Povežite se sa nama

OKO NAS

ULCINJ ČEKA SAOBRAĆAJNU INFRASTRUKTURU: Izlazak na more  

Objavljeno prije

na

Iako je Ulcinj prvi grad u Crnoj Gori nakon što se prođu Otrantska vrata, svi koji žele da svojim plovilom ovdje dođu, moraju najprije da obave prijavu boravka u Baru. Inicijativa o otvaranju graničnog prijelaza na moru u Ulcinju čeka na usvajanje u Vladi i na realizaciju na terenu već punih sedam godina

 

Ono što su obećali albanski zvaničnici prije dvije godine, na pragu je ostvarenja. Put koji vodi od Lješa preko luke Šinđon i Velipoje pa do granice sa Crnom Gorom je u finalnoj fazi realizacije.

„To će, uz izgradnju mosta na Bojani čiju smo izgradnju sredinom jula prošle godine dogovorili sa albanskom stranom, omogućiti još bolju turističku valorizaciju delte ove rijeke. Od Velipoje do Ulcinja biće potrebno desetak minuta ugodne vožnje: bez kontrola, bez zadržavanja. Značajno će se skratiti putovanje do aerodroma u Tirani, do kojeg će se ubuduće iz Ulcinja stizati za oko 75 minuta”, kaže mandatar Dritan Abazović.

On navodi da je u državnom budžetu za 2022. godinu za ovu investiciju planirano tri miliona eura, a dva puta više u budžetu Republike Albanije.

Most na Bojani, nedaleko od ostrva Ade, trebao bi da bude dug 190 metara. Imaće pokretni mehanizam na sredini, kako bi ispod njega mogli prolaziti i veći brodovi. Bojana bi ponovo trebalo da postane plovna rijeka. Tako je bilo sve do 60-ih godina 20. stoljeća kada su tom rijekom plovili brodovi, ulazeći u Skadarsko jezero, sve do Virpazara i Rijeke Crnojevića.

Ovih dana u toku su i radovi na izgradnji graničnog prijelaza Ckla-Zogaj, na obali Skadarskog jezera, čime će se povezati Krajina sa Skadrom.

Budući ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka uvjeren je da će otvaranje tog graničnog prijelaza biti blagotvorno po cijelu Krajinu, područja u barskoj opštini na obalama Skadarskog jezera, iz kojeg se stanovništvo konstantno raseljava. On očekuje da će zajednički prijelaz biti u funkciji ove godine, jer se, kako navodi, radovi odvijaju dobrim tempom.

A usvajanjem Prostorno-urbanističkog plana opštine Ulcinj i Nacrtom Strateškog plana opštine do 2028. godine, predviđena je mogućnost izgradnje još jednog važnog infrastrukturnog objekta – aerodroma, i to u neposrednom zaleđu Velike plaže.

Tako nešto decenijama priželjkuju turistički radnici, ali i građani Ulcinja, koji su, ipak, sumnjičavi da će se ta ideja ostvariti. „Isuviše je ovdje u protekle tri decenije bilo obećanja, planova i raznih maketa, da bi Ulcinjani, dok ne uvide da se stvarno nešto radi, povjerovali u riječi naših zvaničnika”, kaže novinarka Arjona Resulani.

Prema riječima sekretara za privredu i ekonomski razvoj u Opštini Ulcinj dr Agrona Ibrahimija, u Štoju se planira izgradnja aerodroma za male avione u turističke svrhe i pratećih turističkih sadržaja. On navodi da je taj koncept veoma popularan u SAD-u i zapadnoj Evropi. „Mi, kao lokalna uprava, nemamo sredstava da sami realizujemo jednu takvu investiciju, pa tražimo investitore. Uz novu Vladu Crne Gore, smatramo da je tako nešto sada znatno izvjesnije”, dodaje Ibrahimi.

Konstatujući da je Ulcinj jedna od najznačajnijih tačaka za razvoj turizma Crne Gore, Abazović kaže da će to opredjeljivati korake i poteze njegove Vlade u tom smjeru. Kako ističe, to podrazumijeva i drugačiji odnos građana Ulcinja prema realizaciji novih projekata.

Tu se svakako misli na odlaganje projekta rekonstrukcije Velike skele u Ulcinju, ispod Starog grada, u sklopu čega je trebalo da se do početka glavne sezone napravi prostor i za granični prijelaz na moru. Jer, iako je Ulcinj prvi grad u Crnoj Gori nakon što se prođu Otrantska vrata, svi koji žele da svojim plovilom ovdje dođu, moraju najprije da obave prijavu boravka u Baru. Inicijativa o otvaranju graničnog prijelaza na moru u Ulcinju čeka na usvajanje u Vladi Crne Gore i na njegovu realizaciju na terenu već punih sedam godina.

Mnogo duže se čeka marina, gdje bi Ulcinjani i njihovi gosti i posjetioci mogli vezati svoje barke. Prosto je nevjerovatno da grad tako bogate pomorske (i gusarske) tradicije ni na početku trećeg milenijuma nema sigurno privezište za barke u slučaju nevremena, odnosno da se one trebaju sklanjati u Port Mileni, Bojani ili se jednostavno izvlače na kopno.

Ovih dana je ponovo aktuelizovana priča o izgradnji marine u Limanu, neposredno iza Starog grada, ali je, sudeći po planovima Vlade, mnogo izvjesnije da će se ona nalaziti u Port Mileni, na početku Velike plaže. Upravo na tom potezu će se nalaziti ribarska luka sa oko 60-ak vezova.

„Dnevno se potvrđuje da je bolja saobraćajna povezanost neophodan uslov za povećanje turističkog prometa u Ulcinju, dolazak većih investitora i poboljšanje ukupne ponude”, kaže direktor lokalne Turističke organizacije Gzim Hajdinaga. On navodi da je to preduslov da Ulcinj ostane značajna destinacija uzimajući u obzir da je Albanija, sa odličnom saobraćajnom infrastrukturom i sve boljom povezanošću sa svijetom, u turističkom smislu postala svima konkurentna u regionu.

„Vjerujem da smo konačno to svi razumjeli i da smo spremni, uz pomoć nove Vlade, pa i evropskih fondova, da u svom najdubljem interesu, odradimo ‘domaći zadatak’ i budemo značajna tačka na turističkoj karti regiona i Evrope”, napominje Hajdinaga. Naš sagovrnik podsjeća da je najveći svjetski turoperator TUI prije četiri godine od Vlade Crne Gore tražio da razmotri mogućnost gradnje aerodroma u Ulcinju, odnosno da saopšti da li ima planova za gradnju vazdušne luke.

Tada je iz Aerodroma Crne Gore podržana ova inicijativa, iako se u Strategiji razvoja saobraćaja veoma stidljivo pominje razvoj ulcinjskog aerodroma.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo