Povežite se sa nama

MONITORING

UKINUTA PRESUDA DARKU ŠARIĆU: Sve po planu

Objavljeno prije

na

Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu Darku Šariću po kojoj je u julu prošle godine bio osuđen na 20 godina zatvora zbog organizovanja šverca kokaina. Naloženo je novo suđenje.

U objavi da je ukinuo presudu, Apelacioni sud nije pojasnio zbog čega je tako odlučio. U saopštenju suda, kako navodi KRIK Srbija, stoji samo da će Šarić ostati u pritvoru do odluke Višeg suda pred kojim će mu se suditi ponovo.

,,Za sada se samo zna da je presuda pala iz proceduralnih razloga”, kaže za Monitor Stevan Dojčinović, urednik KRIK-a i autor knjige o Šariću. Dojčinović nije iznenađen odlukom beogradskog Apelacionog suda. ,,Ukidanje presude Šariću nije iznenađujuće jer su posljednjih godina većina suđenja članovima kriminalnih grupa završena ili oslobađajućim presudama ili zastarenjem. U svakom slučaju, kontroverzni biznismeni i kriminalci su završili na slobodi”, kaže on.

Dojčinović podsjeća da je Šarić kada se predao u martu 2014. godine, kazao da je to učinio jer je ,,u Srbiji sada dobra politička klima”. Ta mu klima izgleda baš godi. Prvo je krajem prošle godine osuđen blagom kaznom od 20 godina zatvora, a ta je presuda sada i ukinuta. Kada je osuđen, mediji u Srbiji su ukazivali da je kazna od 20 godina minimalna jer je Šarić za djelo koje mu se sudilo mogao biti kažnjen i duplo više, sa 40 godina zatvora. Šarić je osuđen zbog krijumčarenja 5,7 tona kokaina vrijednog više od 170 miliona eura. Kristijan Golubović dobio je 14 godina zatvora zbog 25 grama heriona, Hikmet Hajrović 15 godina zbog 14 kilograma heriona, podsjetli su.

Do danas javnost nije upoznata sa detaljima pregovora vlasti i Šarića da se preda. Šarić je predaju ispregovarao sa srpskim političarima, odnosno Ministarstvom pravde, nakon čega se u martu 2014. godine pojavio u Srbiji, podsjetio je KRIK.

Šarić je u sudnici kazao da je bilo više pokušaja da se s njim ispregovara predaja. Kazao je da mu je nuđeno deset godina, ali da mu „nije palo na pamet da prihvati”. Da li mu je obećano manje od deset godina koje prvo nije htio prihvatiti?

Šarić je poznat po vezama sa visokom politikom koje nikada do kraja nijesu rasvijetljene. U sudnici je tvrdio da je žrtva prethodne srpske vlasti na čelu sa Demorkatama i Borisom Tadićem, te njihovim navodnim obračunom sa režimom crnogorskog premijera Mila Đukanovića. Iako su njegovo hapšenje realizovale Vlada Aleksandra Vučića u Srbiji i Đukanovića u Crnoj Gori, Šarić u sudnici nije imao nikakve primjedbe na dvojicu premijera, dok je mnogim drugim političarima i ljudima iz pravosuđa i srbijanske policije crtao mete.

Brojne veze osumnjičenog narkobosa sa crnogorskim vlastima, te Prvom bankom braće Đukanović, objelodanjene u javnosti, nijesu imale nikave posljedice za ovdašnju vlast. Kada je Šariću izrečena kazna, Dejan Milovac iz NVO MANS je pozvao po ko zna koji put crnogorsko tužilaštvo da se pozabav tim vezama. Ništa.

,,Ukidanje presude ne znači nužno da će u ponovljenom procesu Šarić biti oslobođen. Ali ono što već sada zabrinjava je ponašanje medija u Srbiji koji su uglavnom svi prećutali ukidanje presude, a zatim počeli da objavljuju tekstove koji govore o tome da je sam slučaj slab i loš”, kaže Stevan Dojčinović.

Šarić je i tokom suđenja u Beogradu imao podršku pojedinih medija nakačenih na režim, a dokumenta srpske obavještajne službe (BIA) poslužila su u jednom trenutku Šarićevoj odbrani, ali i diskreditaciji tamošnjeg tužilaštva. Tijesna saradnja BIE i srpskog tužilaštva prekinuta je kada je na čelo BIA došao, po predlogu Aleksandra Vučića, Aleksandar Đorđević.

Nakon što je Šarić uhapšen, pojedinci koji su godinama radili na tom slučaju smijenjeni su ili prebačeni na druga radna mjesta. KRIK podsjeća da je Ivica Petrović, bivši šef operative BIA, koji je vodio istragu narkokartela neposredno pred hapšenje Šarića, degradiran na mesto operativca BIA u Obrenovcu. Istražni sudija Dragan Lazarević, koji je potpisivao odobrenja za prisluškivanja i mjere nadzora, premješten je 2014. godine na drugu funkciju.

Vučić je smijenio nekadašnjeg načelnika Uprave kriminalističke policije Srbije Rodoljuba Milovića, kog je Šarić u sudnici optužio da je ,,korumpirani general Papaja” koji mu je navodno smjestio dokaze. Kada ga je smijenio Vučić je kazao da je Milović pošteni policajac. Od tada Milović je bio bez ikakvog zaduženja u MUP-u. „Imao je svoju kancelariju, dolazio na posao, ali je bio bez realne funkcije”, piše Blic ovih dana, nakon što je Milović konačno i penzionisan.

Šarić je u sudnici tvrdio da mu je sve smješteno i zbog bliskih veza sa jednim srpskim biznismenom koji je zbog navodnog političkog progona morao da se krije u inostranstvu. Vjerovalo se da se radi o Stanku Subotiću Canetu, kog je srpsko tužilašvo teretilo za šverc cigareta. Istraga u slučaju Šarić vjerovala je da se Šarićev narkoklan u kokainskom poslu koristio već razrađenim kanalima za šverc cigareta. Subotić je, uz crnogorskog premijera, bio i na italijanskoj optužnici za šverc cigareta, ali je oslobođen optužbi. Novinari OCCRP otkrili su veze Šarića, Subotića i Đukanovićeve Prve banke. Radi se o zajedničkim transakcijama u toj banci. Šarića i Subotića povezivao je i posao u distribuciji štampe.

Presuda protiv Subotića koji je u Srbiji bio osuđen za šverc cigareta takođe je pala pred beogradskim Apelacionim sudom nakon dolaska Vučića na vlast. Apelacioni sud je prvo preinačio presudu, da bi u ponovljenom postupku Subotić bio oslobođen optužbi. Sud je tvrdio da ne postoji dovoljno dokaza kojima bi se potvrdile tvrdnje dijela optužnice, dok je drugi dio optužnice odbijen zbog zastarjelosti.

Šarićev poslovni partner Nebojša Jestrović tvrdio je da je Subotić u kokainskoj piramidi bio zadužen za pranje novca, i da je Šarić kada su krenula hapšenja njegovog klana avionom odletio u Ženevu, na sastanak sa Subotićem.

Još je jedan sastanak sa Subotićem bio u žiži javnosti. Vučićevi bivši politički saborci iz SRS optužili su ga da je oslobađajućom presudom ,,ispunio Subotiću obećanja iz Rica”. Vučić se navodno još 2007. sastajao sa Subotićem i Đukanovićem u hotelu Ric u Parizu. SRS je tvrdio da je na tom sastanku, Subotić postao finasijer Vučićeve partije a da mu je zauzvrat dato obećanje da će biti oslobođen optužbi u Srbiji.

Vučić je tvrdio da je u Ricu samo ,,popio kiselu vodu”. Priznao je da je bio u tom hotelu sa Tomislavom Nikolićem. Nikolić je kazao da je crnogorski premijer bio sa njima u društvu.

Nova klima u Srbiji očito godi i Subotiću.

Darko Šartić je u sudnici, kada je osuđen, saopštio da je ta presuda ,,tek prva runda”. U drugoj rundi je pobijedio. Ko dobija meč, pitanje je sad.

BRAĆA ŠARIĆ I PROCES U CRNOJ GORI
Presude padaju i ovdje

 Presude pripadnicima narkoklana Šarić ukinute su više puta i u Crnoj Gori. Apelacioni sud Crne Gore je krajem prošle godine treći put ukinuo presudu bratu Darka Šarića, Dušku i njegovom poslovnom partneru Jovici Lončaru, koji su se ovdje teretili za pranje para stečenih prodajom kokaina. Novac se, tvrdila je istraga, prao uglavnom preko dvije ovdašnje banke – Hipo Alpe Adria i Prve banke braće Đukanović. Šarić i Lončar osuđeni su 27. februara prošle godine u Višem sudu u Bijelom Polju na po pet i po godina zatvora jer su, prema ocjeni suda, preko kompanije Mat company, od decembra 2007. do kraja 2009. godine, bankarskim i finansijskim poslovanjem oprali više od 19,3 milona eura stečenih prodajom droge. U presudi je bilo navedeno da su prikrili način pribavljanja novca za koji su znali da je stečen krivičnim djelom, prodajom narkotika i uveli ga u legalne novčane tokove u Crnoj Gori. ,,Presuda je donešena na osnovu nalaza i mišljenja vještaka finansijske struke, zatim bankarske dokumentacije Prve banke i Hipo Alpe Adria banke – kazao je tada sudija Šefkija Đešević. Šarić i Lončar u pritvoru su proveli tri i po godine, nakon čega su, u aprilu prošle godine, pušteni da se brane sa slobode. Šarić je uhapšen 15. novembra 2010, a Lončar u maju 2011. Oni su negirali krivicu i tvrdili da se radi o namještenom postupku, odnosno da su žrtve sudskih procesa koji se protiv Darka Šarića vode u Beogradu. Predstavnici briselske administracije, te strane diplomate više puta su izrazili nezadovoljstvo zbog toga što je ta, kao i presuda u procesu Zavala ukinuta od strane Apelacionog suda. To se pominjalo i u izvještajima EK o napretku Crne Gore. ,,Takav rezultat za nas je razočaravajući, jer su upravo te dvije presude, odnosno slučaja, bili za nas dokaz da je Crna Gora spremna da se bori protiv ovog zla”, ocijenio je svojevremeno bivši ambasador Njemačke Pius Fišer.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo