Povežite se sa nama

DRUŠTVO

UKINUT MORATORIJUM NA IZGRADNJU U BUDVI I BEČIĆIMA: Predizborni dogovor URA – DF

Objavljeno prije

na

„Vlada ne želi da donosi odluke koje su u suprotnosti sa zahtjevima lokalnih uprava, pa je tako i u slučaju moratorijuma, koji je bio na snazi godinu dana, prihvatila zahtjev Opštine Budva“, obrazložio je Dritan Abazović svoju podršku ukidanju moratorijuma. Premijer je morao znati da je i prije godinu lokalna vlast bila protiv obustave gradnje, ali to nije spriječilo Vladu Zdravka Krivokapića da moratorijum uvede. Uprkos zapomaganju tadašnjeg predsjednika Opštine Marka Bata Carevića kako će zbog toga gradska kasa biti zakinuta za milione eura

 

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović podržao je ukidanje moratorijuma na izgradnju objekata u Budvi i Bečićima, vijest je, koja je prije par dana imala velikog odjeka  među građanima Budve. Oni su na proteklim lokalnim i parlamentarnim izborima birali stranke koje su obećavale zaustavljanje besomučnog betoniranja vrijednog prostora turističke metropole i stavljanje kontroverznih urbanističkih planova van snage.

„Vlada ne želi da donosi odluke koje su u suprotnosti sa zahtjevima lokalnih uprava, pa je tako i u slučaju moratorijuma, koji je bio na snazi godinu dana, prihvatila zahtjev Opštine Budva“, obrazložio je svoju odluku premijer. Uz dodatno opravdanje „kako je u završnoj fazi izrada Prostornog plana Opštine (PUP), kojim će biti stavljena tačka na građevinsko divljanje“.

Premijer Abazović je morao biti informisan da je i prije godinu lokalna vlast bila protiv uvođenja obustave gradnje objekata, ali to nije spriječilo Vladu Zdravka Krivokapića i resornog ministra Ratka Mitrovića da moratorijum uvedu. Uprkos zapomaganju tadašnjeg predsjednika Opštine Marka Bata Carevića, kako će zabrana gradnje imati dalekosežne posljedice jer će gradska kasa biti zakinuta za milione eura od naplate komunalnih taksi, te da će funkcionisanje grada biti dovedeno u pitanje, moratorijum je 4. oktobra 2021. stupio na snagu. Zabranjena je gradnja u prostoru u obuhvatu DUP-ova Budva-centar i Bečići, do donošenja PUP-a. I to najduže na godinu dana.

Krovni planski dokument za Budvu u međuvremenu nije donijet i ne zna se kada će ovlašćeni planer Mirjana Nikolić iz Nikšića završiti ugovoreni posao za koji je Vlada izdvojila 150.000 eura. Do tada, opštinska uprava može do mile volje da izdaje urbanističko-tehničke uslove za gradnju za najatraktivnije lokacije duž budvanske i bečićke obale. Premijerovo „stavljanje tačke na građevinsko divljanje“, neće nakon toga imati nikakvog smisla.

Tokom višegodišnje vladavine Demokratske partije socijalista, prostor Budve devastiran je pretjeranom urbanizacijom, prekomjernim planiranim i izgrađenim kapacitetima. Izradom prostornog plana za područje cijele Opštine, želi se postići smanjenje ukupne izgrađenosti za 30–50 odsto. PUP je generalno morao nešto da popravi u Budvi, da riješi nastale probleme, da odredi lokacije opšte namjene za izgradnju objekata od javnog značaja i objekata infrastrukture, koji su zanemareni. Da bi se to postiglo, izgradnja novih morala je biti u potpunosti obustavljena. To nije odgovaralo građevinskom lobiju koji svoje interese ostvaruje, bez obzira ko je na vlasti.

Pauza u poslovima izgradnje nekretnina na području budvanske opštine ne odgovara ni predstavnicima lokalne uprave, Demokratskom frontu, koji samostalno već drugu godinu upravlja Budvom. Što više gradnje, kvadrata, betona i spratova, to više novca u kasi. Što znači da se najveća turistička opština izdržava isključivo od građevinarstva i degradacije sopstvenog prostora. Pitanje je – čemu onda služi država i njena Vlada ako podržava nezajažljive i pogrešno postavljene prioritete vladajućih garnitura  u lokalnim upravama i interese investitora, stavljene ispred dobrobiti grada i njegovih građana.

Ukidanje zabrane gradnje objekata u eskluzivnoj zoni budvanske rivijere u kojoj su planom predviđeni mahom soliteri sa više od 15 spratova, bio je hladan tuš iz Podgorice. Oblast planiranja vodi kadar URA-e Ana Novaković Đurović. URA se deklariše kao stranka zelenih, posvećena ekologiji i očuvanju prostora. Iz njenog kabineta stiglo je nemušto objašnjenje kako je izrada PUP-a u fazi nacrta, da predstoji sprovođenje javne rasprave i na koncu izrada predloga planskog dokumenta, te da će  period od ukidanja moratorijuma do usvajanja PUP-a biti veoma kratak.

Prema nezvaničnim najavama, Nacrt PUP-a Budva može biti stavljen na javni uvid građana do kraja ove godine. Nakon godinu dana od potpisivanja ugovora o izradi plana, očekuje se prvi susret tima obrađivača sa predstavnicima Ministarstva i ministarke Novaković Đurović oko usaglašavanja ključnih dilema i definisanju koncepta uređenja prostora Budve. Ovaj podatak ukazuje da izrada PUP-a nije odmakla te da će šteta zbog ponovne primjene najgorih detaljnih planova u istoriji planiranja prostora Crnogorskog primorja biti velika. To je cijena neobične predizborne saradnje i kombinatorike URA i Demokratskog fronta u Budvi.

Budvani su očekivali reagovanje funkcionera URA-e iz svog grada. Poslanica Božena Jelušić, koja se do izbora 30. avgusta 2020. isticala u osudama zloupotrebe prostora i katastrofalnih planova koje je donosila budvanska organizovana kriminalna grupa, ovim povodom nije reagovala. Još jednom se potvrdilo da političari jedno pričaju dok su u opoziciji ili tokom izbornih kampanja.

Reagovali su pojedini predstavnici budvanskih političkih partija.

„Ukidanje moratorijuma na DUP Budva centar i DUP Bečići nešto je najgore što je Abazović uradio Budvanima i Budvi“, napisao je u otvorenom pismu premijeru Abazoviću Božidar Vujičić, nosilac izborne liste Građanske akcije Za bolju Budvu. On je naveo da je premijer Abazović svojom odlukom kao predsjednik partije zelenih, stao na stranu investitora, koji će ukidanjem moratorijuma definitivno uništiti šansu za održivi razvoj građana Budve.

Vujičić je podsjetio premijera da mu je Građanska akcija kao predsjedniku Nacionalnog savjeta za borbu protiv visoke korupcije, dostavila inicijativu u februaru 2021. godine, kojom ga je upoznala da se na osnovu člana 162 Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata, koji je prestao da važi 2017, još uvijek u Crnoj Gori koristi 330 lokalnih planskih dokumenata kojima je istekao rok važenja. Posebno su mu ukazali i zašto je potrebno prestati sa izgradnjom na osnovu DUP-ova Budva centar i Bečići, koji su prestali da važe 2014 godine.

Potpredsjednik Opštinskog odbora Demokrata Budve Marko Marković komentarisao je dvostruke standarde Vlade kada su u pitanju mjere obustave gradnje u pojedinim sredinama.

„Na posljednjoj sjednici Vlade, na predlog GP URA, usvojena je odluka o zabrani gradnje na određenim lokacijama u Podgorici. Slučajno ili ne, poklopilo se da se istoga dana ukida moratorijum  za dio teritorije Budve, odnosno za kriminalne DUP-ove Budva-centar i Bečići prestaje zabrana gradnje koju je usvojila prethodna Vlada. U Budvi može da se nastavi devastacija prostora kako je to DPS isplanirao. Postavlja se pitanje zašto odalzeća Vlada ne slijedi isti princip u odnosu na vrlo sporne planske dokumente u ova dva grada. To naravno budi sumnju da se pred izbore na ovaj način kompenzuje usluga za uslugu krupnom kapitalu. Drugim riječima, nemojte u Podgorici, ali možete u Budvi”, kazao je Marković.

Budvi se i dalje loše piše.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo