Povežite se sa nama

OKO NAS

Ukineš i riješiš problem

Objavljeno prije

na

Studenti Psihologije na Filozofskom fakultetu u Nikšiću već dva mjeseca bezuspješno upozoravaju upravu Fakulteta i Univerziteta da nemaju osnovnih uslova za studiranje – profesori ne dolaze i nemaju predavanja. Na njihove apele niko se nije oglašavao, a iz uprave su im poručili da nijesu dovoljno vidljivi.

,,Jesmo li sad vidljivi?”, istakli su transparent na ulazu u Fakultet i sredinom prošle nedjelje počeli bojkot krnje nastave. Kada su vidjeli da ni to ne pomaže, početkom ove nedjelje zatvorili su se u učionicu i otpočeli danonoćni protest.

Dva dana niko ih nije obilazio osim šef odsjeka Milorad Simunović. A šta nadležni misle o njihovim problemima – čitali su iz dnevne štampe. Onda se u srijedu iznenada pojavio rektor Predrag Miranović i riješio problem. Obećanjima.

Profesor Simunović je jedini domaći profesor na odsjeku Psihologije, ostali, njih desetak, su sa strane, uglavnom iz Srbije. Gostujućim profesorima ove godine nijesu uplaćivani honorari, pa su prorijedili dolaske u Nikšić ili uopšte nijesu dolazili.

Studenti su tako dovedeni u apsurdnu situaciju da traže ono što se podrazumijeva – redovnost nastave, nadoknadu izgubljenih časova i regularno polaganje kolokvijuma i završnih ispita.

Studenti su ispali kolateralna šteta sistemskih problema na Univerzitetu Crne Gore. Psihologija je jedan od smjerova koji je političkim dekretom osnovan nakon referenduma 2006. Iako je proteklo sedam godina od osnivanja, ovaj studijski odsjek i dalje ima samo jednog profesora iz Crne Gore, a nastava se održava kad ko od profesora dođe.

O dosadašnjoj nastavi su za medije tokom protekle sedmice studenti dosta rekli: „Gostujući profesori su prethodnih godina dolazili dva puta mjesečno, a sada samo jednom, a imamo profesora koji nam nijesu dolazili od kada je počeo semestar, tako da su studenti pojedine predmete slušali svega nekoliko sati. Ne zamjeramo ništa profesorima, jer uprava je ta koja studentima treba da obezbijedi redovno školovanje”, kazala je Aleksandra Albijanić, predstavnica studenata psihologije.

Po principima Bolonjske deklaracije, koja je sve i svja u našem visokom obrazovanju, a i ugovora koji su studenti potpisali kada su upisivali fakultet, Univerzitet je dužan da im obezbijedi kvalitetnu nastavu. Ovdje kvalitet nije u pitanju, već sama nastava.

Umjesto da u direktnom razgovoru sa studentima pokušaju da ublaže problem, nadležni su mjesecima ćutali. Ono što su govorili svjedoči o njihovoj neozbiljnosti.

Rektor Miranović je priznao da se ,,nekim profesorima iz Beograda, sa drugih studijskih programa, duguje mnogo više nego profesorima psihologije”. Kako se nastava izvodi na tim odsjecima i zašto baš profesori sa psihologije nijesu spremni da trpe, Miranović nije objasnio. Rektor je kazao i da „ne bježe od duga” i da traže način da što prije bude isplaćen.

Iz uprave Filozofskog sa sebe su skidali krivicu tvrdeći da oni ne odlučuju o finansijama, već da je od ove godine kasa prenijeta u Podgoricu. Poručili su i da bojkot studenata, kao ni najava profesora da neće držati predavanja i ispite zbog neisplaćenih honorara, nije dobar potez.

Te loše poteze na fakultetu su kritikovali računicom koju je iznio prodekan za nastavu Goran Barović da profesorima duguju 15.000 eura, a da je dug studenata na ime školarine 45.000 eura.

,,Kada bi studenti psihologije izmirili dug za školarinu za ovu godinu bilo bi dovoljno novca ne samo za isplatu tri honorara, već bi gostujućim profesorima bili isplaćeni svi honorari za ovu školsku godinu. A nešto novca bi i preteklo”, izračunao je Barović.

Zbog toga što ne pretiče, krivi su studenti, a i profesori: ,,Na drugim studijskim programima su dugovanja za neke honorare značajno veća, pa profesori shvataju situaciju i dolaze na nastavu”, rekao je Barović.

,,Nerazumnim” profesorima, studenti, sa kojima smo razgovarali, ništa ne zamjeraju. Kažu da se radi o priznatim stručnjacima te da je nedopustivo da im se ne isplaćuju honorari. Studentima nije jasna druga računica. Na Odsjeku psihologije je, kažu, oko 200 studenata na sve četiri godine, njih 40 finansira država. Studenti prve dvije godine plaćaju 500, a dvije završne godine 1.000 eura. Gdje su te pare, pitaju se studenti.

Šef odsjeka Simović kazao je da su u pravu i studenti koji traže regularan semestar, a i profesori koji traže nadoknadu za rad. On je protest okarakterisao kao poruku onima koji raspolažu finansijama da riješe problem koji nije od juče i koji je kako je „vrijeme teklo postajao složeniji i vidljiviji i teži za rješavanje”.

Kako se bliži kraj semestra 17. maj izgledalo je da je ovaj problem prosto nemoguće riješiti. Onda se na Filozofskom pojavio rektor i razgovarao sa studentima. Pregovori su trajali duže od dva sata. Nakon njih rektor nije želio ništa da saopšti novinarima. To breme je ostavio studentima.

Predstavnica studenata Aleksandra Albijanić kazala je da je dogovoreno da se semestar produži za 15 dana za predmete za koje nijesu održana sva predviđena predavanja. ,,I ispiti će biti malo pomjereni kako bi mogli kvalitetno odslušati predavanja i pripremiti se za polaganje”.

Kako jedan broj gostujućih profesora zbog neisplaćenih honorara neće da nastavi saradnju sa Filozofskim, rektor je obećao da će se naći novi predavači. ,,Vjerovatno, opet iz Beograda, kao i Crne Gore”, rekla je na to Albijanić.

Tako će im na samom kraju školske godine predavanja držati i ocjenjivati ih sasvim novi profesori. I to ako Univerzitet uspije da nekog profesora privoli na to.

Studenti, sa kojima smo razgovarali nakon sastanka, rekli su nam da su zadovoljni, jer im se konačno neko obratio. Pojedini su konstatovali da je opet sve završeno na obećanjima.

Studente je tokom razgovora sa rektorom interesovalo i da li će biti daljeg upisa na ovom odsjeku. „Ne znamo šta će biti sa odsjekom, ali je jako bitno da se psihologija održi na Fakultetu radi kvaliteta naših studija, kao i nivoa obrazovanja na Univerzitetu Crne Gore”, kaže Albijanić.

Isti dan, studenti su dobili odgovor sa Univerziteta. Upravni odbor UCG podržao je predlog Senata Univerziteta da u narednoj školskoj godini ne upisuje brucoše na tom odsjeku. Pored ovog neće biti upisa ni na Pravnom fakultetu odjeljenja u Bijelom Polju i na studijskim programima Njemački jezik i Italijanski jezik na Filozofskom fakultetu. Spisak se neće završiti na ovome.

Predsjednik UOP Duško Bjelica kazao je da je razloga za takvu odluku bilo više: pad interesovanja, visoki troškovi, skromni uslovi za rad, kao i da se na tim fakultetima upisuju lošiji studenti… ,,Ovdje je problem i izuzetno mali broj domicilnih profesora na tim studijskim programima koji su od strane Senata ocijenjeni kao neodrživi”, objasnio je Bjelica.

Upravni odbor će takvu odluku predložiti Vladi, a na Vladi, čiji je premijer vlasnik privatnog univerziteta, je da odluči. Prema riječima Bjelice ova odluka je donešena i na osnovu vladinih sugestija o tome koji je to nedostajući kadar, a kojeg ima više nego što je potrebno.

,,Prevelik broj kadrova nastaje i zbog činjenice da na privatnim fakultetima neće biti ograničenja za upis”, kazao je Bjelica. Kada su ga pitali da li takve mjere predstavljaju neki vid najave osnivanja ovih programa na privatnim fakultetima, on je kazao da priče da neko sa Univerziteta radi u korist privatnih univerziteta ,,ne stoje”. A đe bi i premijer radio na štetu državnog, a u korist svog vlastitog univerziteta.

Objašnjavajući štetu koja bi nastala ukidanjem Odsjeka psihologije, šef ovog odsjeka Simunović je kazao da je ,,najlakše nešto ukidati, a mnogo teže, ali i mnogo bolje razvijati”.

On je istakao: ,,Psihologija je u kulturološkom smislu nauka i struka koja je proizašla iz stanja veoma razvijene civilizacije i ona je dokaz da se stiglo do tog stupnja”.

Dobro je priznati da mi taj nivo još nijesmo dostigli.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo