Studenti Psihologije na Filozofskom fakultetu u Nikšiću već dva mjeseca bezuspješno upozoravaju upravu Fakulteta i Univerziteta da nemaju osnovnih uslova za studiranje – profesori ne dolaze i nemaju predavanja. Na njihove apele niko se nije oglašavao, a iz uprave su im poručili da nijesu dovoljno vidljivi.
,,Jesmo li sad vidljivi?”, istakli su transparent na ulazu u Fakultet i sredinom prošle nedjelje počeli bojkot krnje nastave. Kada su vidjeli da ni to ne pomaže, početkom ove nedjelje zatvorili su se u učionicu i otpočeli danonoćni protest.
Dva dana niko ih nije obilazio osim šef odsjeka Milorad Simunović. A šta nadležni misle o njihovim problemima – čitali su iz dnevne štampe. Onda se u srijedu iznenada pojavio rektor Predrag Miranović i riješio problem. Obećanjima.
Profesor Simunović je jedini domaći profesor na odsjeku Psihologije, ostali, njih desetak, su sa strane, uglavnom iz Srbije. Gostujućim profesorima ove godine nijesu uplaćivani honorari, pa su prorijedili dolaske u Nikšić ili uopšte nijesu dolazili.
Studenti su tako dovedeni u apsurdnu situaciju da traže ono što se podrazumijeva – redovnost nastave, nadoknadu izgubljenih časova i regularno polaganje kolokvijuma i završnih ispita.
Studenti su ispali kolateralna šteta sistemskih problema na Univerzitetu Crne Gore. Psihologija je jedan od smjerova koji je političkim dekretom osnovan nakon referenduma 2006. Iako je proteklo sedam godina od osnivanja, ovaj studijski odsjek i dalje ima samo jednog profesora iz Crne Gore, a nastava se održava kad ko od profesora dođe.
O dosadašnjoj nastavi su za medije tokom protekle sedmice studenti dosta rekli: „Gostujući profesori su prethodnih godina dolazili dva puta mjesečno, a sada samo jednom, a imamo profesora koji nam nijesu dolazili od kada je počeo semestar, tako da su studenti pojedine predmete slušali svega nekoliko sati. Ne zamjeramo ništa profesorima, jer uprava je ta koja studentima treba da obezbijedi redovno školovanje”, kazala je Aleksandra Albijanić, predstavnica studenata psihologije.
Po principima Bolonjske deklaracije, koja je sve i svja u našem visokom obrazovanju, a i ugovora koji su studenti potpisali kada su upisivali fakultet, Univerzitet je dužan da im obezbijedi kvalitetnu nastavu. Ovdje kvalitet nije u pitanju, već sama nastava.
Umjesto da u direktnom razgovoru sa studentima pokušaju da ublaže problem, nadležni su mjesecima ćutali. Ono što su govorili svjedoči o njihovoj neozbiljnosti.
Rektor Miranović je priznao da se ,,nekim profesorima iz Beograda, sa drugih studijskih programa, duguje mnogo više nego profesorima psihologije”. Kako se nastava izvodi na tim odsjecima i zašto baš profesori sa psihologije nijesu spremni da trpe, Miranović nije objasnio. Rektor je kazao i da „ne bježe od duga” i da traže način da što prije bude isplaćen.
Iz uprave Filozofskog sa sebe su skidali krivicu tvrdeći da oni ne odlučuju o finansijama, već da je od ove godine kasa prenijeta u Podgoricu. Poručili su i da bojkot studenata, kao ni najava profesora da neće držati predavanja i ispite zbog neisplaćenih honorara, nije dobar potez.
Te loše poteze na fakultetu su kritikovali računicom koju je iznio prodekan za nastavu Goran Barović da profesorima duguju 15.000 eura, a da je dug studenata na ime školarine 45.000 eura.
,,Kada bi studenti psihologije izmirili dug za školarinu za ovu godinu bilo bi dovoljno novca ne samo za isplatu tri honorara, već bi gostujućim profesorima bili isplaćeni svi honorari za ovu školsku godinu. A nešto novca bi i preteklo”, izračunao je Barović.
Zbog toga što ne pretiče, krivi su studenti, a i profesori: ,,Na drugim studijskim programima su dugovanja za neke honorare značajno veća, pa profesori shvataju situaciju i dolaze na nastavu”, rekao je Barović.
,,Nerazumnim” profesorima, studenti, sa kojima smo razgovarali, ništa ne zamjeraju. Kažu da se radi o priznatim stručnjacima te da je nedopustivo da im se ne isplaćuju honorari. Studentima nije jasna druga računica. Na Odsjeku psihologije je, kažu, oko 200 studenata na sve četiri godine, njih 40 finansira država. Studenti prve dvije godine plaćaju 500, a dvije završne godine 1.000 eura. Gdje su te pare, pitaju se studenti.
Šef odsjeka Simović kazao je da su u pravu i studenti koji traže regularan semestar, a i profesori koji traže nadoknadu za rad. On je protest okarakterisao kao poruku onima koji raspolažu finansijama da riješe problem koji nije od juče i koji je kako je „vrijeme teklo postajao složeniji i vidljiviji i teži za rješavanje”.
Kako se bliži kraj semestra 17. maj izgledalo je da je ovaj problem prosto nemoguće riješiti. Onda se na Filozofskom pojavio rektor i razgovarao sa studentima. Pregovori su trajali duže od dva sata. Nakon njih rektor nije želio ništa da saopšti novinarima. To breme je ostavio studentima.
Predstavnica studenata Aleksandra Albijanić kazala je da je dogovoreno da se semestar produži za 15 dana za predmete za koje nijesu održana sva predviđena predavanja. ,,I ispiti će biti malo pomjereni kako bi mogli kvalitetno odslušati predavanja i pripremiti se za polaganje”.
Kako jedan broj gostujućih profesora zbog neisplaćenih honorara neće da nastavi saradnju sa Filozofskim, rektor je obećao da će se naći novi predavači. ,,Vjerovatno, opet iz Beograda, kao i Crne Gore”, rekla je na to Albijanić.
Tako će im na samom kraju školske godine predavanja držati i ocjenjivati ih sasvim novi profesori. I to ako Univerzitet uspije da nekog profesora privoli na to.
Studenti, sa kojima smo razgovarali nakon sastanka, rekli su nam da su zadovoljni, jer im se konačno neko obratio. Pojedini su konstatovali da je opet sve završeno na obećanjima.
Studente je tokom razgovora sa rektorom interesovalo i da li će biti daljeg upisa na ovom odsjeku. „Ne znamo šta će biti sa odsjekom, ali je jako bitno da se psihologija održi na Fakultetu radi kvaliteta naših studija, kao i nivoa obrazovanja na Univerzitetu Crne Gore”, kaže Albijanić.
Isti dan, studenti su dobili odgovor sa Univerziteta. Upravni odbor UCG podržao je predlog Senata Univerziteta da u narednoj školskoj godini ne upisuje brucoše na tom odsjeku. Pored ovog neće biti upisa ni na Pravnom fakultetu odjeljenja u Bijelom Polju i na studijskim programima Njemački jezik i Italijanski jezik na Filozofskom fakultetu. Spisak se neće završiti na ovome.
Predsjednik UOP Duško Bjelica kazao je da je razloga za takvu odluku bilo više: pad interesovanja, visoki troškovi, skromni uslovi za rad, kao i da se na tim fakultetima upisuju lošiji studenti… ,,Ovdje je problem i izuzetno mali broj domicilnih profesora na tim studijskim programima koji su od strane Senata ocijenjeni kao neodrživi”, objasnio je Bjelica.
Upravni odbor će takvu odluku predložiti Vladi, a na Vladi, čiji je premijer vlasnik privatnog univerziteta, je da odluči. Prema riječima Bjelice ova odluka je donešena i na osnovu vladinih sugestija o tome koji je to nedostajući kadar, a kojeg ima više nego što je potrebno.
,,Prevelik broj kadrova nastaje i zbog činjenice da na privatnim fakultetima neće biti ograničenja za upis”, kazao je Bjelica. Kada su ga pitali da li takve mjere predstavljaju neki vid najave osnivanja ovih programa na privatnim fakultetima, on je kazao da priče da neko sa Univerziteta radi u korist privatnih univerziteta ,,ne stoje”. A đe bi i premijer radio na štetu državnog, a u korist svog vlastitog univerziteta.
Objašnjavajući štetu koja bi nastala ukidanjem Odsjeka psihologije, šef ovog odsjeka Simunović je kazao da je ,,najlakše nešto ukidati, a mnogo teže, ali i mnogo bolje razvijati”.
On je istakao: ,,Psihologija je u kulturološkom smislu nauka i struka koja je proizašla iz stanja veoma razvijene civilizacije i ona je dokaz da se stiglo do tog stupnja”.
Dobro je priznati da mi taj nivo još nijesmo dostigli.
Predrag NIKOLIĆ