Povežite se sa nama

Izdvojeno

UKIDANJE POVLASTICA ZA VLASNIKE JAHTI: Predsjednik na braniku bogatih

Objavljeno prije

na

Predsjednik države i DPS-a oštro se suprotstavio ukidanju jeftinog goriva za bogate vlasnike jahti. Građanima je odavno poručio da je za njih gorivo luksuz

 

Od subote vlasnicima privatnih brodova koji uplovljavaju u Crnu Goru ukinuto je pravo na jeftinije gorivo. Bogati vlasnici jahti su do subote plaćali 44 centa jeftinije gorivo u odnosu na uglavnom siromašne građane Crne Gore.

U Ministarstvu finansija su izračunali da je od 2018. zaključno sa majem ove godine 103,9 miliona litara goriva prodato za jahte, brodove i ostala plovila u lukama i marinama. Vrijednost goriva, bez ostalih dažbina, je bila 47,7 miliona, dok su nenaplaćene dažbine za akcize bile 40,97 miliona eura, a za PDV 18,6 miliona.

Prema računici, državni budžet za skoro četiri i po godine uskraćen je za ukupno 59 miliona po osnovu nenaplaćenih akciza i PDV na promet goriva za jahte i brodove, bez obzira da li obavljaju komercijalnu djelatnost ili se koriste za rekreaciju. Od ove ukupne sume, po procjeni, oko 40 miliona odnosi se samo na jahte za rekreaciju.

Obrazlažući odluku zašto Crna Gora ne može u uslovima krize da čašćava rekreativce milionima, ministar finansija Aleksandar Damjanović objasnio je da je ovu povoljnost za bogate, u januaru, ukinula i Albanija, te da Crna Gora, nakon više opomena, ovo pitanje konačno usklađuje sa propisima EU.

Napomenuto je i da su jahtašima ostale na usluzi druge pogodnosti koje je država dala za razvoj jahting industrije – sedam odsto PDV-a na vezove u marinama i oslobađanje od PDV-a za usluge hrane i pića za potrebe jahti.

Nedovoljno. Po riječima ministra Damjanovića, ova odluka je unervozila bogatu elitu: „Pokušavamo da napravimo jednu balansiranu politiku koja je izazvala u jednom dijelu biznis javnosti nervozu. Ipak, naše je nastojanje da izađemo u susret privredi i onima kojima zaista treba, građanima, tako da očekujemo solidarnost i empatiju i od strane bogatijih“.

Da se od bogatih ne očekuje ništa, a posebno ne empatija, ubrzo je podsjetio njihov zaštitnik. Predsjednik države Milo Đukanović pozvao je Vladu da preispita rješenje o naplati akciza na gorivo za jahte. Objasnio je da je ova povoljnost bila mamac za jahtaše u odnosu na „neprikosnovenu konkurenciju na Mediteranu“. Navodi i odlične rezultate u prethodnih 15 godina u pozicioniranju Crne Gore kao prestižne destinacije nautičkog turizma. I baš sada kada se zaokružuje kompletna ponuda – „najnovijom uslugom koju Crna Gora upravo priprema, remonta jahti na lokaciji nekadašnjeg brodogradilišta u Bijeloj“, dešava se ukidanje povlastica.

Predsjednik je zato uputio, kako je naveo, urgentno upozorenje: „Preispitajte rješenje o naplati akciza na gorivo za jahte. Kako bi naš narod rekao: biće veća dara nego mjera”.

Đukanovićevu mjeru dobro znamo – njegova vlada je uvela neustavnu akcizu na gorivo, pa je gorivo za građane preko godinu dana bilo sedam centi skuplje, milioneri su gorivo plaćali tada i sve doskora 44 centa jeftinije. Iz tog prerioda je i njegova tvrdnja da je gorivo luksuz. Podrazumjeva se za „obične građane“, a onima koji imaju treba izaći u susret da imaju još više.

Đukanovićeva izjava izazvala je oštre reakcije na društvenim mrežama i podsjetila nas na 30-godišnji način DPS vladanja. „Vlasnike jahti građani Crne Gore častili su 40 miliona eura u prethodne četiri godine tako što ih je prethodna vlast oslobodila akciza i PDV-a na gorivo. Prije par godina, kada se povela debata o smanjenju akciza za građane, Đukanović je rekao da je gorivo luksuz. Sjetite se ovog podatka kada budemo skupljali nekome novac za bubreg ili slali sms za liječenje djece. U Crnoj Gori nije izgrađena nova bolnica skoro 40 godina”, sažeo je kritike građanski i ekološki aktivista Aleksandar Dragićević u objavi na Fejsbuku.

I Đukanovićeva partija se oštro pobunila protiv odluke Vlade koju u parlamentu podržava. Član Glavnog odbora i potpredsjednik Savjeta mladih DPS Crne Gore Andrija Klikovac saopštio je da je se ova odluka donosi u vrijeme zamaha nautičkog turizma u Crnoj Gori, koji traje već osam godina. Ipak, vjeruje, da će i ova odluka „doživjeti istu sudbinu kao i program ekonomskog državljanstva, odnosno da dojučerašnji protivnici programa postanu najveći zagovornici jer su shvatili pojam održivog razvoja i potrebe privlačenja stranih investicija“.

Zanimljivo da su obje odluke godinama kritikovane od strane Evropske komisije uz logično objašnjenje da donose privilegije bogatima, uz veliki prostor za korupciju, a sa malo benefita za građane.

Iz DPS-a sada upozoravaju da su sve ovo rezultati neodgovorne politike, ali ne njihove. „Bez analize, efekati u srednjem i dugom roku su sljedeći – rast stope nezaposlenosti, pad izvoza, rast javnog duga, preko 50 miliona eura duga Fonda zdravlja, preko 40 miliona eura nedostaje za socijalne usluge i servise“, nabrojao je Klikovac.

I sam ministar Damjanović je ove nedjelje kazao da fali novca za povećanje penzija, isplatu naknada za majke i dječjih dodataka. Ipak, tvrdi da će Vlada te socijalne mjere koje je usvojila bivša vlast primijeniti.

Već se izračunalo da je nova vlada u prvom mjesecu mandata na gorivo i ugovore o djelu izdvojila skoro milion eura. S druge strane, izdvajanja za socijalno ugrožene, prema podacima NVO, su bila simbolična oko 12.000 eura.

I dok državni vrh „plače“ nad ukidanjem benificija onima koji ionako imaju previše, građani još uvijek čekaju podzakonska akta koja će ograničiti cijene osnovnih životnih namirnica. A do tada – poskupilo je ulje, šećer, brašno…

Iz vlasti javnost zatrpavaju podacima koliko im novca nedostaje – 40 miliona za socijalna davanja, desetine miliona za penzije,  izgradnju škola, bolnica, sportskih dvorana, za lijekove, dječje i porodiljske dodatke… Za sve ono što državu čini servisom građana. Čudo, kako nikad, ni par hiljada, ne nedostaje za službene automobile, gorivo, reprezentacije, putovanja…

Izgleda da je predsjednik DPS-a bio u pravu – gorivo je za građane bilo i ostalo luksuz. Isto tako, strategija privlačenja bogatih da bi građanima bilo bolje pokazala se kao – veća dara nego mjera.

 

UDRUŽENJE POMORSKIH AGENATA:
Gubitak konukrentnosti

iz Udruženja pomorskih agenata Crne Gore (UPACG) ukazuju da bi ukidanje povoljnosti za gorivo moglo imati izrazito negativan uticaj na nautički turizam i pomorsku privredu. Tajming za ovakvu odluku ocjenjuju nepogodnim, s obzirom na to da je ljetnja sezona već počela te da su mnogi planovi putovanja unaprijed dogovoreni.

U dopisu koji su uputili Damjanoviću, premijeru Dritanu Abazoviću te ministrima ekonomije i kapitalnih investiticija Goranu Đuroviću i Ervinu Ibrahimoviću traže da se takva odluka preispita upozoravajući da onemogućavanjem snabdijevanja bescarinskim gorivom Crna Gora gubi jednu od glavnih konkurentskih prednosti na tržištu Mediterana.

Iz UPACG ukazuju da se na ovaj način Crna Gora izuzima sa liste atraktivnih destinacija, što dovodi do velikih ekonomskih gubitaka za činioce nautičkog turizma, pomorske privrede i brojnih povezanih djelatnosti, kao i do gubitka radnih mjesta, a osim toga ima i negativan uticaj na oporavak ekonomije nakon dvogodišnje pandemije.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

ZORAN BEĆIROVIĆ, KONTINUITET NASILJA NAD NOVINARIMA I KRITIČARIMA: Do kada?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića, nije incident. To je kontinuitet svestrane nasilničke prakse Zorana Ćoća Bećirovića. Pitanje je: hoće li država konačno stati na put tom nasilju? Ili će učinjenost i novac neforomalnog gospodara Kolašina prevagnuti i kod sadašnjih vlasti

 

 

Novinari su ponovo bili meta kontroverznog biznismena i njegovih tjelohranitelja. Osnovni sud u Podgorici odredio je pritvor do 30 dana Zoranu Ćoću Bećiroviću, Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću, dok je Bećirovićev sin Luka nakon tužilačkog pritvora pušten na slobodu. Njih su četvorica osumnjičeni da su u nedjelju veče, verbalno a potom i fizički, napali novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića.

“Osnovano se sumnja da su osumnjičeni kritičnom prilikom u alkoholisanom stanju Ani Raičković uputili veći broj grubih uvreda i ozbiljnih prijetnji, prepoznajući je kao novinarku koja je u više navrata u svojim tekstovima u okviru crne hronike pisala o pojedinim osumnjičenim licima”, saopšteno je iz Osnovnog suda. “Osumnjičeni Bećirović i Mijatović su istu fizički napali na način što su je uhvatili rukama za kosu i vukli je, usljed čega je glavom udarala po unutrašnjosti svog vozila u kojem se nalazila, dok  je osumnjičeni Mijatović istovremeno držao za vrat i stiskao, a nakon čega su polomili staklo na zadnjem vjetrobranskom staklu njenog vozila “, navodi se dalje.

U saopštenju u kom se obrazlaže odluka o određivanju sudskog pritvora, navedeno je da su osumnjičeni “fizički nasrnuli na Gagovića i Arapovića, isključivo iz razloga što su uvidjeli da se radi o osobama bliskim Raičković i to na način što su Gagoviću zadali više udaraca pesnicama i nogama u predjelu glave i tijela, dok su Arapovića pokušali nasilno izvući iz vozila, kada je imao namjeru da se udalji sa lica mjesta. Sva oštećena lica su zadobila povrede u predjelu glave i tijela.”

Napadanuta novinarka dala je detaljniji opis nasilja koji je pretrpjela, skupa sa svojim bližnjima. Izdvajamo dio koji opisuje šta se desilo kada je sjela u automobil i  pokušala da ode sa mjesta gdje je napadnuta, ispred lokala brze hrane Gurman u Bloku V.  On, možda, najpotpunije  ilustruje bezobzirnost siledžija. “Tada je grupa napadača došla do mene, otvorili su vrata i Mijatović me stezao za vrat i govorio: Reci kako se zove momak (njen sin – prim. Monitora). Nijesam htjela, a on je ponavljao da kažem, jer će ga, prijetio je, svakako naći, a ako ne progovorim, mene ubiti”. Uporedo, svjedoči novinarka, dok je Mijatović držao za vrat, Bećirović je uhvatio za kosu i lupao joj glavu o vrata vozila. “Kad su me pustili, a ovaj (osumnjičeni Dukić) mi sugerisao da se udaljim, Bećirović je uzeo nešto, udario u auto i slomio mi zadnje staklo.”

Iako je opis događaja sličan onom u saopštenju Osnovnog suda, konačni zaključci čude: “Pritvor je određen zbog opasnosti od ponavljanja djela u odnosu na Mijatovića i Dukića, budući da su ranije osuđivani zbog krivičnih djela sa elementima nasilja, dok je u odnosu na Bećirovića pritvor određen zbog opasnosti da će učiniti krivično djelo kojim prijeti, imajući u vidu činjenicu da je osnovano sumnjiv da je kritičnom prilikom uputio prijetnje oštećenoj…”.

Ispada da je Bećirović osnovano sumnjiv ne zato što je fizički napao novinarku, već samo zato što je vrijađao i prijetio. To je u suprotnosti sa njenim tvrdnjama, ali i opisom događaja koji je tužilaštvo podnijelo uz zahtjev za određivanje pritvora, a sud prihvatio. Uz malu intervenciju koja bi u nastavku postupka mogla biti od velike koristi Bećiroviću.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVEMBAR PUN SLUŽBENIH PUTOVANJA U VLADINOM OFISU: Skupo, a ne vrijedi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim što je pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice, još neobičnije su  međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nisu u njihovoj naležnosti. I od kojih zemlja baš i nema neku korist, a košta nas papreno.  Doduše i kod kuće nas koštaju

 

 

Ko je ovih dana zalutao na sajt Vlade Milojka Spajića, imao je razloga da se makar blago začudi.  U odjeljku Kalendar aktivnosti,  u kojoj Vlada najavljuje događaje za ovu i narednu sedmicu,  mahom su službena putovanja ministara/ki i njihovih delegacija.  Doduše, u Kalendaru se našla i rijetka unutrašnja aktivnost izvršne vlasti – ministar poljoprivrede Vladimir Joković uručio je 11. novembra 11 snjegočistača za sjever Crne Gore.  Bar je neko u zemlji.Ne samo zbog vremenskih nepogoda, nego i zbog predstojećih izbora u Budvi.

Jasno, premijer, potpredsjednici i ministri moraju da putuju i vode međunarodne aktivnosti.No, pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice. Još neobičnije su međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nijesu u njihovoj naležnosti. Iod kojih zemlja baši nema neku korist, a košta nas papreno. Doduše i kod kuće nas koštaju, a korist za zemlju je počesto upitna.

Prema kalendaru aktivnosti, ministar za urbanizam i prostorno planiranje Slaven Radunović će u novembru biti odsutan iz zemlje deset dana, od 14. do 24. novembra.  Iz Ženeve, u kojoj će biti dva dana, odletjet će  u Baku. Na sedam dana.

Radunović će u Ženevi već biti kada ovaj broj Monitora bude u štampi. Odlazi na Forum Kran Montana, koji je ove godine posvećen temi globalne bezbjednosti. Šta će minnistar urbanizma na konferenciji o bezbjednosti i je li to bio baš naš najbolji odabir, nije obrazloženo u Predlogu platforme koju je Radunović priložio kad se kandidovao za put. U vrlo oskudnom obrazloženju navodi se  tema Foruma, a ne i svrha Radunovićevog prisustva.

“Teme koje će se na ovom skupu obrađivati pokrivaju oblasti geostrategije, upravljanja međunarodnim poslovima u cilju borbe protiv terorizma, bezbjednosni problemi koji vrše uticaj na javni prostor, pomorski aspekti globalne bezbjednosti, finansije/bankarstvo i sajber bezbjednost, energetska sigurnost, zdravstvena bezbjednost, bezbjednost životne sredine, bezbjednost hrane, rudarstvo kao komponenta ekonomske sigurnosti, bezbjednost kritične infrastrukture…”,, stoji u Predlogu.  Teško da će Radunović imati šta da kaže na temu recimo sajber bezbjednosti, obzirom da u Ministartsvu imaju tehničkih problema čak i sa faksom,  kad treba odgovoriti na pitanja javnosti. Možda ovo “bezbjednost kritične infrastrukture”.

U Ženevi je sa ministrom Radunovićem i Andrej Orlandić, v.d. generalnog direktora Direktorata za strateške odnose i komunikacije.  “Troškovi članova delegacije procjenjuju se na 5.867,50EUR”, navodi se u Predlogu. I padaju na račun Ministarstva, odnosno građana.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RASTU RAČUNI ZA STRUJU, VODU…: Disanje je džabe, ali nije zdravo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Struja možda neće poskupjeti ali će računi za struju biti veći. Ovo možda tu je zbog činjenice da EPCG još nije odlučila da li će, prvi put u ovoj deceniji, povećati cijenu kilovata koje isporučuje domaćim potrošačima. Pretpostavlja se da će, nakon poruka vladinih čelnika, pokušati da odlože neminovno poskupljenje

Ono što je, zapošljenima, Vlada dodala na platu programom Evropa sad 2, počeće već od januara da se vraća u državni trezor, preko prihoda državnih (sistem EPCG) i lokalnih komunalnih preduzeća. Nova godina donijeće nove, veće, račune za struju, vodu i kanalizaciju, odvoz i deponovanje smeća… Neka će poskupljenja biti manja, druga veća, ali će se svako od njih osjetiti u troškovniku crnogorskih domaćinstava.

Ipak, premijer Milojko Spajić ne da se lošim vijestima. “Zbog Evrope sad 2 neće biti nikakvih povećanja nigdje”, obećao je prošle nedjelje prkoseći činjenicama. “Neće biti povećanja cijena struje od januara 2025. godine”, pridodao je predsjednik Vlade, naglasivši kako pokret Evropa sad (PES), u opštinama gdje je dio lokalnih vlasti, “neće dozvoliti povećanje cijena vode”.

Prvi dio iznijetih tvrdnji, koji se tiče cijena električne energije, pojasnio je, već sjutradan, ministar energetike Saša Mujović. Manje naklonjeni premijeru Spajiću rekli bi kako ga je ministar Mujović – demantovao.

Odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini CG, Mujović je saopštio kako 1. januara neće doći do povećanja cijene aktivne električne energije (to je cijena po kojoj nam EPCG prodaje svoje kilovate, bez dodatnih troškova), ali bi moglo doći do uvećanja računa za struju. Otprilike, izračunao je ministar, jedan euro na prosječni mjesečni račun od 30 eura. “Postoji jedna stavka na računima nad kojom ni ministarstvo ni premijer nemaju ingerencije”, edukovao je ministar poslanike i ovdašnju javnost. “Zove se troškovi korišćenja prenosnog i distibutivnog sistema tzv. regulatorno dozvoljeni prihod koji reguliše Regulatorna agencija. Ako se desi, a sjednica će biti 18. novembra, da Agencija odobri veći prihod za CEDIS i CGES, neminovno je da od 1. januara, računi budu uvećani za tu stavku.“

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo