Povežite se sa nama

Izdvojeno

UHAPŠENO ŠEST OSOBA ZBOG TRGOVINE LJUDIMA: Čovjek – jeftina roba

Objavljeno prije

na

Specijalno državno tužilaštvo sumnja da su uhapšeni tokom prošle i ove godine stvorili kriminalnu organizaciju koja je počinila produženo krivično djelo trgovina ljudima u odnosu na veći broj oštećenih državljana Turske. Među uhapšenima je i Periša Pavićević tehnički direktor podgoričkog preduzeća Univerzum. On je prošle godine kada su turski radnici u Vijestima objelodanili golgotu kroz koju prolaze tvrdio da je Univerzum  ispunio sve obaveze iz ugovora

 

U oktobru prošle godine, zahvaljujući koleginici Dragani Šćepanović, građani Crne Gore čuli su za priču o pet turskih državljana koji su u Kolašinu boravili kao građevinski radnici. Skoro mjesec i po radili su na gradilištu, a da za to nijesu bili plaćeni. Posljednjih 15 dana, prije nego su otišli, nijesu dobijali ni hranu. Preživaljavali su prvo od voća ubranog iz komšijskih bašta, a potom od milosrđa Kolašinaca. Oni su posljednji od velike grupe Turaka koja je istovremeno došla u Kolašin.

” Prije nas je bilo pet grupa, svi su slično prošli. I drugi će ljudi doći, isto će im ovako biti. Ne želimo to. Želimo da spriječimo. Želimo da kažete da ne dolaze. Išli smo u policiju i kod tužioca. Ispričali smo”, kazao je tada jedan od njih.

Rukovoditeljka Osnovnog državnog tužilaštva Maja Šćepanović  kazala je, nakon toga, da je formiran predmet po krivičnoj prijavi državljana Turske koja je podnijeta kolašinskoj policiji. Prema njenim riječima, 14. septembra u tužilaštvu Kolašin saslušano je nekoliko predstavnika radnika. Cijeneći sadržinu njihovih iskaza, objašnjava: “Spisi predmeta su dostavljeni Višem državnom tužilaštvu radi ocjene u vezi sa tim da li u radnjama određenog lica postoje elementi krivičnog djela iz njihove nadležnosti”.

Turski radnici su bili angažovani kod podgoričkog preduzeća Univerzum. Tehnički direktor te firme Periša Pavićević rekao je tada za Vijesti kako je haotično stanje kada je riječ o radu turskih državljana u Crnoj Gori. Imao je ugovor sa preduzećem Aber Construction iz Bara, preko kojeg je, tvrdi, i angažovao turske državljane sa početka priče. Za razliku od onog što su radnici kazali Vijestima, Pavićević je rekao da je dogovor s predstavnikom te firme, takođe Turčinom, bio da budu plaćeni “po metru kvadratnom”. Bili su zaduženi za “fasaderske” i “gipsane” radove. Sve obaveze iz ugovora, tvrdi, Univerzum je ispunio.

Prošle sedmice je u Podgorici uhapšeno šest osoba zbog stvaranja kriminalne organizacije koja se bavila trgovinom ljudima. Iz Specijalnog državnog tužilaštva pojasnili su da postoji osnovana sumnja da su privedeni tokom prošle i ove godine stvorili kriminalnu organizaciju koja je „počinila produženo krivično djelo trgovina ljudima u odnosu na veći broj oštećenih državljana Turske“. Među uhapšenima je i Periša Pavićević.

„Službenici Specijalnog policijskog odjeljenja i Odsjeka za trgovinu ljudima Uprave policije su, potvrdili su iz SDT-a, jutros oko pet časova uhapsili B. P., P. P., I. N., M. D., F. P., M. Ž., za koje se vjeruje da su organizovali ili bio dio lanca trgovine ljudima“, saopšteno je iz SDT.

Uhapšeni su i Bojan Petričević, Meliha Dacić, Filip Perić, Igor Novaković i Milorad Živaljević. Petričević je jedan od vlasnika firmi A Cop i PS gradnja. Njega je Specijalno državno tužilaštvo još 2019. godine teretilo da je organizator četrnaestočlane kriminalne grupe koja je oštetila državu za četiri miliona eura. Oni su, prema tužilačkim navodima, fiktivnim fakturama izvlačili novac i omogućavali nezakoniti povrat PDV-a. Petričević se takođe pominjao u aferi krađe struje radi rudarenja kriptovaluta, zbog čega je CEDIS oštećen za preko 300 hiljada eura. Njemu je, nakon saslušanja u SDT-u, određeno zadržavanje do 72 sata.

Meliha Dacić zaposlena je u kabinetu Ministarstva kapitalnih investicija. Iz tog resora negirali su navode medija da je riječ o savjetnici ministra Ervina Ibrahimovića.

Trgovinu ljudima radi radne eksploatacije često nazivaju i „modernim robovlasništvom“. Izvještaji svjetskih organizacija kažu da je ona češća i od trgovine radi seksualne eksploatacije.

„Vlada je usvojila nacionalni akcioni plan (NAP) za 2021, i koordinaciona tijela su se redovno sastajala,  međutim,  nije ispunila minimalne standarde u nekoliko ključnih oblasti“  navodi se u izvještaju Stejt departmenta iz 2022. „Vlada je istražila manje slučajeva trgovine ljudima i procesuirano je nekoliko osumnjičenih. Smanjeni su napori  u zaštiti žrtava, uključujući i izdvajanje manje resursa za sklonište koje vodi NVO, identifikovanje manje žrtava, i nedostatak napora da se proaktivno identifikuju žrtve među tražiocima azila, iregularnim migrantima i sezonskim radnicima“, navodi se u izvještaju.

Građanska aktivistkinja za ljudska prava Bojana Jokić za Monitor kaže da je do kraja 2019. godine identifikovano malo žrtava trgovine ljudima, uglavnom žena i djece iz Crne Gore. Od novembra 2019. godine, nakon otkrivanja velikog slučaja u kojem su učestvovale žrtve sa Tajvana, povećao se broj identifikovanih žrtava, dostigavši broj 52 do kraja 2020. Došlo je i do prelaska na više muških žrtava u odnosu na ženske kada je u pitanju ovo krivično djelo i radne eksploatacije kao dominantne oblike eksploatacije.

„Migrantska kretanja su promijenila rute te je Crna Gora donekle postala zona u kojoj imamo sve veći tranzit. To je dovelo do veće zloupotrebe od strane kriminalnih struktura, a naše nadležne institucije su gotovo potpuno nespremne dočekale ovakav vid kriminaliteta, jer se ranijih godina uglavnom trgovina ljudima bazirala na seksualnu eksploataciju žena i djece, te navođenje na prosjačenje“, kaže Jokić.

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić saopštio je da se država obračunava sa svim oblicima organizovanog kriminala i korupcije i pokazuje snagu bez obzira „na evidentne opstrukcije i želju mnogih da to zaustave“. Izvještaji međunarodnih organizacija, međutim, to baš ne potvrđuju.

Turski državljani sa početka priče su se vratili u svoju zemlju. Oni i brojni drugi  njihovi sunarodnici pozajmili su novac da bi kupili karte za povratak svom domu. Još nije jasno koliko je posljednja akcija povezana sa njihovom pričom.

Država gaženju ljudskog doostjanstva mora stati na kraj.

 

U svijetu 25 miliona žrtava trgovine ljudima

U svijetu trenutno ima skoro 25 miliona ljudi koji su žrtve trgovine ljudima. U 2021. godini je prema podacima Međunarodne organizacije rada (MOR), gotovo 50 miliona ljudi živjelo u modernom ropstvu. Od toga, 27,6 miliona bile su žrtve trgovine ljudima radi radne eksploatacije, dok oko 22 miliona ljudi živi u prisilnom braku. Najveći broj ljudi koji su žrtve trgovine ljudima zbog radne eksploatacije dolazi iz Azije i regiona Pacifika, a slijede arapske zemlje.

Kada svjetske brojke svedemo na nivo Crne Gore, dolazimo do izvještaja svjetske organizacije protiv trafikinga (GRETA). Oni su prošle godine naveli da je sve veći broj osoba koje su u tranzitu kroz Crnu Goru kao dio mješovitog migracionog toka. Prema UNHCR, rekordan broj tražioca azila koji izražavaju namjeru da se prijave za azil, zabilježen je 2019. godine(7,975). Oni napominju da od uspostavljanja crnogorskog sistema azila 2007. nijedna žrtva trgovine ljudima nije identifikovana u kontekstu procedure za azil, što upućuje na to da postupci za otkrivanje indikatora ranjivosti i identifikovanje žrtava trgovine ljudima među tražiocima azila nisu dovoljni.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

VLAST, OPOZICIJA, USTAVNI SUD: Udruženi  proizvođači haosa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički stalež, vlast i opozicija, ali i većina u Ustavnom sudu, hronično su pravo i Ustav tumačile spram okolnosti i sopstvenih interesa. Udruženo su proizvodili  institucionalni haos. Posljedica je ono što danas imamo –  partijski sud kome prijeti blokada, ili nezakonitost. Koji politički interesi stoje iza posljednje epizode, osim onog očiglednog –  borbe za prevlast u Ustavnom sudu –  brzo će se vidjeti

 

 

Da li se na ovonedjeljnoj sjednici parlametarnog Ustavnog odbora desio “ustavni puč” koji je izvela vlast s namjerom da preuzme kontrolu nad Ustavnim sudom ili da ga obezglavi, kako tvrdi opozicija, ili je, kako tvrdi premijer Milojko Spajić dimna bomba koju je opozicija aktivirala na sjednici Odbora  u stvari “lažna drama oko potpuno funkcionalnog Ustavnog suda i dimna bomba koalicije Jakova Milatovića sa Demokratskom partijom socijalista”?

Da krenemo redom. Ustavni sud je trenutno –  funkcionalan. Skupština je ove nedelje konstatovala, uprkos dimnoj bombi, prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Ustavni sud sada ima pet sudija i nije u blokadi. Do penzionisanja sutkinje Đuranović imao je šest sudija, zbog čega je donošenje odluka bilo teže, zbog mogućeg odnosa glasova tri prema tri.  Ono što se moguće promijenilo je odnos snaga u tom sudu, koji nije izgubio status – partijskog suda.

Ustavni sud ne bi bio funkcionalan  da je penzionisano svo troje sudija Ustavnog suda, kako je  parlament namjeravao da učini, nakon što ga je predsjednica tog  suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje. U tom slučaju  sud bi bio blokiran, jer bi u Ustavnom sudu ostalo samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović.

Ustavni odbor je odlučio da raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, ali, kako je za njihov predlog ovlašćen predsjednik države, Milatović je morao raspisati konkurs. On je tu odluku  odložio saopštivši  da će to učiniti nakon što se Ustavni sud na sjednici izjasni da li su se stekli uslovi za penzionisanje  to dvoje sudija.

Da je Milatović izašao u susret parlamentarnoj većini, Ustavni sud bi bio blokiran.   Blokada Ustavnog suda nije nešto što nijesmo vidjeli, i zbog toga se do sada u Skupštini nijesu  dimile bombe. Ustavni sud je iz blokade izašao krajem prethodne godine, kada je Crna Gora dobila aplauze iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije tog suda, nakon dugih i mučnih političkih trgovina svih partija, i opozicije i vlasti, koje sve do danas nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda,  boreći se za prevlast u jednoj od najviših sudskih instanci.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo