Samo proteklih mjeseci spuški zatvor napustilo je tridesetak osoba koje su bliske jednom od dva sukobljena kotorska kriminalna klana. Pokazala se opravdanom bojazan da će se oni brzo vratiti svome poslu
Da je kriminal jači od države priznao je, nakon krvavog obračuna na Cetinju, predsjednik skupštinskog Odbora za odbranu i bezbjednost Miodrag Laković (PES). On je rekao da se od 2020. godine u policijskom sektoru nije uradilo dovoljno kako bi bio osposobljen da se adekvatno suoči sa organizovanim kriminalom, ali i podsjetio da je veliki broj pripadnika klanova na slobodi, zbog nedonošenja presuda u propisanom, trogodišnjem, roku.
Nakon što su se među žrtvama na Cetinju našle osobe koje su trebale biti u zatvoru, da crnogorsko pravosuđe nije ovako kako je, sav rizik omogućavanja kriminalcima da se slobodno šetaju čekajući presudu potvrđen je i u Nikšiću. Ranko Radulović, više puta osuđivani 63.godišnji Nikšićanin, koji je prema policijiskim evidencijama označen kao vođa tamošnjeg ogranka škaljarskog kriminalnog klana i kojem se već šest godina sudi za najteža krivična djela, silovao je 23. godišnju djevojku. I onda izmakao policijskoj potjeri.
Do zaključenja ovog broja Monitora on je bio nedostupan službenicima policije koji, kako ubjeđuju javnost, intezivno rade na njegovom lociranju i hapšenju.
Ranko Radulović nalazi se na slobodi od 2023. godine nakon što je odslužio kaznu od pet mjeseci zatvora zbog ugrožavanja bezbjednosti. Prethodno je proveo tri godine u pritvoru zbog sumnje da je jedan od organizatora kriminalne grupe odgovorne za, kako su tvrdili iz tužilaštva, nekoliko počinjenih i planiranih ubistava među kojima i plan za ubistvo bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Zorana Lazovića.
Kriminalna grupa kojoj pripada Radulović uhapšena je prije šest godina, ali ni do danas nije donijeta prvostepena presuda. Nakon tri godine suđenja, članovi ove kriminalne grupe pušteni su da se brane sa slobode. Početkom januara prošle godine Radulović je opet uhapšen i to zbog ugrožavanja bezbjednosti advokata Srđana Lješkovića. Osuđen je na pet mjeseci zatvora, nakon čega je izašao iz zatvora.
Njegovo ime poznato je i pravosudnim organima Bosne i Hercegovine. Naime, tamošnji sud je još krajem septembra 2020. godine potvrdio optužnicu protiv Radulovića koji se prema činjeničnim navodima optužnice Tužilaštva BiH tereti da je u periodu od 27. jula do 31. avgusta 1992. godine kao pripadnik vojnih, paravojnih i policijskih snaga Srpske Republike BiH učestvovao u sistematičnom napadu usmjerenom protiv civilnog bošnjačkog stanovništva u Foči.
Široka lepeza teških krivičnih djela ipak nije bila dovoljna da taj Nikšićanin bude pod nadzorom lokalne policije.
Nije Ranko Radulović jedini koji je po napuštanju spuškog zatvora, ponovo počinio zločin. U februaru ove godine isto je uradio i 27.godišnji Baranin Dino Ibrahimović, koji operativno važi za pripadnika škaljarskog kriminalnog klana. Po izlasku iz zatvora ubio je sugrađanina i nekadašnjeg prijatelja Edmonda Mustafu. Mustafa se ranije pominjao kao potencijalni svjedok-saradnik o zločinima škaljarskog klana. Tužilaštvo tim nagovještajima nije, izgleda, posvetilo detaljniju pažnju. Zato njegovi bivši saradnici – jesu.
Ibrahimović pred podgoričkim Višim sudom odgovara zbog optužbi da je dio kriminalne grupe odgovorne za likvidaciju Novljanina Šćepana Roganovića u februaru 2020.godine. Ni ovaj sudski postupak nije proveden do kraja, presuda nije izrečena, što je omogućilo Ibrahimoviću da se slobodno šeta i pokazaće se, ubija u gradu pod Rumijom.
Interesantno je da javnost, stručnjaci, političari pa ni oni koji bi to po službenoj dužnosti trebali da rade – poput Vrhovnog suda i Sudskog savjeta, nijesu preispitivali odgovornost sudija i tužilaca koji postupaju u ovim slučajevima i jasno utvrdili čija je odgovornost što opasni kriminalci slobodno šetaju državom.
Umjesto toga je, prije nekoliko mjeseci, od sudija Višeg suda stigla inicijativa za izmjenu člana 179 Zakonika o krivičnom postupku kojom bi se eliminisalo oslobađanje optuženih nakon tri godine pritvora bez prvostepene presude. Kao jedan od razloga navedena je konstatacija da u zemljama okruženja nema slične odredbe o ograničenju trajanja pritvora nakon optuženja ali i da se u praksi pokazalo da ograničenje pritvora postiže suprotnu svrhu. Ne čini postupke efikasnijim, nego optužene za teška krivična djela motiviše na sve vrste opstrukcije kako bi odugovlačenjem sudskog postupka izašli na slobodu puno brže nego što bi se to desilo u slučaju osuđujuće presude.
Tu inicijativu podržao je i odlazeći ministar pravde Andrej Milović, ali su joj se oštro usprotivili crnogorski advokati ističući da bi se najavljenom izmjenom Zakona ukinula jedina brana koje stoji na putu neograničenom trajanju pritvora.
„Meni je upitan i cilj koji time želi da se postigne, jer apsolutno ne može na taj način da se postigne nikakvo unapređenje u smislu efikasnijeg vođenja postupaka, bržeg i kvalitetnijeg dostizanja pravde… Nego upravo suprotno – desiće se totalni kolaps pravosudnog sistema”, kazala je advokat Andrijana Razić.
Kolaps svakako već imamo. Samo proteklih mjeseci spuški zatvor napustilo je tridesetak osoba optuženih za teška krivična djela koje su bliske jednom od dva suprotstavljena kriminalna klana, zbog čega se pojavila bojazan da će doći do nove eskalacije sukoba. Pokazalo se opravdano.
U ratu dva kotorska kriminalna klana koji traje sada već više od 10 godina ubijeno je više od 60 osoba i nema nagovještaja da se uskoro krvavi niz može okončati. Njihovo pritvaranje, pokazalo se, samo je na kratko odgodilo da urade ono što su zamislili. A sudskih presuda nema. Baš kao ni odgovornosti.
Svetlana ĐOKIĆ
Izdvojeno3 sedmice
INTERVJU4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno4 sedmice