Povežite se sa nama

Izdvojeno

UHAPŠEN PETAR  LAZOVIĆ, POTJERA ZA LJUBOM MILOVIĆEM: Nema više Katnićevog senzibiliteta za službu

Objavljeno prije

na

Zbog sumnje u saradnju sa kriminalnom grupom odbjeglog Radoja Zvicera, policijskom službeniku Petru Lazoviću određen je pritvor do 30 dana, dok je njegov kolega Ljubo Milović u bjekstvu . Nalog za hapšenje nije izdat i za policajca Nebojšu Bugarina, koji se prema spisima iz Europola, uz Lazovića i Milovića, fotografisao sa šefom kavačkog klana i beogradskim kriminalcima Veljkom Belivukom i Markom Miljkovićem

 

„Policijac Petar Lazović kolateralna je šteta u pokušaju da se naruši nezavisnost Crne Gore, a tužilaštvo prikaže kao nesposobno, korumpirano i da se u tom pravcu država izmijeni i postavi ’protektor’ koji će te stvari promijeniti“.

To je rekao Milivoje Katnić bivši glavni sepcijalni tužilac nakon što je istraživački portal Libertas prije dva i po mjeseca objavio da su službenici Agencije za nacionalnu bezbjednost Petar Lazović i Ljubo Milović blisko sarađivali sa takozvanim kavačkim klanom i učestvovali u švercu kokaina iz Ekvadora. Lazović je sin bivšeg agenta i rukovodioca Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića, kojeg mnogi mediji označavaju kao Katnićevog kuma.

Specijalno policijsko odjeljenje je, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, kojim rukovodi Vladimir Novović,  lišilo slobode Petra Lazovića, dok se intenzivno traga za njegovim kolegom Ljubom Milovićem. Oni su osumnjičeni da su dio kriminalne grupe Radoja Zvicera, koji važi za jednog od šefova kavačkog klana. Prema riječima Lazovićevog branioca – advokata Nikole Martinovića, Lazović „nije uhapšen, već se predao policiji“. Osumnjičeni je negirao krivična djela koja mu se stavljaju na teret, a određeno mu je zadržavanje do 72 časa. Milivoje Katnić se nije oglašavao povodom tužilačkog postupka protiv Lazovića.

Prema spisima SDT-a Lazović je sa odbjeglim policajcem Milovićem i navodnim šefom kavačkog klana Radojem Zvicerom formirao kriminalnu organizaciju i učestvovao u međunarodnom švercu velikih količina kokaina iz Latinske Amerike u Evropu i Australiju. Hapšenje je uslijedilo nakon što je tim SDT-a temeljno analizirao poruke koje je Europol do sada dostavio za Lazovića i Milovića. Sumnjiče ga i da je zloupotrijebio službena ovlašćena, ali i počinio krivična djela krijumčarenje i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Na zahtjev specijalnog tužioca Zorana Vučinića, Lazoviću je određen pritvor do 30 dana.

U strogo čuvanoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja pretresen je Hotel Podgorica, restoran na Grahovu, ali i nekoliko stanova i kuća u kojima su se, prema tvrdnjama Europola, Lazović i Milović sastajali sa visokopozicioniranim pripadnicima kavačkog klana. Uprava policije od početka juna ćuti da li je Milović pobjegao iz države, te da li imaju saznanja gdje se nalazi.

Nalog za hapšenje nije izdat  za policajca Nebojšu Bugarina, koji se prema dostavljenim spisima iz Europola, uz Lazovića i Milovića, fotografisao sa šefom kavačkog klana i beogradskim kriminalcima Veljkom Belivukom i Markom Miljkovićem.

Lazović je pod nikom Junior, vodio komunikaciju sa Bornom (Zvicerom) preko Sky aplikacije. Milović je koristio nekoliko nikova. Prvi dio dokaza Europol je Specijalnom državnom tužilaštvu dostavio u julu 2021. Podaci Europola,  koje je objavio portal Libertas press, pokazuju da su zaštitu Belivuku i Miljkoviću za vrijeme višednevnog boravka na Crnogorskom primorju, pružali Lazović, Milović, za koje se vjeruje da su sa njima učestvovali u međunarodnom lancu dopremanja kokaina iz Ekvadora, švercu oružja, cigareta…

,,Ukoliko bi Crna Gora bila zainteresovana za preduzimanje istrage u vezi sa krijumčarenjem kokaina Milovića, Lazovića i drugih pripadnika kavačkog klana, molimo pošaljite Europolu zahtjev za dobijanje neobrađenih podataka. S obzirom na to da je Milović poslao skoro preko 100.000 poruka preko svog SKY naloga, nemoguće je izvršiti analizu svih poruka”, napisali su u dokumentu službenici Europola i dali ga crnogorskom tužilaštvu.

Nakon objava prepiski na portalu Libertas mnogi političari, analitičari i mediji bliski bivšem režimu tvrdili su da je Lazović bio infiltiran u kriminalnu organizaciju kako bi prikupljao dokaze. Ispostavilo se da zakon u Crnoj Gori u to vrijeme nije prepoznavao taj metod prikupljanja dokaza.

Specijalno državno tužilaštvo, odnosno, specijalni tužilac Saša Čađenović, 20. januara 2022. ocijenio je da ,,nema osnova za preduzimanje krivičnog gonjenja protiv bilo kog lica za bilo koje krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti”. Milivoje Katnić, kazao je da je Petar Lazović ,,postupao u skladu sa zakonom i ovlašćenjima” i da je ,,o svim radnjama obavještavao pretpostavljene, što je doprinijelo otkrivanju počinilaca teških krivičnih djela”… ,,Nikada se ne hapse vlastiti agenti. Makar nijesu do sad”, kazao je ranije Katnić.

Bivši premijer i direktor Agencije na nacionalnu bezbjednost Duško Marković je kazao da je  praksa i profesionalni standard da službe bezbjednosti i obavještajne agencije svoje saradničke pozicije, a vrlo često i operativne koji imaju potencijal za to, infiltriraju u kriminalne mreže i obavještajne strukture koje djeluju obavještajno protiv države koju brane. ,,Bio sam svjedok desetina takvih akcija Agencije, samostalno i u saradnji sa partnerskim službama. Imena tih ljudi se čuvaju i nikad se ne daju javnosti, pa i kad se kiksa i dođe do zloupotrebe”, naveo je on.

Iako je  Petar Lazović, zbog uticaja svog oca u policiji, možda ,,najkrupnija riba” u službi koja je uhapšena zbog veza sa kriminalnim klanovima, takvih slučajeva bilo je i ranije. Međutim, ne u tolikom broju koliko su službenici policije povezivani sa kriminalnim klanovima. Sam Zoran Lazović dovođen je u vezu sa klanom Safeta Kalića, na čijoj svadbi je viđen, ali tadašnje vlasti su tvrdile da je iskusni operativac bio na zadatku. Nikada nije bio predmet istrage.

Kotorskom  inspektoru  za droge Ivanu Cvijoviću  sudi se  zbog kriminalne grupe Igora Terzića, koji je policajca optužio da je od njega tražio mito za informacije koje bi mu bile korisne u poslu šverca kokaina i marihuane. Viši sud je prihvatio  jemstvo u iznosu od pola miliona eura koje je Cvijović ponudio kako bi se branio sa slobode.

 

HRA: Ne bavimo se Temeljnim  ugovorom da bi se izbjegla pravda

Akcija za ljudska prava (HRA) saopštila je da je politikanska ocjena građanskog pokreta URA kako se Temeljnim ugovoru sa SPC-om protive samo oni koji bi da se izbjegne pravda. Tvrde da se tim saopštenjem najprije krši pretpostavka nevinosti, a drugi je neistinita tvrdnja da svi koji ,,dižu buku” u vezi sa Temeljnim ugovorom to čine da bi se izbjegla pravda.

Iz GP URA saopštili su nakon hapšenja Lazovića da ,,buka koja se danima unazad stvara oko Temeljnog ugovora nije buka radi toga – to je buka radi pravde i onih koji bi tim diskursom da je izbjegnu”. U HRA smatraju da je razumljivo da svi koji žele dobro Crnoj Gori podržavaju aktivan rad Specijalnog državnog tužilaštva, ali da podrška koja im se pruža mora biti u skladu sa osnovnim načelima pravičnog postupka.

,,S indignacijom odbacujemo tvrdnje da su naše primjedbe na Temeljni ugovor političke i da su date da bi bilo ko izbjegao pravdu. To su obične populističke floskule koje mogu samo da obeshrabre javni dijalog i građanski aktivizam. Šteta. Na kraju upozoravamo da se do pravde ne može ‘preko koljena’, kršenjem pravila i procedura na kojima se zasnivaju i Crna Gora i Evropska unija čije se članstvo priželjkuje”, navode u saopštenju HRA.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s crnogorskim ambasadorima, od Ukrajine  preko Evrope do SAD.  Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa EU

 

 

Vlada Crne Gore je preko Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i ministra Ervina Ibrahimovića krajem februara pozvala maltene sve ambasadore u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da hitno dođu na konsultacije. Početak konsultacija je određen za 6. mart. Mnogi su se tada uplašili reprize opoziva od 15. novembra 2024., kada je Vlada smijenila tri ambasadora.

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s ambasadorima od Ukrajine (Borjanka Simićević) preko Evrope do SAD-a (Jovan Mirković). Ispostavilo se da je strah ambasadora bio neopravdan. Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa Evropskom Unijom (EU), te odnosima između ključnih evropskih zemalja. Spajić je dao upute ambasadorima da nastave nedvosmileno podržavati EU i članstvo Crne Gore u tom bloku. Istovremeno je tražio da se uzdrže od kritike prema SAD-u i novoj administraciji i da se ne upuštaju u bilo kakve komentare trenutnih razmimoilaženja između SAD-a i evropskih saveznika.

Odmjereni stav Crne Gore se ubrzo vidio 11. marta na sastanku najviših evropskih vojnih zvaničnika u Parizu, gdje se razgovaralo o modalitetima podrške Ukrajini nakon američke najave obustave vojne pomoći. Na sastanak nije pozvana Amerika jer su Evropljani željeli pokazati da sami mogu biti veliki dio sigurnosnog okvira u slučaju primirja između Ukrajine i Rusije. Nakon što je agencija AP javila da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO-a koje nisu odgovorile na poziv za sastanak u Parizu, savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović je za Radio Slobodna Evropa (RFE) potvrdio učešće Crne Gore na sastanku. Ipak, poslat je samo zamjenik vojnog predstavnika pri NATO komandi u Briselu jer je „načelnik Generalštaba Zoran Lazarević …u službenoj posjeti Bugarskoj“.

Diplomatske (ne)aktivnosti s druge strane Atlantika sadašnjeg ambasadora Mirkovića kod nekih funkcionera vladajuće koalicije izazivaju nezadovoljstvo i čak otvorenu ljutnju. Jedan od povoda je bio sastanak s američkim zvaničnicima sredinom februara u Vašingtonu kada je ambasador navodno izjavio da bi gubitak vlasti Aleksandra Vučića vjerovatno oslabio neke od njegovih crnogorskih marioneta. Detalje razgovora nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Iako nije direktno pomenuo bivši Demokratski front (DF), izvještaj(i) ambasade ka Podgorici je naljutio koalicione partnere koji su se prepoznali u pomenutoj kvalifikaciji. To je navodno pogoršalo tinjajući antagonizam između djelova srpskog bloka i premijerovog Pokreta Evropa sad (PES). Jedan funkcioner DF-a je komentarisao da je to dovoljan razlog za opoziv jer su i oni podržali takvo kadrovsko rješenje u Vašingtonu.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

CRNA GORA I EVROPSKE OBAVEZE: Prestiže li nas Albanija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Formalno, Crna Gora je u prednosti u odnosu na Albaniju. No, očigledna je sve snažnija podrška Brisela Albaniji, koju je komesarka Marta Kos nazvala i mogućom sljedećom članicom EU.  Ima još signala da je Crna Gora dobila ozbiljnu konkurenciju: Evropski parlament je umjesto u Podgorici otvorio kancelariju u Tirani, a Albanija nas je preduhitrila i u korišćenju sredstava iz programa Plana rasta

 

 

Nakon što je sredinom marta stigla vijest da Evropski parlament (EP) otvara kancelariju u Tirani umjesto u Podgorici, kod kuće je stidljivo aktuelizovana priča o tome gubi li Crna Gora titulu lidera u regionu. O tome za sada govore samo opozicija i civilni sektor, dok Vlada ćuti.

Iz EP su saopštili da je otvaranje kancelarije u Tirani dio strateškog plana o proširenju EU i da će Albanija  biti „ključna kontakt tačka“ sa Zapadnim Balkanom. „ Odluka o konkretnom gradu i mjestu uslijedila je nakon tehničke procjene dostupnosti.  Ali, naravno, status odgovarajuće zemlje kandidata za članstvo u EU je takođe imao pozitivan impuls”, saopštio je  izvjestilac Evropskog parlamenta za Albaniju Andreas Šider.

Crnogorske vlasti najavljivale su da bi Podgorica mogla biti izabrana za kancelariju EP na Zapadnom Balkanu, a incijativu je formalizovao predsjednik Jakov Milatović u decembru 2024. Iako se činilo da je stvar gotova, na kraju je izabrana Tirana.  Kao jedno od obrazloženja odluke,  evropski zvaničnici ističu bolju saobraćajnu povezanost Tirane. Ipak, očito je da Brisel polagano mijenja i retoriku o tome koja bi balkanska zemlja mogla biti 28. članica EU.

“Nastavi li ovako, Albanija bi do 2027. mogla postati sledeća članica EU”, saopštila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, tokom posjete Albaniji sredinom mjeseca. “Albanija je napravila izuzetan progres. Naravno, ostaje još dosta posla i dublje reforme su neophodne. Svakako, nastavi li ovim tempom, onda je sigurno da bi sve moglo biti završeno do 2027. godine i krenuti naprijed što je brže moguće. Želim da čestitam albanskim građanima na dostignućima do sada, a uz nastavak takve posvećenosti i tempa, nadam se kako EU više ne bi imala 27 članica već 28, sa Albanijom koja bi nam se pridružila”, saopštila je ona.

Ta ocjena Marte Kos, podstakla je u  Crnoj Gori i razgovor na temu gubi li Crna Gora status lidera u regionu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Nerazminirano polje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora više tapka u mjestu nego što ide naprijed, uprkos “guranju” iz Brisela. Pogrešne je lekcije vlast izvukla iz poklonjenog IBAR-a

 

 

MONITOR: Vlast i opozicija su dugo usaglašavali pitanja za Venecijansku komisiju. Zašto?

ULJAREVIĆ: Činjenica da dio vlasti i opozicije, koji su potpisali sporazum, nijesu mogli lako doći do jednog usaglašenog pitanja za Venecijansku komisiju već su poslata dva – od svake strane po jedno – indikacija je suštinskog nepovjerenja među tim političkim akterima. To naglašava i da je jedan formalni dokument, koji je trebalo da bude neki vid mosta ka uspostavljanju institucionalnog dijaloga između vlasti i opozicije, na krhkim osnovama.

MONITOR: Hoće li VK pomoći da se prevaziđe politička kriza?

ULJAREVIĆ: Venecijanska komisija nema čarobni štapić. Njena uloga je savjetodavna, zasnovana na pravu i principima demokratije. Može pomoći u tehničkom i pravnom smislu, ali neće riješiti suštinske probleme naše političke krize, čiji je samo jedan izraz bio slučaj penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.

Imaćemo pravni i politički test – da li su akteri spremni da poštuju preuzete obaveze, posebno partije vladajuće većine ukoliko to mišljenje ne bude u okvirima odluke koju su oni donijeli. Ma kako se to u konačnici riješilo, ostaje nam nerazminirano političko polje, po kojem akteri hodaju, a svaka nova “mina” koja se (ne)namjerno aktivira produbljuje krizu.

MONITOR: Kako vidite  političku situaciju u kojoj su nam potrebne strane adrese da  arbitriraju o  pitanjima od  javnog interesa?

ULJAREVIĆ: To je simptom nerazvijene političke kulture, slabih institucija i skromnih formata političkih struktura na našoj političkoj sceni, a demokratska zrelost se mjeri i sposobnošću institucionalnog i samostalnog rješavanja sporova.Nije to od juče, dug je put ka demokratskoj konsolidaciji, ali je važno da se ide naprijed, bez skretanja u slijepe ulice ili vraćanja unazad, što je naša svakodnevnica.

Uvijek treba apostrofirati odgovornost vlasti, a ona je sve otuđenija od građana i građanki. Nalazi naših istraživanja, konkretno posljednji CG puls, zajednički poduhvat CGO-a i Instituta Damar, ukazuju da 56.5 posto građanstva cijeni da je ova Vlada okrenuta partijskim interesima, a 60.7 posto da su ministri više predani ličnoj promociji nego poslu. Kada se sa tim upare podaci o (ne)povjerenju u institucije ili o percepciji pravca kretanja države jasno se prepoznaje da unutrašnji mehanizmi ne funkcionišu i da je država na autopilotu – bez jasnog smjera i vizije za budućnost.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo