Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ugrađivanje i ograđivanje

Objavljeno prije

na

Prvi golf tereni u Crnoj Gori trebalo bi da se zazelene na parceli od 768.000 kvadrata imovine Montepranza u zoni Mrčevac, preko puta Aerodroma Tivat na svega 700 metara od mora. Tender je raspisan, a najveći interes za ovu lokaciju pokazao je vlasnik Porto Montenegra kanadski milijarder Piter Mank. Idilu još jednog velikog investicionog projekta kvari spor u kojem vlasnici zemljišta u kompleksu Montepranza, koje im je oduzeto prije 50 godina, traže od države pravedno obeštećenje. Država uporno odgađa da okonča ovaj proces restitucije u kome su veliki interesi i novci u pitanju.

Nerješavanje spora o 300.000 kvadrata tog zemljišta izazvalo je veliku gužvu u jedinoj stranci u Crnoj Gori koja zastupa interese Hrvata – Hrvatskoj građanskoj inicijativi. Kako su vlasnici tog dijela zemljišta uglavnom Hrvati, HGI je organizaciono i finansijski pomagala vlasnicima zemlje u procesu restitucije, ocjenjujući da je to veoma značajno za hrvatsku manjinu u ovom dijelu Boke.

Na nedavnom Saboru HGI zbog spora sa rukovodstvom stranke oko imovine u kompleksu Montepranzo doskorašnji funkcioner stranke Mato Marović isključen je iz svih stranačkih organa.

,,Mato Marović je zaista ‘šutnut’ iz rukovodstva HGI-a zbog Ugovora koji je sklopio na štetu vlasnika zemlje u suradnji sa dr Miroslavom Marićem krijući se iza HGI-a”, objasnila je isključenje predsjednica HGI-a Marija Vučinović.

,,Iza priče o zemljištu u stranci žele da sakriju svoje nezakonite radnje i krađu preko 300.000 eura iz državnih kasa. Pozivam finansijsku policiju da ispita taj slučaj”, kaže za Monitor Mate Marović.

On kaže da je i dalje odbornik u SO Tivat. ,,Nisu me izbacili iz stranke, niti to mogu. Ja odbijam da budem član rukovodstva koje krade novac, koristi novac stranke za privatne poslove, auta i putovanja”.

S druge strane, u HGI-u smatraju da Marović pokušava prozivkama oko nenamjenskog trošenja para u stranci da skrene priču sa ,,pljačke stoljeća” zemljišta u kompleksu Montepranzo.

,,Ugovor koji je predmet spora Mato Marović nije dao na uvid niti jednom vlasniku zemljišta koje zastupa, a ni Središnjem odboru HGI-a od kojega je tražio finansiranje”, tvrdi za Monitor član Središnjeg odbora HGI Zvonimir Deković.

Sporni ugovor o pružanju konsultantskih usluga Mato Marković je kao zastupnik vlasnika zemljišta potpisao 2007. sa preduzećem Prokom doo iz Podgorice. U HGI-u navode da je ugovorom precizirano da se na konsultanta prenese 30 odsto ukupne površine zemljišta koje je predmet posla.

,,Mato Marović obezbjeđuje jednoj osobi u Podgorici da se uknjiži na oko 100 000 m2 zemlje, čiji su vlasnici uglavnom Hrvati iz Tivta. Koga i čije je interese zastupao ?”, pitaju se u HGI-u.

U vrijeme kada je ugovor potpisan, osnivač i izvršni direktor Prokroma bio je Srđan Mihaljević. On je septembru 2008. godine postao pomoćnik Andrije Lompara, ministra saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija.

Firma sa kojim je potpisan sporni ugovor Prokom doo je 2007. bila regostrovana za djelatnost trgovina na veliko, 2008. se preimenuje u preduzeće za konsalting, inženjering i menadžment SM Vision, sa novim osnivačem i direktorom.

Da li zbog blizine Aerodroma, kojim suvereno vlada SDP, među onima koji su uključeni u ovaj spor ima i takvih koji smatraju da iza cijele priče oko zemljišta stoje najviši organi SDP-a.

U HGI-u su optužili i dr Miroslava Marića, predsjednika Hrvatskog nacionalnog vijeća u Crnoj Gori, da podržava Marovića i da je spajao zainteresovane za ovu zemlju u Podgorici i Tivtu.

,,Da li iz potrebe da se bude nekome lojalan ili za procenat, ali suma je više miliona eura”, saopštili su iz HGI-a.

Marić za Monitor kaže da ga čudi što i njega prozivaju. ,,Nemam pojma. Nisam upoznat osim kao i svi članovi Predsjedništva. Teško mi je da o tome govorim kada ne znam”.

Kada su vlasnici 2007. pristali da 30 odsto vlasništva na zemlju ustupe konsultantu, u ovom slučaju firmi koja se bavi trgovinom na veliko, šuškalo se da će Piter Mank tu graditi golf terene i da će cijena zemljišta biti od 100 do 300 eura po kvadratu. Država je ove godine vlasnicima ponudila simboličnu cijenu od 5,10 eura po kvadratu.

Iako su prava vlasnika svojevremeno podržavali i Filip Vujanović i Željko Šturanović, a Igor Lukšić je za mandata ministra finansija tvrdio da je Montepranzo „najčistiji slučaj restitucije” u Crnoj Gori, vlasnici i dalje čekaju nova ročišta u kotorskom sudu i nadaju se da se njihova zemlja ne može bez njihove saglasnosti ustupiti vladinom strateškom partneru Piteru Manku.

U HGI tvrde da je Marović potpisao ugovor koji nema klauzulu o raskidu te da će kako god se spor riješi Prokrom dobiti 30 odsto zemljišta. Navode da je sve objedinjeno u jednu parcelu te da će se konsultant knjižiti na jednu trećinu idealnog zemljišta. Tako bi u budućnosti na zemljištu pravih vlasnika bili sagrađeni golf tereni, a na zemljištu koje dobije konsultant mnogo profitabilniji prateći objekti.

,,S konsultantom sam potpisao ugovor na 30 odsto i odluka suda nema nikakve veze sa tim”, kaže Marović za Monitor i ističe da su mu na nedavnom sastanku vlasnici dali punu podršku.

Na pitanje kakav je interes vlasnika da daju 30 odsto novca ili zemljišta konsultantu, Marović odgovara: ,,Oni su nam pomogli, oni su platili troškove za advokata, studije, oni će vratiti novac koji nam je HGI pozajmio u toku ovog procesa. To je naš interes. Ostale agencije i advokati tražili su između 40 i 50 odsto, a njihova firma je pristala na 30 odsto novca ili zemlje, zavisi šta dobijemo. Prihvatili su da se to smanji na 25 odsto. Vlasnici su potpisali punomoćje u kojem piše da su upoznati sa tim”.

Po ocjeni stučnjaka koji se godinama bave pitanjem restitucije, koje je Monitor kontaktirao, procenat od 30 odsto je izuzetno veliki i neuobičajen u ovakvim transakcijama. Pojedini su ga ocijenili kao zelenaški i naveli da nema sličnih primjera, osim pojedinih slučajeva u Budvi u kojima se sumnja da izvjesni sudija uzima 30 odsto ali za završeni posao. Uobičajeno je da u ovakvim poslovima, kada je u pitanju veći broj vlasnika i veća parcela, procenat ne bi smio da se primiče dvocifrenom broju.

Početkom sljedećeg mjeseca zatvara se tender za izdavanje u zakup na 90 godina, sa mogućnošću kasnije kupovine, zemljišta Montepranza. Za očekivati je da država i sudovi privedu kraju i proces restitucije na ovoj lokaciji. A možda bude jasnije i ko se sve ugradio a ko ogradio u restitucionoj priči o zemljištu Montepranza.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo