Nekadašnji radnici i manjinski akcionari nezadovoljni su odnosom nadležnih institucija; „Mi znamo ko je naša preduzeća opljačkao, kao što znamo kako su išla iz ruke u ruku, ali nama treba jednostavan i prost odgovor zašto nas CDA ne izbriše iz registra. I nas kao manjinske akcionare i naša preduzeća“
Predstavnici radnika više firmi iz Berana i okoline obratili su se javno državnim vlastima da preispitaju na koji način se njihova bivša preduzeća još uvijek vode u Centralnoj depozitarnoj agenciji (CDA), iako odavno ne postoje. Za Monitor kažu da neka od tih preduzeća ni fizički ne postoje, jer su ili porušena, ili preuređena za neke sasvim druge svrhe i namjene.
„Nadležnim organima je to lako provjeriti u registru CDA. Tamo će naći i hotelsko turističko preduzeće (HTP) Berane, Fabriku za protektiranje guma, Fabriku za preradu kože Polimka, kao i neka preduzeća iz Rožaja, Andrijevice ili Plava“, požalili su se. Jedan od njih, Miomir Ćorac, smatra da jedino objašnjenje za činjenicu da im se kao manjinskim akcionarima imena još nalaze u Centralnoj depozitarnoj agenciji može biti to da preduzeća nisu likvidirana. „Znači, ona faktički ne postoje, ali u tim našim preduzećima nikada nisu vođeni stečajevi i nisu likvidirana kroz stečajeve. Zato su još uvijek u CDA, i preduzeća i mi. A šta mi imamo od toga što nam se imena još provlače u registrima je jedno pitanje, ali ozbiljnije pitanje za sadašnje vlasti je kako je to bilo moguće, odnosno ko je to omogućio u procesu tranzicije“, kazao je bivši radnik HTP Berane, nekada najsloventnije hotelsko turističke kompanije na sjeveru Crne Gore.
Oni kažu da su to mogli da shvate prije pet ili deset godina, ali da ni nove vlasti o tome ne brinu, nisu očekivali. „Vjerujemo da ovo nije bezazleno pitanje. Mi znamo ko je naša preduzeća opljačkao, kao što znamo kako su išla iz ruke u ruku, ali nama treba jednostavan i prost odgovor zašto nas Centralna depozitarna agencija ne izbriše iz registra. I nas kao manjinske akcionare i naša preduzeća. Niti postoje preduzeća, niti su neki od onih čija se imena tamo nalaze više među živima“, rekao je Ćorac Monitoru.
Nekadašnji sindikalni lider Fabrike kože Polimka Dušan Veljić objašnjava da je akcionarsko društvo Polimka u procesu stečaja i ukazuje na mogućnost da najveći broj radnika i građana, koji su vlasnici akcija, za ovo i ne znaju. Naš sagovornik ističe kako je tražio da se država i ranije umiješa i ispita privatizaciju i sve što se nakon toga dešavalo, do gašenja firme u Beranama, ali da nije bilo rezultata, ali da sam nije mogao ništa da uradi. „Sada se u CDA naša firma vodi kao da je u stečaju. Ona odavno ne postoji, sve je rasprodato, mašine, oprema i robe sa zaliha, na koje su manjinski akcionari imali pravo“, kaže bivši sindikalni lider Polimke.
Hotelsko turističko preduzeće Berane temeljno je uništeno prije skoro dvadeset godina. Nekada solventnu i bogatu kompaniju, bez gubitaka i sa zalihama robe u vrijednosti od makar 80 hiljada eura, u martu 2003. godine privatizovalo je do tada nepoznato preduzeće Euroturist GMBH. Oni su imali u startu 36 odsto akcija, ali im je tadašnji državni Fond za razvoj ustupio na upravljanje svojih 15 odsto.
Euroturist GMBH je, međutim, vrlo brzo, kupujući, ili kako to manjinski akcionari kažu, „otimajući po ulicama“ vaučere i akcije od građana i radnika, postao samostalno vlasnik preko pedeset odsto HTP-a, i više im državni fondovi nijesu bili potrebni. Narednih godina rasprodati su svi vrijedni hoteli i kafane koje su pripadale beranskom HTP-u. Kapital akcionarskog društva u osnivanju je procijenjen na 5,2 miliona eura koliko bi bila nominalna vrijednost krađe.
Euroturist GMBH do danas je, ipak, sa 50,14 procenata vlasnik nepostojeće firme koja se i dalje vodi u registru Centralne depozitarne agencije. „I šta ćemo mi tu uopšte kao manjinski akcionari. Što nam se još imena provlače u CDA“, pita Ćorac.
Fabrika za protektiranje guma Gumig privatizovana je 2003. godine, u isto vrijeme kada i HTP, čak su i početni vlasnici bili isti. Oni su kupili većinski paket akcija Gumiga za jedva trideset hiljada eura, iako je njena nominalna vrijednost bila preko milion. Nedugo potom svi radnici su upućeni na biro rada, a iz fabrike je počelo da se iznosi sve što je vrijedno. Danas su na mjestu nekadašnje fabrike samo zidine i prazne hale, a u CDA se Gumig AD vodi na fizička lica.
U Centralnoj depozitarnoj agenciji i dalje postoje: Hladnjača AD Berane, Maloprodaja AD Berane, Bepek AD Berane, Poljoprivreda i šumarstvo AD Berane, Ugostiteljsko preduzeće Stadion DD Berane, Uslužni servis AD Berane. Sve ove firme vode se uglavnom na fizička lica, mada odavno ne postoje. Tako je na mjestu AD Hladnjača, najveće na sjeveru, danas objekat jednog poznatog trgovinskog lanca.
U Andrijevici odavno nema fabrike za preradu kamena Andrimer AD, a u CDA se vodi na tri državljanina Grčke, od kojih jedan navodno ima adresu u tom gradu. Iz Rožaja u registru Centralne depozitarne agencije još se provlače imena građana koji su vlasnici akcija, recimo, u Bisernici AD, Ibarmondu u stečaju, Ropletu AD, Servis transu AD, kao i Turjaku DD. U Plavu se hotel Plavsko jezero u stečaju i dalje u registru CDA vodi na podgoričku firmu Jastreb sa 87 odsto, a ostatak na fizička lica, odnosno građane Plava. A hotel se odavno renovira i ima novog vlasnika.
Najuporniji od svih bili su radnici i manjinski akcionari nekadašnjeg preduzeća Agropolimlje, odnosno preduzeća koja su nastala nakon transformacije i rasparčavanja ove velike kompanije koja je bila dio Kombinata 13. jul iz Podgorice. Oni su odavno predali obimnu dokumentaciju Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama, a tužilaštvo iz ovog grada je proslijedilo slučaj Specijalnom državnom tužilaštvu, sa akcentom na preduzeće Poljoprivreda i šumarstvo, gdje je osim radnika i manjinskih akcionara, oštećena država Crna Gora za ko zna koliko hektara šuma i poljoprivrednog zemljišta.
„Ja mislim da u svim ovim slučajevima, pa i u našem, ima posla za Specijalnog državnog tužioca. Makar ima u HTP Berane“, kaže Miomir Ćorac.
Mnogi predstavnici radnika odavno su predali krivične prijave protiv novih vlasnika. Sada je vrijeme, smatraju, da se te krivične prijave „uzmu u rad“ i da se sa njih skine prašina. Da se proslijede SDT kao što je to učinjeno u slučaju Agropolimlja.
Tufik SOFTIĆ