Povežite se sa nama

MONITORING

Učenje slobode

Objavljeno prije

na

Ovonedjeljni masovni građanski protest još jednom je razdrmao Podgoricu i Crnu Goru. Jasan zahtjev – ostavka Vlade, vratio je energiju protestantima koji su i ovog puta obišli stubove sistema, koji svi zajedno jedva uspijevaju da stvore privid institucija. Kod prvog medijskog stuba Radio-televizije Crne Gore upućena je poruka ,,Ne dozvolimo da nas truju”. Student FPN-a Blažo Marinović poručio je ispred Pobjede: ,,Novinari Pobjede, ne budite advokati đavola”. Sjutradan je u Pobjedi osvanuo naslov: Četvrti protest: Najmanji odziv do sad, šetali bez SNP-a. Pobjedini novinari imali su zadatak da umanje broj učesnika protesta i prebroje ko je sve od opozicije bio prisutan. Da bi, valjda, potvrdili DPS-ovu ,,analizu” da su protesti, gle čuda, politički.

Ispred kapitela vlasti ANB-a univerzitetski profesor Filip Kovačević je kazao da to nije ANB, već agencija za bezbjednost Mila Đukanovića. ,,Ova agencija nije za građane, ovo je agencija za privatnu bezbjednost. Oni su činili zločine 90-ih, oni su žarili i palili”, podsjetio je Kovačević.

Da služba ozbiljno shvata i samu najavu ,,rušenja” Vlade potvrdilo je prisustvo brojnih policajaca kod svakog od režimskih stubova. Pod punom opremom čuvali su RTVCG, Pobjedu, Mašu, Skupštinu, Tužilaštvo i Vladu.

Dok su građani prolazili pored neformalnih centara moći – kafića Maša i Grand, univerzitetski profesor Milan Popović je saopštio mapu puta smjene vlasti, koja ima samo tri koraka. ,,Prvi korak je ostavka vlade Igora Lukšića. Svi znaju da ova vlada nije prava vlada nego fasada, ali ona mora da ode da bi se ona prava vlada, oligarhija iz kafea, jasnije videla i razvlastila. Drugi korak je tehnička vlada koja treba da savlada organizovani kriminal i pripremi slobodne izbore. (Ukoliko vladajuća partija ovo ne prihvati voljno, opozicija je na to mora primorati bojkotom.) Treći korak su slobodni izbori”, kazao je Popović.

On je dodao da ta tri koraka povezuju dva aksioma. Otpor i nenasilje. ,,Otpor mora biti širok, uporan i neprestan. Nenasilje disciplinovano, aktivno i hrabro. Oni su naoružani mi nenaoružani, oni ratni mi antiratni, oni nekažnjeni ratni zločinci mi građani za kažnjavanje zločina i vladavinu prava. Nasilje može doći samo od njih”.

Na pitanje Monitora da li je bilo predloga da se radikalizuje protest, Demir Hodžić, predsjednik Studentske unije, kaže: „Mi nećemo skidati ovu vlast nasiljem, jer se ne bi razlikovali od njih. Nama je cilj da se ova vlast skine nenasilnim putem, to je moguće, samo treba vjerovati i istrajati”.

Ognjen Jovović, predstavnik nikšićkih studenata, upozorava da vlast jedva čeka da se prekrši zakon. „ Ne, nećemo da rušimo, mi ćemo da gradimo, da pokažemo Evropi da naš domet nije DPS i Milo Đukanović, već da postoje pametniji i pošteniji. Ovo je maraton, a ne trka na 100 metara. Stoga, strpljivo do pobjede”.

Na dosljedno nenasilje učesnike protesta pozvala je i Ljupka Kovačević iz Anime Kotor. Ona za Monitor kaže: ,,Strategija građanskih protesta izazvala je nered u redovima vlasti, jer nisu naučili da građani koji ih plaćaju žele njihovu odgovornost i to je vidljivo po nervozi kojom otkrivaju ili svoj bijes ili svoje neznanje. Važno je shvatiti da je strah samo emocija zasnovana na projekciji koja se preliva sa ‘jedne strane na drugu’ ukoliko se nezadovoljni budu manje plašili automatski će se ovi drugi više plašiti i više slušati što oni govore”.

Da je sve manje straha pokazali su i brojni građani koji su sa prozora pozdravljali učesnike protesta. Protest je dobio i novu dimenziju uključivanjem novih ljudi i organizacija u front građanskog otpora. Vojo Vuletić iz Stranke penzionera poručio je:,,Hoćemo srećniju Crnu Goru, a to ne možemo sa ovom vlašću”. Novinarka Mila Radulović je kazala: ,,Ubijaju novinare, a parlament prelazi preko svega”. Književnik Balša Brković je ispred Vlade recitovao Diktatorski bluz, a učesnici protesta su zajedno sa pjesnikom ponavljali stihove ,,Diktator svaki jednom mora pasti”. ,,Pašće, sigurno će pasti. Pobuna je drugo ime slobode” – poručio je Brković.

,,Širenje fronta je počelo, ali se s druge strane i redovi moraju zbijati, tj. mora rasti povjerenje među ljudima u frontu kako bi se ta zajednička energija na pravi i iskren način kanalisala među narod”, kaže Hodžić.

I Ljupka Kovačević pozdravlja širenje otpora. ,,Izuzetno me raduje što se ljudi građanskog opredjeljenja udružuju. Vjerujem da će se okupljati sve više ljudi koji procjenjuju da je situacija u Crnoj Gori izuzetno teška. Raduje me i što ovim mirnim građanskim protestima ljudi u Crnoj Gori uče slobodu djelovanja i javnog izražavanja nezadovoljstva i neposlušnosti vlasti koju ne cijene”.

Po mišljenju Ognjena Jovovića Koordinacioni odbor je širenjem fronta napravio sjajnu stvar. „Fantastični govori naših profesora, nezavisnih intelektualaca i penzionera, dali su dodatnog motiva i emocija da nastavimo započeto. Moje kolege studenti su počeli da se okupljaju, što je dobro. Budućnost nam niko neće dati, ako se sami za nju ne izborimo”, kaže Jovović.

Na protestu je bilo vidno veće prisustvo mladih. Demir Hodžić smatra da će se njihov broj na protestima povećavati. „Naročito mi mladi moramo skinuti ovu vlast znanjem, kreacijom, iskrenošću i upornošću”, kaže Hodžić za Monitor. U govoru pred Vladom on je poručio: ,,Moramo svakim danom osvajati ove institucije. Ne smije strah da nas spriječi da izađemo na proteste”.

Janko Vučinić, predsjednik Glavnog odbora USSCG, u svom govoru je naglasio: ,,Doveli su nas dotle da je riječ radnik sinonim za sirotinju, najamnika i beskućnika, i to hoću da mijenjam i neću da se mirim s tim. Hoću da promijenim Vladu i srušim režim zajedno sa vama”.

Vanja Ćalović je isatkla da ne želimo da se stidimo što našu državu nazivaju mafijaškom! „Kada momci u plavom budu sa nama – biće gotovo. Naša ideja vodilja nije osveta. Naše vrijeme dolazi. Ne damo im euro za KAP. Neće im plaćati naša djeca. Nama je važno da pokažemo da Crna Gora nije zarobljena kandžama njihove mafije. Evo nas slobodnih ljudi i biće nas još više. Niko nas ne može spriječiti da tražimo što nam pripada”, poručila je Ćalović. Ona je precizirala da će protesti trajati sve dok Crna Gora ne bude slobodna.

Protest je završen uz ,,ritam otpora” podgoričke grupe Zoon politikon.

Dan nakon protesta režimskim medijima je bilo važno da prenesu policijske informacije o manjem broju učesnika. Oglasio se portparol DPS-a Časlav Vešović da po ko zna koji put ponovi stav partije da su protesti – par ekselans politički.

,,Neobjektivnim informisanjem o protestu utrostručujući broj posjetilaca, podsjećaju me na vremena Miloševića, kada su od par hiljada prisutnih na mitingu u Beranama fotošopom prezentirali nekoliko desetina hiljada građana”, ironisao je Vešović.

Po svemu ovi protesti više liče na one protiv dugogodišnjeg DPS-ovog saborca Miloševića. To je ono od čega se vlast i plaši. Bez nacionalne i partijske strasti i podjela, prvi put u Crnoj Gori uporno, nenasilno i sa jasnim ciljem protestuju građani. Odlučni su – otpor neće stati dok se ne sruše Vlada i režim.

Sljedeći protestni skup je zakazan za 24. maj.

LJUPKA KOVAČEVIĆ, NVO ANIMA KOTOR
Solidarnost, povjerenje i nenasilje

U posljednje vrijeme primjećujem, prvenstveno kroz medije, da se vladajuće stranke homogenizuju kroz sve izraženiji diskurs nacionalizma, kao i kroz planirane aktivnosti, npr. izjava predsjednika DPS-a da svim aktivistima partije treba udovoljiti, isticanje broja članstva i slično. To je direktan odgovor protestima koji u svojoj biti nose potpuno drugačija ubjeđenja, jer se oslanjaju na iskustva svakodnevnog življenja, ekonomsku situaciju i slobodu mišljenja i udruživanja kao i na dosljedno nenasilje.

Dakle, vladajuće strukture povećavaju pritisak koji je u biti uvijek prijetnja onima koji izlaze na proteste. Kako ljudi u Crnoj Gori nemaju ovakvih iskustava da javno iskazuju nezadovoljstvo, a da se ne radi o političkoj partiji, postoji izvjesna strepnja da će se ljudi ,,uplašiti slobode” i povući ili strah da ljudi imaju velika očekivanja, pa de će se razočarati. Do sada, na moju radost, ljudi iskazuju veliki stepen solidarnosti i povjerenja. Mislim da je svima izuzetno važno to što ovi protesti imaju „svoju boju”, što afirmišu svakog nezadovoljnog pojedinca/ku, solidarnost, povjerenje i nenasilje.

OGNJEN JOVOVIĆ, PREDSTAVNIK STUDENATA FILOZOFSKOG FAKULTETA NIKŠIĆ
Mijenjanje surove zbilje

Posljednji protest je najbolji pokazatelj da u Crnoj Gori ima hrabrih, kritički nastrojenih i odlučnih ljudi. Odlučnih i hrabrih da mijenjaju surovu društvenu zbilju u kojoj se nalazimo, a za koju je odgovorna garnitura ratnih i tranzicionih profitera. Svi dosadašnji, pa i ovaj protest, su pokazali da postoji svjesna zajednica ljudi sabrana oko jednog cilja, a to je pad Vlade. Ovaj cilj je uslov da bi se desili svi naredni ciljevi, a tu mislim, prije svega, stvaranje ambijenta za fer i demokratske izbore.

Biću iskren, nijesam očekivao ovoliki broj ljudi. Na zadovoljstvo svih, narod me je demantovao. Na krilima ovog i svih prethodnih okupljanja nadam se uspješnom protestu i 24. maja.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADIKE I SRPSKI POLITIČARI U CRNOJ GORI: Srpski svet, Kremlj i Vučićeva drama 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Joanikije  Mićović je nakon izbora za mitroplita ostao vjeran ideji i srpskog i ruskog sveta. Od šestorice arhijereja potpisnika pisma, kojim su dali podršku studentima u Srbiji, Joanikijev potpis je izazvao najviše iznenađenja, kako kod javnosti, tako i kod beogradskih vlasti

 

 

Kako raste nervoza srbijanskog režima zbog studentskih protesta u zemlji i povećanja uloga i tenzija u Bosni, usljed protivustavnih mjera vlasti u Banja Luci, dio arhijereja Srpske crkve (SPC) je opet javno oponirao beogradsku centralu (i svjetovnu i duhovnu). Mitropoliti njemački Grigorije Durić, crnogorski Joanikije Mićović, žički Justin Stefanović, hercegovački Dimitrije Rađenović i episkopi zapadnoamerički Maksim Vasiljević i istočnoamerički Irinej Dobrijević uputili su krajem februara otvoreno pismo javnosti. Reakcija je uslijedila nakon “različitih optužbi na račun studenata” režimskih medija ali i “crkvenih velikodostojnika…i putem zvaničnih glasila SPC”. Šestorica su pozvala na “poštovanje studenata i njihove pravedne i dostojanstvene borbe, kao i na odgovorno izražavanje i izveštavanje”. Usprotivili su se njihovom “dehumanizovanju”, “ponižavanju”,  “stavljanju u kontekst ‘obojene revolucije’“ i “srpskih ustaša“. Studentima je epitet “ustaša” stigao nekoliko dana ranije sa portala Eparhije kruševačke u kojoj stoluje, režimu odani, David Perović. U svom tekstu mitropolit David je podržao tezu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da je studentski protest zapravo „obojena revolucija“. U tvrdio je da studenti imaju mentore “koji ih obučavaju kako da postanu ‘srpske ustaše’ i novi zlodusi Lubjanke (sjedište zloglasnog KGB-a ispod koga je i zatvor)“.

Mitropolit David je slovio za nasljednika Amfilohija Radovića kao kandidat Vučića i Irineja Bulovića, moćnog episkopa bačkog i uzdanicu Kremlja. Vlada premijera Zdravka Krivokapića nije bila za to rješenje i, uz lobiranje pojedinih uticajnih zapadnih ambasadora kod Vučića, ishodovano je  da Joanikije preuzme Mitropoliju crnogorsko – primorsku (MCP).  Vučić i Patrijaršija su ukinuli Episkopski savjet Pravoslavne crkve u Crnoj Gori, uklonili mitropolitu titulu arhiepiskopa cetinjskog i sve ostale oblike autonomije koje je Amfilohije posljednjih godina počeo omeđavati u odnosu na Beograd i Vučića. Vučićev odboj prema Joanikiju je dodatno pojačan njegovim odbijanjem da predsjedniku Srbije dozvoli održati govor na sahrani u Podgorici budući da je za života s Amfilohijem bio u lošim odnosima. Vučić je javno negirao da je tražio da govori. Monitor je tada pisao da je imao uvid u brojne tekstualne poruke savjetnika predsjednika poslatih Joanikijevom najbližem okruženju u kojima se, maltene prijeteći, insistiralo da se Vučiću da riječ.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ANKETNI ODBOR ZA CRNE TROJKE: Politička podgrijavanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za ozbiljan, zahtjevan i vrlo odgovoran posao, rad Odbora je oročen na tri mjeseca, sa mogućnošću produženja od 15 dana. Kako će se u tako kratkom roku uraditi ono što nova vlast nije uspjela za posljednje četiri godine, ostaje da se vidi. Za sada javnost nije detaljnije obavještena ni o načinu njegovog rada

 

 

 

Za šefa Anketnog odbora koji će se baviti istraživanjem politički motivisanih ubistava i napada na novinare i intelektualce iza kojih navodno stoje policijski službenici poznati kao Crne trojke,
Demokratska partija socijalista (DPS) predložila je šefa svog poslaničkog kluba Andriju Nikolića.DPS je to učinio nakon što im je predsjednik parlamenta Andrija Mandić uputio dopis u kom je naveo da imaju pravo da, kao najjača opoziciona stranka, predlože da čelnik odbora bude jedan od njihova dva člana tog tijela. Za drugog člana predložili su poslanika Oskara Hutera.

Iz DPS-a su razjasnili da pristanak da učestvuju u radu anketnog odbora ne znači povratak redovnom radu u Skupštini. Ponovili su svoj stav da je formiranje Anketnog odbora izraz političke nemoći trenutne vlasti da obezbijedi efikasan i nezavisan rad institucija. Pojašnjavaju da su se za učešće u radu odlučili da ne bi ostavljali prostor manipulacijama da nemaju političku volju ili institucionalnu odgovornost da se uključe u razgovor o događajima koji će biti u fokusu rada ovog parlamentarnog radnog tijela.

Odgovornost za nepočinstva čelnika ove partije tokom trodecenijske vladavine još uvijek nije institucionalno utvrđena.

Mandić je ranije najavljivao da će to tijelo voditi poslanik opozicione Ujedinjene Crne Gore Vladimir Dobričanin. Opozicija je poručivala da neće učestvovati u radu odbora ako ga Dobričanin bude vodio, uz opasku da on kao i njegova partija nijesu opozicioni već su dio vlasti.

Pet članova anketnog odbora biraće Administrativni odbor iz opozicije, a pet iz vladajuće većine.

Odluku o formiranju Anketnog odbora Skupština je donijela 20. februara – bez prisustva opozicije i rasprave. Najavljeno je da će se odbor baviti istragama slučajeva ubistva nekadašnjeg saveznog ministra odbrane Pavla Bulatovića i bivšeg urednika lista Dan Duška Jovanovića, policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića, te o slučajevima napada na novinareTufika Softića, Oliveru Lakić, Željka Ivanovića, torturom u slučajevima Orlov let i Lim

Mandić je otvarajući ove bolne teme poručio da se ne radi o političkoj priči niti prostoj proceduri već o „istorijskoj odluci“. Obećao je i rezultate kojima će se Crnoj Gori vratiti dostojanstvo.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠTA UTIČE NA VISOKE CIJENE U NAŠIM TRGOVINAMA: Između njive i trpeze – država kupi kajmak

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijeru Spajiću ponovo je zasmetalo “opšte mjesto” svih nezavisnih  analiza o ekonomskim kretanjima u Crnoj Gori, koje  konstatuju da je program Evropa sad 1 značajno podstakao inflatorna kretanja u Crnoj Gori. Zbog čega je ovdašnja inflacija, kumulativno, znatno veća od one u ostatku euro zone

 

 

Jednonedjeljni bojkot najvećeg trgovinskog lanca u Crnoj Gori (Voli), uz brojne polemike koje je izazvao, doprinio je makar jednom: proširio se fokus priče o previsokim cijenama i maržama u maloprodaji. Sada se, makar uz manjak preciznih podataka, pažnja pomjerila i na proizvođačke cijene, domaće i uvozne, marže uvoznika i veletrgovaca i, konačno, na poziciju države u lancima snabdijevanja i podjeli zarade ostvarene u razlici između proizvodne i prodajne cijene.

Zanimljiva je pozicija države, odnosno Vlade, u aktuelnom sukobu kupaca nezadovoljnih previsokim cijenama i trgovačkih lanaca stiješnjenih, kako tvrde, visokim troškovima nabavke i velikim državnim dažbinama. Ako bi zbog bojkota potrošača ili iz nekih drugih razloga koji sada nijesu vidljivi ni na horizontu, maloprodajni lanci značajnije snizili svoje cijene, zadržavajući profit od nekih tri odsto (zvanični podaci), država bi se našla u ozbiljnim finansijskim problemima.

Prema računici koju nam je predočio Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga, Vlada je prošle godine na ime poreza na dodatu vrijednost (PDV) prihodovala 1,22 milijarde eura. Još 370 miliona donijela joj je naplata akciza, dok je na ime poreza na međunarodnu trgovinu i transakcije u državnu kasu ušlo još 60 miliona. Ukupno, 1,65 milijardi eura ili, približno, dvije trećine  budžetskih prihoda.

Vlada očekuje da će se tokom ove godine, na ime istih prihoda, u državnu kasu sliti makar 200 miliona više. Uslov za ostvarenje tih planova je da potrošnja nastavi da raste a da cijene ne budu bitno niže od aktuelnih. U suprotnom, mrka kapa za državnu kasu. A možda i za neke od  onih koji se iz nje finansiraju preko isplate plata, penzija, ugovora o djelu, izvođača kapitalnih investicija… Samo bi zajmodavci zadovoljno trljali ruke.

Međutim, računica ima i drugi dio. Vuković  pomenutih 1,65 milijardi državnog prihoda od PDV-a i akciza stavlja u srazmjeru sa ličnom potrošnjom građana koja, prema podacima Monstata, iznosi 5,5 hiljada eura godišnje (u prosjeku). Rezultat kaže da više od 30 odsto te potrošnje završi u državnoj kasi. Preciznije, da svaki stanovnik Crne Gore, plaćajući PDV i akcize tokom svakodnevnih kupovina, u državnu kasu tokom godine proslijedi, u prosjeku, 1.800 eura. “Proizilazi da država ima veću maržu od trgovinskih lanaca”, zaključuje osnivač Fideliti konsaltinga.

Tih 1.800 eura predstavljaju iznos identičan sa tri minimalne neto zarade. Proizilazi pride, pošto se Monstatova računica o prosječnoj ličnoj potrošnji ne odnosi samo na građane koji imaju redovna primanja (plate ili penzije), već i na one bez njih,  da zapošljeni i penzioneri, preko modela oporezivanja potrošnje svih članova njihovog domaćinstva, državi daju još veći dio ličnih prihoda.

Otud je konstituentima vladajuće većine jasno da, uz postojeće troškove života, njihov rad ne može dobiti prelaznu ocjenu. Posebno kada je najveći dio priče o uspjesima Vlade Milojka Spajića zasnovan na tvrdnjama da je, povećanjem plata i penzija, značajno povećan standard građana Crne Gore. Dok svaki odlazak u trgovinu tu priču dovodi u pitanje.

Zato nam sada izgleda kako su uhvaćeni u tamnom vilajetu vlastitog populizma. Utiču li svojim odlukama na pad cijena u maloprodaji imaće zadovoljnije građane ali će u državnoj kasi faliti još više novca za plaćenje sve većih obaveza. Na drugoj strani, nastavi li se dalji rast troškova života – kao što to obećava i najavljena stopa ovogodišnje inflacije od oko četiri odsto (pokazalo se da cijene hrane u Crnoj Gori rastu brže od zvanične stope inflacije) – imaće sve nezadovoljnije građane/glasače. Šta god urade, neće biti bez glavobolje. Ni oni ni mi.

Da se vratimo cijenama. I pomalo neobičnoj situaciji u kojoj nam se vlasnik najvećeg maloprodajnog lanca u Crnoj Gori Dragan Bokan žali na činjenicu da je “sve poskupjelo”, premijer podržava bojkot trgovina, dok resorni podpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj ubjeđuje javnost da je akcija limitirane cijene “ubjedljivo uticala na stabilizaciju cijena osnovnih životnih namirnica, kao i na ukupnu nisku stopu inflacije”. Pa na šta se to onda, i kome, žalimo?

Prema podacima Monstata, cijene hrane u Crnoj Gori povećane su u periodu od 2021- 2024. za 41 odsto, znatno više od ukupne inflacije koja je, u istom periodu, iznosila 30,5 odsto. Najviše su, prema tim podacima, poskupjeli mlječni proizvodi i  jaja (blizu 50 odsto) pa meso (skoro 40 odsto), dok su najmanje porasle cijene voća (21,5 odsto).

Rast cijena hrane je globalna pojava, dok su pandemija i rat u Ukrajini, pokazalo se, glavni izgovori. Međutim, prema izvještaju Oksfama iz 2023, koji nosi naslov Profitiranje od bola, na tome skoku cijena ekstremno je profitiralo”samo četiri do šest” dominantnih firmi koje, zaključili su, globalno kontrolišu svaki aspekt prehrambene industrije, od proizvodnje poljoprivrednih mašina do izrade farmaceutskih proizvoda za životinje. U tom izvještaju piše kako su baroni hrane „maksimalno iskoristili sveobuhvatne krize kako bi još jače stisli svaku kariku u industrijskom lancu ishrane”, dok su time, uz potrošače, podrivena i “prava seljaka, malih zemljoposjednika, ribara i stočara koji proizvode hranu za svoje zajednicee”. Na drugoj strani, ti su baroni hrane  uvećavali svoje bogatstvo, između 2020. i 2022. godine, za milijardu dolara na svaka dva dana.

Jedina moguća odbrana od te pošasti je domaća proizvodnja hrane. A ona je u Crnoj Gori – u padu. Pride, kada uvoznicima dozvole da ubiju proizvodnju neke poljoprivredne kulture, ovdašnje vlasti zadrže uvedene carine. Da krajnji potrošači, prilikom kupovine uvezenih proizvoda, još jedan dio svog novca proslijede državi. Na jedan takav slučaj podsjetio je Nik Đeljošaj. Nakon konstatacije Miloša Vukovića (Reflektor, TV Vijesti) da smo 2019. mogli da kupimo gajbu domaćeg paradajza za 1,5 euro, a sada za te pare ne možemo kupiti ni jedan kilogram, Đeljošaj je najavio da će Vlada, pošto domaće proizvodnje paradajza više nema (besmisleno je proizvoditi gubitke) razmotriti mogućnost ukidanja postojeće carine od 30 euro centi po kilogramu.

Potpredsjednik Vlade dodatno nas je obradovao najavom mogućeg smanjenja stope PDV-a na voće i povrće. I ta najava je iznuđena, pošto je ovdašnja javnost od trgovaca saznala da su stope PDV-a koje se u Crnoj Gori obračunavaju na voće, povrće i  ribu preko četiri puta veće od onih u Hrvatskoj, kao najbližoj članici EU (21 naspram pet odsto). Opet, ta nas najava vraća na postavljeno pitanje: kolike gubitke u prihodima ovogodišnjeg budžeta Vlada smije sebi dozvoliti a da to ne proizvede potrebu dodatnog i neplaranog zaduženja?

Iz Volija pod bojkotom dobili smo i podatak da približno 900 proizvoda sa njihovih rafova u svojoj cijeni, uz PDV, sadrži i dodatne državne namete (carine, akcize) koji utiču na konačnu cijenu proizvoda. Država na te prozivke uglavnom ćuti, baš kao i ostali trgovinski lanci koji se, valjda, nadaju da se neće naći pod bojkotom ukoliko budu dovoljno tihi. I, eventualno, prošire katalog proizvoda na cjenovnim akcijama.

Sa aktuelnom skupoćom nije se tako lako izboriti.

Analiza Ekonomskog fakulteta u Podgorici, urađena prošle godine na inicijativu Privredne komore, pokazala je da su marže uvoznika i veletrgovaca slične ili čak veće od onih koje se zaračunavaju u maloprodaji. Dok im je ostvarena profitna stopa znatno veća. Prema tim podacima, prosječna bruto marža uvoznika, distributera i veleprodavaca u 2021. godini iznosila je 19,92 odsto, u 2022. – 19,48, a u 2023. godini je narasla na 23,54 odsto.  Paralelno, rasla je čista zarada koja je u svakoj od analiziranih godina bila značajno veća od stopa profita kod maloprodajnih lanaca. Prosječna profitna neto marža uvoznika i distributera u 2021. godini iznosila je 3,62 odsto, u 2022. bila je 3,34 odsto da bi u 2023. narasla na 5,6 odsto, konstatuje se u Analizi.

Rasle su dakle: nabavne cijene, troškovi transporta, povećale su se marže uvoznika i veleprodavaca, država je dosljedno ubirala svoj dio kolača, a ponegdje dodala i nove namete. Vlasnici maloprodajnih lanaca su, uglavnom, zadržali ili donekle smanjili svoje marže ali im je to, zbog većih cijena, donosilo veći prihod i profit.

“Glavni razlog rasta cijena prehrambenih proizvoda u periodu 2021-2023. godine je povećanje proizvođačkih i uvoznih cijena, dok je povećanje marži kod velikih trgovaca izazvano rastom bruto troškova za zarade koji je u 2024. u odnosu na 2021. godinu bio veći prosječno za 42 odsto i pored smanjenja dažbina na zarade”, navodi se u Analizi. Uz konstataciju da je produktivnost za to vrijeme – padala.

Pokazalo se da su detalji Analize Ekonomskog fakulteta najviše pogodili premijera Milojka Spajića. Dokument je nazvao “sramotnim” i, gostujući u Uniji poslodavaca,  najavio: “Popričaću sa tim ljudima koji su je radili, jer je to čista laž”.

Premijeru je ponovo zasmetalo “opšte mjesto” svih nezavisnih  analiza o ekonomskim kretanjima u Crnoj Gori, koje – praktično do jedne – konstatuju da je program Evropa sad 1 značajno podstakao inflatorna kretanja u Crnoj Gori. Zbog čega je ovdašnja inflacija, kumulativno, znatno veća od one u ostatku euro zone. Jednako, analitičari smatraju da će Evropa sad 2 cijene pogurati u istom smjeru – na gore – samo nešto manjim intenzitetom.

Premijerova ljutnja teško da može spriječiti dalji rast cijena. Mada, možda, može uticati na to da neke druge važne teme ostanu van fokusa javnosti. Recimo, podaci Uprave prihoda koji pokazuju da tri četvrtine zapošljenih u Crnoj Gori prima platu manju od prosječne. Dok se polovina njih nalazi između dva vladina minimalca (600 i 800 eura). Upravo te ljude, uz penzionere i nezaposlene, najviše pogađaju visoke cijene osnovnih životnih namirnica. Dok vlada sprema analize. I skida kajmak.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo