Povežite se sa nama

Izdvojeno

UČINAK PROJEKTA EKONOMSKO DRŽAVLJANSTVO: Za pet godina preko 2.000 zlatnih pasoša

Objavljeno prije

na

Dok iz CGO tvrde da su za pet i po godina preko programa Ekonomskog državljanstva dodijeljena 2.074 ,,zlatna pasoša”, iz Vlade barataju sa podacima o samo 824 rješenja o prijemu u državljanstvo. Iz CGO tvrde da su se u Vladi zabrojali i navode podatke o 110 pasoša koje je izdala Vlada Duška Markovića, Krivokapićeva 291, Abazovićeva 1.044 i Spajićeva 629 za samo sedam mjeseci

 

 

U periodu od 1. januara 2019. do 10. juna 2024. godine, za koji Centar za građansko obrazovanje (CGO) ima podatke, dodijeljena su 2.074 ekonomska državljanstva, od čega je više od polovine (1.055) dato licima koja vode porijeklo iz Rusije.

U top 10 najčešćih država porijekla aplikanata, osim Rusije, nalaze se i Kina (190), SAD (107), Ukrajina (59), Vijetnam (49), Liban (45), Bjelorusija (43), Južnoafrička republika (40), Turska (39) i Egipat (38).

„Dodatnih 363 aplikanta porijeklom je iz 63 druge države, među kojima dominiraju države Azije i Afrike, dok za 63 nova državljanina CGO nema podatke o porijeklu“, kažu iz CGO uz opasku da crnogorsko državljanstvo u skladu sa Programom ekonomskog državljanstva do sada nisu dobili jedino biznismeni porijeklom iz  Južne Amerike i Antarktika.

Podaci CGO ne slažu se sa Vladinim podacima koji su 1. septembra objavljeni u Informacija o stanju Posebnog programa ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes. U ovom dokumentu navodi se da je do sada, u skladu sa Programom ekonomskog državljanstva predato ,,1.113 aplikacija, a da je MUP donio 824 rješenja o prijemu u državljanstvo”.

Iz NVO sektora stižu bitno drugačiji podaci. ,,Obradom rješenja dostavljenih od strane MUP-a, CGO je prošle sedmice objavio da su od početka 2019. do 10. juna 2024. dodijeljena 2.074 ‘ekonomska’ državljanstva, naknadno prikazujući i podatke o porijeklu aplikanata. Podaci CGO-a ukazuju da je broj dodijeljenih državljanstava po ovom osnovu: skoro duplo veći od broja aplikacija koji prikazuje Vlada;  skoro trostruko veći od prikazanog broja dodijeljenih državljanstava po tom osnovu;  i da je Vlada prekoračila maksimum od 2.000 državljanstava predviđen Programom”, naveli su iz CGO.

Iz CGO su napomenuli da podaci koje su objavili nikada nijesu javno osporeni. Pitaju se da li ,,Vlada koja usvaja ovakve dokumente, i MUP, koji donosi rješenja o prijemu u državljanstvo po ovom osnovu, ‘komuniciraju’?

U pomenutoj Vladinoj Informaciji navodi se da su crnogorski pasoš, po osnovu ekonomskog državljanstva, dobile 824 osobe, da se 17 zahtjeva kontroliše, a da su do 2. septembra ove godine odbijena 235 zahtjeva. Investitori su, prema evidenciji Agencije za investicije, u razvojne projekte u oblasti turizma uložili preko 243 miliona eura, dok još 11 miliona čeka na provjeru. Ulaganje u poljoprivredu je bilo znatno skromnije i iznosi pola miliona eura.

U Izvještaju se navodi da , prema podacima sa Centralnog računa državnog trezora, ukupan iznos uplaćenih sredstava u svrhu administrativnih taksi od početka realizacije Programa do septembra ove godine iznosi 43,5 miliona eura. Pored toga, ukupan iznos sredstava uplaćen Fondu za inovacije Crne Gore u svrhu razvoja inovacione politike, od početka realizacije programa iznosi 29 miliona eura.

Po računici Vlade dobro smo profitirali od programa koji je pod stalnom kritikom Evropske unije.

Vlada Crne Gore je 22. novembra 2018. godine donijela Odluku o kriterijumima, načinu i postupku izbora lica koje može steći crnogorsko državljanstvo prijemom radi realizacije Posebnog programa ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore,a taj program je okončan 31. decembrom 2022., ali su do tada pristigli zahtjevi nastavili da se obrađuju.

Ovaj program je nastavak sličnog koji je trajao za vrijeme DPS vlada. Prema dostupnim podacima od 2008. do 2020. godina vlasti su dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom 2020. dodijeljeno je preko 100 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020.  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

U tom periodu ,,zlatne pasoše” su dobili Taksina Šinavatra, bivši tajlandski premijer osuđen za zloupotrebu službenog položaja i  finansijske malverzacije, Mohamed Dahlan, bivši palestinski ministar bezbjednosti, koji se sumnjiči za stomilionske prevare i kršenje ljudskih prava. Crnogorski državljanin od 2013. je i Malezijac Vejn Seng Pu, koji je u ljeto 2014. uhapšen u Las Vegasu zbog organizovanja ilegalnog klađenja, kojim je nelegalno stekao oko 300 miliona dolara.

Uz obrazloženje da se radi o ekonomskom osnovu, crnogorsko državljanstvo su stekli nasljednik bankarske dinastije Nataniel Rotšild, koji ima udjela u Porto MontenegruPetros Statis, vlasnik nekoliko firmi u Crnoj Gori koje imaju svoje razvijene poslove u oblasti turizma i medija, kao i vlasnik Oraskoma koji gradi turistički kompleks na Luštici i ostrvu Mamuli Samih Saviris.

Na spisku počasnih državljana nalaze se i brojne ličnosti iz kulture, nauke, sporta: Marina Abramović, Lazar Ristovski, Zlatko Glamočak, Jaša Alfandari, Genadi Sisojev, Velibor Zolak, Andrej Nikolaidis, Isak Adižes, Dragan Džajić, Fatos Bećiraj, Katarina Bulatović… I pripadnici nove vladajuće većine dobijali su državljanstva kao doktor Vladimir Dobričanin, 2010., i bivša ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić početkom 2012. godine.

Novim programom je bilo predviđeno da se za tri godine (od januara 2019. do kraja 2021) “proda” dvije hiljade pasoša, pa je zbog slabog interesovanja Vlada Zdravka Krivokapića planirala da ga ukine krajem 2021. godine. Međutim 30. decembra 2021. donijela je odluku da program produži do kraja 2022. uz obrazloženje da investitori zbog kovid krize nijesu imali vremena da završe projekte.

CGO je ranije ovog mjeseca saopštio da je Vlada Milojka Spajića  za prvih sedam mjeseci rada izdala 629 počasnih državljanstava, uglavnom odlučujući po ranije predatim zahtjevima u okviru Programa ekonomskog državljanstva.

Izračunali su da je vlada Duška Markovića dodjelila 110, a Krivokapićeva 291 počasno državljanstvo stranim državljanima. Najvelikodušnija u dodjeli crnogorskih državljanstava, prema CGO-u, bila je Vlada Dritana Abazovića koja je odobrila i dala državljanstva za 1.044 osobe, i to dominantno po kontroverznom Programu ekonomskog državljanstva.

,,Vlada Spajića možda ugrozi taj rekord sa 629 izdatih državljanstava za prvih sedam mjeseci rada, uglavnom odlučujući po ranije predatim zahtjevima u okviru istog programa”, naveli su iz CGO-a. Iz ove organizacije su upozorili da je zbog ovog programa Crna Gora skoro ugrozila bezvizni režim sa EU.

Iz EK su više puta preporučivali da se ukine ovaj program, uz generalne preporuke da ,,Ovaj program uspostavlja rizike kao što su pranje novca, utaja poreza, finansiranje terorizma, korupcija i infiltracija organizovanog kriminala i treba ga prekinuti”.

Iako je program zvanično obustavljen, dok se obrade sve pristigle aplikacije još će poneko od bogatih dobiti crnogorski pasoš.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

VLADINA IGRA SA BUDŽETSKIM SUFICITOM: Ušteda na naš račun

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz perspektive građana nije nebitno da li su januarska plaćanja iz budžeta ostala neizvršena zato što su u Vladi zaključili da se to može prolongirati pošto korisnicima nije žurba, ili je riječ o planiranim aktivnostima od javnog interesa koja još nijesu realizovana. Čak 95,8 odsto kapitalnog budžeta čije je izvršenje planirano u prvom mjesecu ove godine ostalo je na čekanju

 

 

Vlada je u januaru, pohvalili su se u petak iz Ministarstva finansija, ostvarila suficit od dva miliona eura. Za toliko su, saopšteno je u redovnom mjesečnom izvještaju o izvršenju budžeta, prihodi (prilivi od poreza, doprinosa, akciza, carina, taksi…) bili veći od rashoda.

Da istorijski uspjeh bude pristupačniji onima koji ne vole da čitaju dugačke tekstove prepune brojki, saopštenje je i ilustrovano: nacrtana klackalica preteže na stranu prihoda (156,2 miliona) u odnosu na rashode (154,2 miliona). Problem je nastao kada su neki, ipak, pročitali saopštenje.

Na prvo čitanje primijećeno je da su planirani prihodi realizovani (naplaćeni) u procentu od tačno 100 odsto. To je prilično neuobičajen statistički podatak koji, sam po sebi, poziva na oprez. Dodatno, uslijedio je podatak da su planirani rashodi imali neuporedivo niži procenat realizacije: 72,9 odsto. To pokazuje da je iz državne kase u januaru potrošeno/plaćeno 57, 3 miliona eura manje nego što je planirano.

Kako?

Pojedini novinari pokušali su ispratiti trag novca navedene uštede. Pokazalo se da sve ono što je u saopštenju MF podvedeno pod računovodstvene formulacije koje većinu ostavljaju krajnje ravnodušnom (Tekući izdaci budžeta -77,5 odsto plana; Transferi institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru  – 19,8 odsto plana; Kapitalni budžet – 4,2 odsto plana) imaju itekako konkretan iskaz u stvarnom životu.

“Vlada je u januaru uštedjela deset miliona eura jer nije platila troškove za ljekove, medicinska sredstva, materijale i medicinsko-tehnička pomagala, na zdravstvenoj zaštiti 3,5 miliona a na redovnim subvencijama za poljoprivredu i ruralni razvoj skoro četiri miliona…”, napisao je kolega Goran Kapor u Vijestima, konstatujući da je sve to precizno navedeno u dokumentu Ostvarenje budžeta za januar po programskoj klasifikaciji Ministarstva finansija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADIKE I SRPSKI POLITIČARI U CRNOJ GORI: Srpski svet, Kremlj i Vučićeva drama 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Joanikije  Mićović je nakon izbora za mitroplita ostao vjeran ideji i srpskog i ruskog sveta. Od šestorice arhijereja potpisnika pisma, kojim su dali podršku studentima u Srbiji, Joanikijev potpis je izazvao najviše iznenađenja, kako kod javnosti, tako i kod beogradskih vlasti

 

 

Kako raste nervoza srbijanskog režima zbog studentskih protesta u zemlji i povećanja uloga i tenzija u Bosni, usljed protivustavnih mjera vlasti u Banja Luci, dio arhijereja Srpske crkve (SPC) je opet javno oponirao beogradsku centralu (i svjetovnu i duhovnu). Mitropoliti njemački Grigorije Durić, crnogorski Joanikije Mićović, žički Justin Stefanović, hercegovački Dimitrije Rađenović i episkopi zapadnoamerički Maksim Vasiljević i istočnoamerički Irinej Dobrijević uputili su krajem februara otvoreno pismo javnosti. Reakcija je uslijedila nakon “različitih optužbi na račun studenata” režimskih medija ali i “crkvenih velikodostojnika…i putem zvaničnih glasila SPC”. Šestorica su pozvala na “poštovanje studenata i njihove pravedne i dostojanstvene borbe, kao i na odgovorno izražavanje i izveštavanje”. Usprotivili su se njihovom “dehumanizovanju”, “ponižavanju”,  “stavljanju u kontekst ‘obojene revolucije’“ i “srpskih ustaša“. Studentima je epitet “ustaša” stigao nekoliko dana ranije sa portala Eparhije kruševačke u kojoj stoluje, režimu odani, David Perović. U svom tekstu mitropolit David je podržao tezu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da je studentski protest zapravo „obojena revolucija“. U tvrdio je da studenti imaju mentore “koji ih obučavaju kako da postanu ‘srpske ustaše’ i novi zlodusi Lubjanke (sjedište zloglasnog KGB-a ispod koga je i zatvor)“.

Mitropolit David je slovio za nasljednika Amfilohija Radovića kao kandidat Vučića i Irineja Bulovića, moćnog episkopa bačkog i uzdanicu Kremlja. Vlada premijera Zdravka Krivokapića nije bila za to rješenje i, uz lobiranje pojedinih uticajnih zapadnih ambasadora kod Vučića, ishodovano je  da Joanikije preuzme Mitropoliju crnogorsko – primorsku (MCP).  Vučić i Patrijaršija su ukinuli Episkopski savjet Pravoslavne crkve u Crnoj Gori, uklonili mitropolitu titulu arhiepiskopa cetinjskog i sve ostale oblike autonomije koje je Amfilohije posljednjih godina počeo omeđavati u odnosu na Beograd i Vučića. Vučićev odboj prema Joanikiju je dodatno pojačan njegovim odbijanjem da predsjedniku Srbije dozvoli održati govor na sahrani u Podgorici budući da je za života s Amfilohijem bio u lošim odnosima. Vučić je javno negirao da je tražio da govori. Monitor je tada pisao da je imao uvid u brojne tekstualne poruke savjetnika predsjednika poslatih Joanikijevom najbližem okruženju u kojima se, maltene prijeteći, insistiralo da se Vučiću da riječ.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ANKETNI ODBOR ZA CRNE TROJKE: Politička podgrijavanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za ozbiljan, zahtjevan i vrlo odgovoran posao, rad Odbora je oročen na tri mjeseca, sa mogućnošću produženja od 15 dana. Kako će se u tako kratkom roku uraditi ono što nova vlast nije uspjela za posljednje četiri godine, ostaje da se vidi. Za sada javnost nije detaljnije obavještena ni o načinu njegovog rada

 

 

 

Za šefa Anketnog odbora koji će se baviti istraživanjem politički motivisanih ubistava i napada na novinare i intelektualce iza kojih navodno stoje policijski službenici poznati kao Crne trojke,
Demokratska partija socijalista (DPS) predložila je šefa svog poslaničkog kluba Andriju Nikolića.DPS je to učinio nakon što im je predsjednik parlamenta Andrija Mandić uputio dopis u kom je naveo da imaju pravo da, kao najjača opoziciona stranka, predlože da čelnik odbora bude jedan od njihova dva člana tog tijela. Za drugog člana predložili su poslanika Oskara Hutera.

Iz DPS-a su razjasnili da pristanak da učestvuju u radu anketnog odbora ne znači povratak redovnom radu u Skupštini. Ponovili su svoj stav da je formiranje Anketnog odbora izraz političke nemoći trenutne vlasti da obezbijedi efikasan i nezavisan rad institucija. Pojašnjavaju da su se za učešće u radu odlučili da ne bi ostavljali prostor manipulacijama da nemaju političku volju ili institucionalnu odgovornost da se uključe u razgovor o događajima koji će biti u fokusu rada ovog parlamentarnog radnog tijela.

Odgovornost za nepočinstva čelnika ove partije tokom trodecenijske vladavine još uvijek nije institucionalno utvrđena.

Mandić je ranije najavljivao da će to tijelo voditi poslanik opozicione Ujedinjene Crne Gore Vladimir Dobričanin. Opozicija je poručivala da neće učestvovati u radu odbora ako ga Dobričanin bude vodio, uz opasku da on kao i njegova partija nijesu opozicioni već su dio vlasti.

Pet članova anketnog odbora biraće Administrativni odbor iz opozicije, a pet iz vladajuće većine.

Odluku o formiranju Anketnog odbora Skupština je donijela 20. februara – bez prisustva opozicije i rasprave. Najavljeno je da će se odbor baviti istragama slučajeva ubistva nekadašnjeg saveznog ministra odbrane Pavla Bulatovića i bivšeg urednika lista Dan Duška Jovanovića, policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića, te o slučajevima napada na novinareTufika Softića, Oliveru Lakić, Željka Ivanovića, torturom u slučajevima Orlov let i Lim

Mandić je otvarajući ove bolne teme poručio da se ne radi o političkoj priči niti prostoj proceduri već o „istorijskoj odluci“. Obećao je i rezultate kojima će se Crnoj Gori vratiti dostojanstvo.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo