Povežite se sa nama

DRUŠTVO

UBRZANO ISELJAVANJE IZ ZEMALJA BIVŠE JUGOSLAVIJE: Države zatvorenih škura

Objavljeno prije

na

Iseljavanje je riječ koja se isto kaže na srpskom, hrvatskom, bosanskom i crnogorskom jeziku. San – takođe. U zemljama u kojima se ti jezici govore o odlasku sanja ogroman broj ljudi, sve više ih san ostvaruje. O tome bruje mediji u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, u Srbiji se o iseljavanju govori povremeno, kod nas veoma rijetko.

Tokom deset mjeseci ove godine Bosnu i Hercegovinu je napustilo 35.377 osoba. Od oktobra 2013. do oktobra 2017. godine, prema podacima Unije za održivi povratak i integracije u BiH, ovu zemlju je napustila ukupno 151.101 osoba.

Predsjednica Unije Mirhunisa Zukić kazala je da su od jula od 2013. do oktobra 2017. godine pratili iseljavanje građana, te da je u istraživanju učestvovalo 1.750 mjesnih zajednica, 82 opštine, 104 lokalne nevladine organizacije i 170 volontera. Po njenim riječima, iz entiteta Federacija Bosne i Hercegovine otišlo je je 68.068 osoba, iz entiteta Republika Srpska 68.278 te iz Brčko distrikta 14.755 ljudi.

Alarmantni su, objasnili su iz Unije, podaci iz Bosanske Posavine iz koje je u toku ove godine otišlo više od 10.000 ljudi, prenijela je agencija Fena.

Ekonomska kriza, besperspektivnost, nepoštovanje osnovnih ljudskih prava, samo su neki od razloga zbog kojih mnogobrojne kompletne porodice odlaze iz BiH. Može se mirne duše preslikati na komšiluk.

,,Uglavnom prvo odlazi jedan član, najčešće žena kao medicinska sestra koja se prekvalifikovala u Orašju ili nekim drugim centrima za prekvalifikaciju i završila kurs njemačkog jezika. Ona ode na tri mjeseca, pa onda postepeno povlači po dio porodice, dok na kraju ne odu svi. To je najčešći scenario”, rekla je u razgovoru za portal Buka predsjednica Unije Mirhunisa Zukić.

Ona objašnjava da centri iz Sarajeva ,,zaboravljaju” čitave regije: ,,To su na kraju krajeva prostori koji mogu hraniti cijelu BiH, ali nažalost nikome nisu prioritet”. Zvuči poznato.

Portal Buka ovih dana je izvijestio o dvije stotine mladih ljudi koji su se uputili u nepoznato, na rad u Slovačku za koji bi trebali da budu plaćeni po 500 eura mjesečno. Radi se 12 sati dnevno.

Za uslove niko ne pita, jedino im je bitno da rade. ,,Za to vrijeme naši političari raspravljaju da li će 9. januar biti praznik, da li će se priznati Kosovo, da li će biti referenduma… A moj drug Jasmin drhti od straha jer ne zna šta ga tamo čeka i plače jer ostavlja bolesnu majku”, napisano je na internetu mladić koji je ispratio druga.

Zavod za statistiku Federacije BiH objavio je podatke o znatno manjem broju iseljenih. Kažu da se između 2013. i 2016. iz BiH odjavilo 10.041 građana. ,,Odjavilo”, nije isto što i ,,otišlo”, ali bosanskim zvaničnicima očito više odgovara da vide statističku brojku nego stvarnost. U skladu s tim, iseljavanje ne pominju.

U Hrvatskoj danas živi manje od četiri miliona ljudi – gotovo 300.000 manje nego tokom 2011. godine, kad je urađen posljednji popis stanovništva. Samo u periodu od 2011. do 2014. godine iz Hrvatske se iselilo oko 165.000 stanovnika, a u naredne dvije godine iseljavanje je nastavljeno nesmanjenim intenzitetom: tokom 2015, procjenjuje se, Hrvatsku je napustilo oko 65.000 ljudi.

Prirodnim putem, odnosno većim brojem umrlih od broja rođenih izgubljeno je još najmanje 65.000 osoba. Broj stanovnika tako je pao ispod psihološke granice od četiri miliona, a do 203., ostanu li trendovi isti, pašće na 2,9 miliona.

Ovo su konstatacije dr Stjepana Šterca demografa sa Geografskog odsjeka zagrebačkog Prirodno-matematičkog fakulteta u studiji Demografski razvoj Hrvatske kao temelj planiranja mirovinskog sustava.

Ovih dana dr Šterc je ocijenio kako bi ,,prema najcrnjim demografskim prognozama, 2051. u Lijepoj našoj moglo ostati dva i po do tri miliona – i to većinom starijih stanovnika”.

,,Ove ćemo godine prirodno izgubiti oko 18 hiljada ljudi, iseljavanje iz Hrvatske je na nivou 39 hiljada, dok nam statistike stranih zemalja govore da je samo lani u Njemačku odselilo 57.000, u Austriju 5500, a tu su i Irska, Austrlija i brojne druge zemlje svijeta. To je vrlo ozbiljan problem, čak bih rekao i ključan problem kojem se ne posvećuje dovoljno pažnje”, izjavio je Šterc za HRT.

Stiglo je dotle da je i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović promijenila ploču. Iako je početkom godine poručila da ,,ljudi danas imaju slobodan život te mogu otići ako im nije dovoljno dobro, ovih dana je ocijenila da je zbog iseljavanja ,,u Hrvatskoj izvanredno stanje”.

Srpski predsjednik Aleksandar Vučić, pred kraj svog mandata na mjestu premijera, primijetio je, tokom posjete jugu Srbije da se iseljavanja ,,događaju svuda”. Ilustrovao je to tvrdnjom da ,,iz Hrvatske odlazi dvostruko više ljudi nego iz Srbije, iako je dvostruko manja zemlja”. Utješno.

Ovog oktobra mediji su prenijeli da je Srbija po emigraciji 31. zemlja u svijetu. ,,Emigracija iz Srbije poprimila je, prema procjenama nedavno objavljenim u Sekretarijatu OECD, galopirajući rast”, izjavio je redovni član Akademije ekonomskih nauka, profesor Vladimir Grečić za Danas.

Ne postoje precizni podaci o tome koliko građana Srbije trenutno živi i radi u inostranstvu, niti koliko ljudi godišnje potraži posao van granica zemlje, a prema statistici, koja podatke bazira na popisu, prema poslednjem izvještaju iz 2011. van zemlje se nalazi 313.411 građana Srbije. Podaci OECD, rađeni uglavnom prema evidencijama zemalja koje primaju ekonomske migrante, govore da je taj broj čak 598.200 i to samo u zemljama koje pripadaju ovoj organizaciji. Uračunate su samo osobe koje imaju 15 i više godina.

Prosječan godišnji broj emigranata iz Srbije samo u države članice OECD, u periodu od 2005. do 2014. iznosio je 31.000. U 2014. emigriralo je 57.000 osoba, da bi 2015. taj broj dostigao rekordnih 60.000, pišu srpski mediji.

Prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma iz 2016 , Srbija je na 141. mjestu od 144 države prema kapacitetu da zadrže mlade i talentovane ljude.

Facebook stranica ,,Iseljavanje iz Srbije” ima oko pet hiljada članova. Na naslovnoj stranici piše ,,Pitaće te starost gdje ti je bo pasoš”. Grupa je, kažu, predviđena za ostavljanje predloga, savjeta, utisaka i ostalih informacija koje mogu pomoći onima koji bi da život nastave negdje drugdje. ,,Gde, šta, kako…? Zašto – to svi znamo.”

Porazne statističke podatke o demografiji u Srbiji sadrži i tekst Branislava Gulana objavljen na sajtu Makroekonomija.

Od 4.709 naselja, odnosno sela, 1.200 je u fazi nestajanja. U naseljima se nalazi 50.000 praznih kuća, a na još 150.000 piše da trenutno u njima niko ne živi.

Na praznim kućama u Crnoj Gori ne piše ništa. Samo su prazne. Naravno da ne postoje zvanični podaci, ali se, upoređivanjem prirodnog priraštaja i broja doseljenih sa brojem stanovnika u posljednje tri decenije, može zaključiti da se iz zemlje iselilo minimum sto hiljada ljudi. Posljednji zvanični podaci o građanima Crne Gore u inostranstvu objavljeni su nakon popisa 2003. Prema tom izvoru, u inostranstvu je tada boravilo 53.433 građana.

Ono što promiče statistici, vidi se golim okom. Liše Podgorice, ovo je država zatvorenih škura.

Slabo to zanima vlast. Prije dvije godine, kada su iz evropskih zemalja i EU počela da stužu upozorenja o građanima Crne Gore koji pokušavaju da se prošvercuju uz Sirijske i druge izbjeglice i kada su sa sjevera kretali autobusi prepuni onih koji su željeli kartu u jednom pravcu, tadašnj premijer Milo Đukanović kazao je da je ,,imigracija u opadanju” te da ,,nije uznemiravajuća”. Građani nam dođu nekako jeftiniji, ako ljeti dođu i ponešto potroše, ponekome se plati povratna karta za glasanje, što bismo se uznemiravali oko pustih sela i gradova.

Ne zna se, dakle, koliko se ljudi iz Crne Gore iseljava u inostranstvo, ali su i bez toga demografski podaci jadni. Jeste ovo mala zemlja, ali prirodni priraštaj od 380 stanovnika u prvih devet mjeseci ove godine morao bi biti zabrinjavajući, da ima ko da brine.

Kad se saberu negativan prirodni priraštaj i iseljavanje u okviru Crne Gore, Pljevlja su se tokom prvih devet mjeseci ove godine smanjila za 271 osobu.

Pored Pljevalja, još 14 od 23 opštine bilježe negativan prirodni priraštaj. Više odseljenih nego doseljenih ima u 12 opština. Mjesta u kojima više ljudi umire nego što se rađa uglavnom su ista ona iz kojih se najviše ljudi seli u druge krajeve Crne Gore. Logično je da su to i krajevi iz kojih se najviše ljudi iseljava u inostranstvo.

U Andrijevici je, tokom prvih devet mjeseci, umrlo 19 ljudi više nego što se rodilo. Istovremeno, odselilo se 90 osoba. Berane ima negativan prirodni priraštaj od 32 ljudska bića, odseljeno je 127 osoba. U Bijelom Polju se i dalje rađa više ljudi nego što umire, ali se iz ove opštine ove godine odselilo 338 ljudi. Bijelo Polje je sredina iz koje se ljudi u velikom broju sele u inostranstvo. To je onaj podatak kojeg nema.

Ima i podataka koji, onima koji ne poznaju lokalne prilike, izgledaju kao izuzetak. U Petnjicu su se, recimo, prema zvaničnoj statistici, doselile 62, odselilo se 12 osoba. Saldo od pedeset ljudi više, može se tvrditi sa velikom vjerovatnoćom, načinili su oni koji su se administrativno iz Berana preselili u novoformiranu opštinu.

Negativan prirodni priraštaj ranije se vezivao za opštine na sjeveru, prvo im se priključilo Cetinje, u posljednje vrijeme: Ulcilj, Danilovgrad, Nikšić i Herceg Novi. Među opštinama sa prirodnim ,,odlivom” stanovništva ,,tradicionalno” su: Gusinje, Kolašin, Mojkovac, Plužine, Šavnik, Žabljak i Petnjica.

Fraza ,,sve se preseli u Podgoricu”, tačna je, ali ne onoliko koliko se misli. U prvih devet mjeseci u glavni grad jeste došlo 1.409 ljudi, ali je istovremeno otišlo 693. malo ko je, izvjesno, otišao u Šavnik, recimo. Poneka se đevojka udala, poneko otiša k moru. Koliko ih je ,,napolju”, do daljenjeg se ni približno neće znati.

Možda bi mogle da pomognu internet kompanije. ,,Djecu gledamo preko Skajpa”, kaže majka kojoj su dvojica sinova u inostranstvu. ,,Nije lako, al između toga da su ovdje sa nama bez posla i nezadovoljni i toga da imaju svoj život u zemlji gdje se njihov rad i znanje normalno vrednuju, biram ovo drugo.”

I kad se iz prazne ili kuće sa starcima odmaknete šira slika vam pokaže jad. Ako se nastavi ovako, ovdje više neće imati ko da se svađa niti da ratuje.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo