Povežite se sa nama

MONITORING

UBISTVO DUŠKA JOVANOVIĆA: Ćutanje je zlato

Objavljeno prije

11 godina

na

dusko-jovanovic

Nerealno je, uprkos buci koja se ovih dana oko ubistva glavnog urednika Dana Duška Jovanovića diže, očekivati da ćemo desetu godišnjicu njegove smrti, 29. maja, dočekati sa saznanjem ko ga je ubio i zašto.

Prošlog ljeta je Vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca Crne Gore Veselin Vučković najavio pred skupštinkim Odborom za bezbijednost, da će ponovo otvoriti istragu o tom ubistvu. Od Višeg suda u Podgorici početkom ovog mjeseca zatražio je predmet kako bi Tužilaštvo moglo da preduzme konkretne radnje povodom ponovnog otvaranja istrage. Ranije je tužilaštvo tvrdilo da istraga nikad nije ni prekidana.

Ovih dana odjeknule su riječi potpredsjednika Vlade za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku i ministra pravde Duška Markovića. „Mi smo ukazivali na određene rizike i opasnosti koje se tiču bezbjednosti gospodina Jovanovića. Ja sam tada čak i pisao odgovarajuća pisma ministru Jovićeviću da se o tome povede više računa. Tako da ja ne osjećam nikakvu odgovornost”, kazao je Marković u emisiji Načisto na televiziji Vijesti.

Kakve rizike, koje opasnosti – Marković, koji je u vrijeme ubistva Jovanovića bio šef tajne policije, nije otkrio. Svejedno, njegove riječi važne su kao potvrda da postoje razne stvari o kojima je bivši bezbednjak više od devet godina ćutao. Ko su ljudi koji su predstavljali opasnost za Duška Jovanovića, zašto je bio izložen riziku, je li njegova služba dobijala odgovore na ,,odgovarajuća” pisma – svako slovo u Markovićevoj izjavi rađa po jedno pitanje.

Duško Jovanović ubijen je u noći, 27. maja 2004. godine ispred redakcije Dana. Ubice iz tamnog golfa 3 u pokretu su na njega ispalile smrtonosne hice iz automatske puške. Institucije ove države nijesu uspjele da saznaju ko je sve te noći bio u golfu 3, ko je imao kakvu ulogu u organizaciji ubistva, niti kome je ono trebalo. Damir Mandić osuđen je na 18 godina zatvora zbog saučesništva u zločinu. Službeno je utvrđeno, u trenutku ubistva je pokrivao mjesto vozača. Tokom suđenja branio se ćutanjem. Koliko Marković zna, Mandiću nije ni nuđen status svjedoka saradnika. Što da uzalud deru opanke kad zasigurno znaju da bi i dalje ćutao.

Marković je tokom intervjua ponovio sve vladajuće mantre. Od toga da je premijer Milo Đukanović, kada je za ubistvo Jovanovića optužio Vojislava Koštunicu dao „političku” izjavu, do bajanja kako je Jovanović ubijen „radi destabilizacije vlasti koja se suprotstavila Miloševiću”. Milošević je 2001. izručen Haškom tribunalu, srpske službe bezbjednosti 2004. uveliko su bile u rasulu, namjerno zaboravlja ministar pravde. Objašnjavajući kako mirno spava, nije zaboravio da napomene kako se osjeća potpuno odgovornim za rad službe bezbjednosti isključivo u periodu kad je imao „direktnu odgovornost”. Što će reći od 2005, kad je SDB odvojena od MUP-a i postala Agencija za nacionalnu bezbjednost.

Svako bi poželio da se ogradi od vremena prije 2005. Recimo, od 31. maja 2000. kad je ispred zgrade u kojoj je stanovao ubijen savjetnik Mila Đukanovića Goran Žugić. Ili od 8. januara 2001. kada je u centru Podgorice ubijen visoki funkcioner Državne bezbjednosti Darko Raspopović Beli. Doduše, i tada je Duško Marković znao da za smrt optuži teške dane. ,,Darko je u mladosti živio brzo i raznovrsno, ne zanemarujući svoje obaveze. On je žrtva zlog vremena. Učinićemo sve da pronađemo počinioce”, kazao je Marković u oproštajnim riječima na sahrani Raspopovića.

Neke su istine proste: zla vremena ne padaju s neba, neko ko je bio šef službe bezbjednosti ne može tek tako proglasiti sebe neodgovornim za sve što se dešavalo dok njegova služba kao dio sistema nije bila sasvim samostalna. Čak ni u slučaju da se iznenada pojavi neko pismo u kojem je Marković nekoga upozoravao na ograničenost svojih ovlašćenja.

Usput, januar je bio 2004. kada se Duško Marković, odgovarajući na optužbe tadašnjeg lidera LSCG Miodraga Živkovića da je služba bezbjednosti pokušala da ga ubije, podičio kako Živković i njegova porodica ,,vjerovatno ne bi bili živi i zdravi da je DB organizovala atentat”. Možda je i to bio politički stav.

,,Ranije smo čuli izjavu g-dina Đukanovića, kojom se aludiralo na to da nalogodavce trebamo tražiti izvan granica Crne Gore. Zar ne bi u tom slučaju crnogorski istražni organi ‘potrčali’ da riješe zločin i tako pridobiju sve one koji ih sada posmatraju optužujućim pogledom, a tek kako bi, rasvetljavanjem zločina, ‘zatvorili usta’ kritičarima vlasti. Međutim, to se ne događa”, kaže u izjavi za Monitor Danijela Pavićević, sestra Duška Jovanovića.

Ona naglašava da nakon deset godina nikome ne može vjerovati na riječ i da je ministar pravde, nekadašnji šef SDB-a bio obavezan da preduzme sve zakonom predviđene mjere i spriječi atentat a ne ,,da piše neka pisma ministru Joviceviću, da se obrati malo pažnja na Duškovu bezbjednost”. ,,Nedopustivo je što po Zakonu o krivičnom postupku nije dao sva saznanja pred istražnim sudijom”.

Sestra Duška Jovanovića, kako kaže, očekuje da će VDT pokrenuti sve zakonom propisane radnje i saslušati aktuelnog ministra pravde koji bi trebao da ponudi dokaze o tome ko su ljudi koji su bili prijetnja za Duškov život, kada i od koga su dolazile prijetnje, kao i da saopšti imena operativaca SDB koji su imali takve podatke i sačinjavali izvještaje. ,,Ništa od ovoga ne bi ni bilo da nije pritiska iz Evrope, pa se nadam da će se intenzivirati u narednom periodu. Moram reći da ovoliki protok vremena sve jasnije ukazuje na smjer u kojem se nalaze nalogodavci”, kaže Danijela Pavićević.

Du¬ško Mar¬ko¬vić, tokom sa¬slu¬ša¬nja pred istražnim sudijom Radomirom Iva¬no-vi¬ćem 2004. go¬di¬ne ni¬je spo¬me¬nuo da je znao kako je Du¬šku Jo¬va¬no¬vi¬ću bi¬la ugro¬že¬na bezbjednost. Nije pominjao ni da je o ugroženosti vlasnika Dana pisao nekadašnjem ministru unutrašnjih poslova Andriji Jovićeviću. Sudija Radomir Ivanović ocijenio je u izjavi za Dan da je Duško Marković svojevremeno morao da saopšti sve što zna o tom krivičnopravnom događaju. Napomenuo je da je Markovića, kao i svakog drugog svjedoka prilikom saslušanja, upozorio da ništa ne smije prećutati.

Oglasio se i bivši crnogorski ministar unutrašnjih poslova Andrija Jovićević: ,,Tokom mandata imao sam susret sa Jovanovićem i tom prilikom garantovao sam mu punu ličnu i imovinsku sigurnost. On je bio bezbjedan dok sam ja rukovodio Ministarstvom unutrašnjih poslova”. Jovićević je podsjetio da se na čelu MUP-a Crne Gore nalazio od juna 2001. do januara 2003. a da je Jovanović ubijen u maju 2004. godine. Da li je tokom narednih skoro godinu i po Marković upozoravao narednog ministra unutrašnjih poslova Dagana Đurovića – ne znamo. Možda će se prisjetiti.

Predsjednik Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima Nikola Marković podnio je krivičnu prijavu protiv ministra pravde Duška Markovića, zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo pomoć učiniocima poslije izvršenog krivičnog djela. Tražio je da se Markoviću odredi pritvor zbog opasnosti od bjekstva i, korišćenjem službenog položaja uništiti, sakriti, izmijeniti ili falsifikovati dokaze, ometati postupak i uticati na svjedoke. Mnogo je to za današnji trenutak pravne države Crne Gore.

Najnovije je da je Vrhovno državno tužilaštvo objavilo kako će saslušati ministra pravde Duška Markovića, bivšeg šefa Ministarstva unutrašnjih poslova Andriju Jovićevića i istražnog sudiju Višeg suda Radomira Ivanovića. Prema saznanjima Dana, Marković će biti saslušan i oko krivične prijave koju je protiv njega podnio Nikola Marković. Najave ozbiljno zvuče, ali se i dalje nema na osnovu čega vjerovati da će, dok je ove vlasti, klupko koje je dovelo do ubistva Duška Jovanovića, biti razmotano.

Miloš BAKIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

2 dana

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

2 dana

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

1 sedmica

na

24 Januara, 2025

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo