Povežite se sa nama

Izdvojeno

UBISTVO AMERA JAHOVIĆA: Da li je zločin mogao biti spriječen

Objavljeno prije

na

Tokom istražnog a potom i sudskog postupka koji će uslijediti,  javnost će saznati istinu o tome da li je ovaj zločin, baš kao i ne tako mali broj onih koji su se dogodili prethodnih godina, mogao biti spriječen. Osumnjičena Faketa Ličina optužuje državne organe, tvrdeći da  nijesu reagovali na njene prethodne prijave

 

Četrdesetdvogodišnja Faketa Ličina iz Petnjice, kao razlog što je 2.avgusta ispalila smrtonosne projektile u tri godine starijeg Rožajca Amera Jahovića optužila je državne organe, koji prema njenoj odbrani nijesu reagovali na više prijava koje je protiv njega podnijela.

Zbog ubistva Jahovića policija je uhapsila Izeta Ličinu, supuga osumnjičene za ovo ubistvo, koji je negirao da je umiješan u zločin. Za razliku od njega, osumnjičena Faketa Ličina imala je šta da kaže pred bjelopoljskim Višim državnim tužilaštvom. Ona tvrdi  da je na zločin bila prinuđena postupanjem Jahovića. Pojasnila je da je Jahović, navodno, maltretirao nju i čitavu njenu porodicu dugo vremena, zbog čega su ga, tvrdi, više puta prijavljivali nadležnim državnim organima.

„Prijavljivali smo ga policiji u Rožajama i Beranama, pisali tužbe preko advokata i vodili sudski spor, ali sve je bilo bezuspješno. Često je zvao telefonom i prijetio i slao razne fotografije. Više nijesam mogla da izdržim ovo maltretiranje i torturu. Iako sam to tražila, niko od državnih organa nije želio da pomogne. Zato sam odlučila da sama prekratim ove muke moje porodice – kazala je Ličina.

Opisujući kritičan dan, kazala je da je u popodnevnim satima automobilom krenula prema mjestu Lađevac, gdje se održavao veliki narodni vašar.

“Iz pravca Lađevaca uočila sam vozilo kojim je upravljao Jahović, koji se zaustavio i počeo da mi prijeti. Iz ladice auta sam izvadila pištolj i ispalila tri-četiri metka u njegovom pravcu”,  ispričala je Faketa pred sudijom za istrage.

Na tome se, priznala je, nije zaustavila.

„I kamenom sam ga gađala i znala sam šta sam uradila. Zvala sam policiju i sve prijavila i odahnula – ispričala je Ličina, koja sa suprugom Izetom ima četvoro djece.

Dva dana kasnije na saslušanju pred sudijom za istragu, Faketa Ličina je ponovila tvrdnje da ju je Amer Jahović proganjao posljednjih godinu i po dana.

Iz Uprave policije u saopštenju dostavljenom medijima nekoliko sati nakon počinjenog zločina, nije bilo ni riječi o prijavama koje je osumnjičena navodno podnosila protiv Jahovića, ali ni da se sama prijavila nakon što je počinila zločin. Naprotiv. Tvrdili su da su osumnjičeni uhapšeni brzom reakcijom policije ne oktrivajući način na koji su saznali da se zločin dogodio.

„Odmah po navedenom saznanju angažovani su cjelokupni kapaciteti Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“, kojom prilikom se pristupilo sveobuhvatnoj istrazi, kako na licu mjesta, tako i na teritoriji okolnih opština gdje je uspostavljena blokada svih putnih pravaca kao i graničnih prelaza prema Republici Srbiji, Republici Albaniji i Kosovu. Rezultat ovako brze reakcije policijskih službenika svih organizacionih jedinica Regionalnog centra bezbjednosti ,,Sjever“ je identifikovanje, lociranje i lišenje slobode u veoma kratkom vremenskom roku, lica koja se dovode u vezu sa izvršenjem ubistva A.J. iz Rožaja“, navodi se u saopštenju.

Istraga o ovom slučaju je u toku. Tokom istražnog a potom i sudskog postupka koji će uslijediti,  javnost će saznati istinu o tome da li je ovaj zločin, baš kao i ne tako mali broj onih koji su se dogodili prethodnih godina, mogao biti spriječen ili je osumnjičena ubistvo Jahovića vidjela kao jedini izlaz iz svojih problema.

Kada je riječ o zločinima koji su mogli biti spriječeni, među njima i dalje prema mišljenju većeg dijela javnosti je i ubistvo 19.godišje Šejle Bakije ubijene 30.septembra 2021.godine.

Samo nekoliko dana nakon njene smrti javnost je saznala da za njene prijave nijesu imali sluha nadležni organi.

Tokom protesta koji su povodom toga organizovani, poručeno je da njena smrt mora biti poslednja opomena institucijama da je neophodno reagovati na prijave prijetnji i nasilja.

Šejla Bakija je jedna od žrtvi nasilja u Crnoj Gori za čije ubistvo je njen vjerenik Ilir Đokaj sredinom aprila ove godine nepravosnažno osuđen na 40 godina zatvora.

Neposredno nakon njegovog ubistva isplivali su podaci da je ona mjesec prije nego je ubijena podnijela prijavu protiv Đokaja zbog prijetnji u porodičnoj kući ali su nadležni okarakterisali kao prekršaj, a ne kao krivično djelo.

To je izazvalo gnjev javnosti i višednevne proteste protiv nadležnih. Ipak, Osnovno državno tužilaštvo tvrdilo je tada da su postupili pravilno i zakonito, kao i da nemaju ingerencije da preventivno djeluju, već da gone počinioce krivičnih djela, a da konkretno prijavljena prijetnja spada u prekršajnu odgovornost. Isto je potvrđeno iz Višeg državnog tužilaštva.

Sa protesta  grupa građana zatražila je održavanje hitne sjednice Vlade zbog ubistva Šejle Bakije na kojoj će se analizirati propusti i utvrditi odgovornost svih službenika. „Zašto je Tužilaštvo dozvolilo da se u mladi ženski život ispali 11 metaka? Na Šejline molbe za spas niko iz Tužilaštva nije reagovao. Tražimo da se ovo nikad više ne ponovi. Svi smo mi Šejla”, rekla je na protestu Aleksandra Sekulić iz nevladine organizacije Sistem.

Iz vrha Vlade tada su poručili da se u ovom, kao i u sličnim slučajevima nasilja nad ženama, moralo reagovati preventivno.

O protestima, reagovanjima, okupljanjima i obećanjima kratko se izvještavalo, a još kraće je trebalo da budu zaboravljeni.

Da li je posljednji slučaj još jedan u nizu koji je mogao biti spriječen pravovremenom reakcijom institucija, utvrdiće sud.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

FOKUS

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV BIVŠIH ČELNIKA PLANTAŽA: U nebranom grožđu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Afera briketi će, izvjesno, epilog imati u sudnici. To ne znači da se stavlja tačka na dugogodišnje pustošenje jednog od (nekada) najprepoznatljivijih privrednih brendova Crna Gore

 

Dvije godine i dva mjeseca nakon što su, u julu 2022., po nalogu SDT-a, privedeni na saslušanje a potom i zadržani u pritvoru do jeseni te godine,  podgorički Viši sud potvrdio je optužnicu protiv nekadašnjih članova odbora direktora Plantaža AD: Veselina Vukotića (predsjednik borda 2006 -2020.), Boža Mihailovića, Dušana Perovića, Anice Hajduković (nije joj određen pritvor), Đorđija Rajkovića i Seada Šahmanovića. S njima, za zloupotrebu položaja u privrednom poslovanju, optužena je i  dugogodišnja izvršna direktorica kompanije Verica Maraš (od 2008. do 2020.). Ona je, u istoj akciji SDT-a i specijalnog policijskog odjeljenja privedena u avgustu 2022. godine, a iz pritvora je izašla otprilike kada i njene kolega iz nekadašnjeg Odbora direktora.

Optuženi su, prema optužnici, navodno krivično djelo počinili od decembra 2019. do aprila 2020. godine, saopštio je specijalni tužilac i portparol SDT-a Vukas Radonjić. „Optuženi nijesu vršili svoju dužnost u postupku zaključenja očigledno štetnog vansudskog poravnanja, sa privrednim društvom OMP-Engineering DOO, pa su mu tako, usljed djelimičnog izvršenja očigledno štetnog poravnanja, pribavili protivpravnu imovinsku korist, a oštećenom (Plantaže AD – primjedba Monitora) nanijeli imovinsku štetu u visini od 384.672,40 eura”, zaključio je specijalni tužilac navodeću da je za to krivično djelo zaprijećena kazna od dvije do deset godina zatvora.

Afera briketi počinje u novembru 2009., kada su Plantaže objavile poziv za prikupljanje ponuda „u cilju rješavanja problema otpadnih sirovina i otpadnih voda koje nastaju u procesu proizvodnje, a posebno otpada koji se javlja orezivanjem vinove loze i stabala“. Tražio se investitor koji će da izgradi fabriku i kupi opremu za prizvodnju briketa od vinove loze. I da garantuje plasman gotovih proizvoda. Na Plantažama je bilo da obezbijede sirovinu za proizvodnju, minimalno 10 hiljada tona sirovine (lozove orezine) godišnje.

U posao se ušlo sa kompanijom OMP, novoosnovanom firmom iz Podgorice koju su formirali: Oleg Obradović (30 odsto vlasništva), Miodrag Ivanović (30 odsto), Predrag Bošković (30 odsto) i pravno lice Consulting Company doo Zenica (10 odsto vlasništva).Naručena je studija izvodljivosti. Taj dokument je izradio Željko Cumbe, samostalni konsultant i ekspert za bio masu ali i vlasnik Consulting Company koja u OMP ima 10 odsto vlasništva. Po njegovoj analizi, posao obećava decenijski profit reda veličine od dva miliona eura pa naviše. Plantaže i OMP, 20. septembra 2010, osnivaju zajedničko preduzeće – Plant OMP. Fabrika  je izgrađena, kupljena je i montirana oprema za proizvodnju, a nakon toga se ispostavilo da fabrika ne može da radi. Isporučena oprema nije adekvatna za preradu lozove orezine.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

VUČIĆEV REŽIM OTVORENO O PLANOVIMA ZA CRNU GORU: Srpski svet i narko biznis pod istom kapom 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krajem avgusta je objavljena hagiografija (svetačko žitije) Marka Parezanovića, koji ima već četvrt stoljeća dug staž u Službi. Taj  srpski Džejms Bond gradi i  jača srpski identitet u regionu. Navodi se da je “njegov rad u Crnoj Gori od velikog značaja”, prije svega “rezultati popisa koji još uvijek nije objavljen…” Magazin Poredak,  čiji tekst prenose Novosti Milorada Vučelića , objašnjava da su strategije Parezanovića uključivale  “niz specijalnih operacija koje su obezbijedile trajan uticaj na političku i kulturnu scenu Crne Gore”

 

Krajem avgusta je objavljena hagiografija (svetačko žitije) Marka Parezanovića – Čoveka u vihoru legendi i kontroverzi kako ga je u naslovnici predstavio opskurni Magazin Poredak. Tekst je odmah prenesen u režimskim Novostima čiji glavni i odgovorni urednik je Milorad Vučelić, glavni ratni propagandista Slobodana Miloševića iz 90-tih. Novosti su ove godine dobile za “naročite zasluge za Republiku Srbiju i njene građane, a povodom 70 godina rada u oblasti novinarstva i izdavačke djelatosti” Sretenjski orden prvog stepena (za Dan državnosti) koji je Vučeliću direktno uručio sadašnji gospodar Srbije. Tekst o “jednom od najznačajnijih i najintrigantnijih figura u srpskom bezbednosnom aparatu” su prenijeli još neki velikosrpski mediji.

Parezanović koji ima već četvrt stoljeća dug staž u Službi (državna bezbjednost ili BIA) je stigao “u sam vrh operativnog sastava BIA… isključivo (zbog) izuzetne inteligencije, čelične volje, odvažnosti, neumornog rada i zasluga u oblasti kontraobaveštajnog i obaveštajnog rada”. Dobitnik je velikog broja odlikovanja, a navodno se posebno ponosi na ordenje dobijeno od predsjednika Srbije, Rusije i Republike Srpske (RS) koja se u tekstu naziva državom. Parezanović je, piše u tekstu, “mnogo više od običnog državnog službenika – on je i jedan od najbližih i najodanijih saradnika predsednika Srbije Aleksandra Vučića, ali i jedan od ključnih arhitekata novog srpskog sveta”. Dalje se opisuje prisni odnos između Parezanovića i gospodara Vučića, o čemu se “sada već ispredaju čitave legende”. On se žrtvuje za gospodara ali i gospodar brine o njemu i navodno mu je 2020. godine “bukvalno spasio život”. Parezanović je zbog svoje borbe za Srbiju, tj. njenog gospodara “meta stranih obavještajnih službi i njihovih saradnika”. On otkriva izdajnike srpstva u redovima opozicije, nevladinog sektora i nezavisnih medija.

Uprkos svemu, ovaj srpski Džejms Bond je “nastavio da gradi i jača srpski identitet u regionu”. Navodi se da je “njegov rad u Crnoj Gori od velikog značaja”, prije svega “rezultati popisa koji još uvijek nije objavljen…i sve veći broj onih koji se opet izjašnjavaju kao Srbi je dokaz obnovljenog srpstva u toj zemlji”. Vučićevo glasilo naglašava da taj “proces nije slučajan, već je posledica dobro organizovanih aktivnosti koje su vodile ka kulturnom i nacionalnom preporodu Srba u Crnoj Gori”. Objašnjava da su “strategije (Parezanovića) bile dugoročne i uključivale su niz specijalnih operacija koje su obezbedile trajan uticaj na političku i kulturnu scenu Crne Gore”.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SKRIVANJE RATNIH ZLOČINA 90-IH U UDŽBENICIMA ISTORIJE: Ćutanje s predumišljajem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Udžbenici i kurikulumi nastavnog predmeta Istorija ne obrađuju u dovoljnoj mjeri učešće Crne Gore u ratovima 1990-ih godina. Obuhvataju samo osnovne činjenice i događaje iz tog perioda, a često izostaju detaljne analize i kritički osvrti na ulogu Crne Gore u tim sukobima, ukazuju istoričari Igor Radulović i Miloš Vukanović, autori  Priručnika za nastavnike – Ratni zločini 90-ih u presudama crnogorskog pravosuđa, koji je nedavno publikovao Centar za građansko obrazovanje

 

 

,,Nauka i praksa su pokazale da se u društvima koja se ne suočavaju na pravi način sa svojom prošlošću, dramatično povećava mogućnost obnove sukoba… Izučavati kontroverzne teme, poput sukoba na prostoru bivše Jugoslavije, fundamentalno je važno za razvoj kritičkog mišljenja mladih”, navodi se na početnim stranama Priručnika za nastavnike – Ratni zločini 90-ih u presudama crnogorskog pravosuđa, istoričara Igora Radulovića i Miloša Vukanovića, koji je nedavno publikovao Centar za građansko obrazovanje.

U Priručniku je dat pregled dosadašnje prakse nesuočavanja u udžbenicima. U udžbeniku za IX razred napad na Dubrovnik, rat u BiH i Hrvatskoj se spominju. Međutim, ne postoji niti jedan pomen zločina koji su počinili crnogorski građani tokom tog perioda, čak ni na dubrovačkom ratištu.

U udžbeniku za IV razred gimnazije, raspad Jugoslavije je detaljnije obrađen, a posebno poglavlje naslovljeno je „Crna Gora u vrijeme nestanka Jugoslavije 1991-2000.” Ipak, ne spominje se niti jedan ratni zločin počinjen na teritoriji Crne Gore, dok je napad na Dubrovnik stavljen u prethodno poglavlje „Nestanak Jugoslavije i građanski rat” uz objašnjenje da ga je napala JNA, a bez navođenja ikakve veze sa Crnom Gorom.

,,Učenicima se uskraćuju informacije kroz nepominjanje uloge Crne Gore u ratu na prostoru bivše Jugoslavije kao ni zločina na njenoj teritoriji. Naučne smjernice o predavanju kontroverznih događaja iz prošlosti, osim stvaranja kompletne slike, podrazumijevaju i davanje vrijednosnog suda do kojeg je došla istorijska nauka, država i sudovi. Imajući u vidu da su se crnogorske i međunarodne institucije odavno izjasnile i dale svoju ocjenu o glavnim događanjima, ostaje nejasno zbog čega ovi događaji nijesu pomenuti”, pitaju se autori.

Navode i da udžbenici i kurikulumi nastavnog predmeta Istorija u Crnoj Gori ne obrađuju u dovoljnoj mjeri učešće Crne Gore u ratovima 1990-ih godina. Obuhvataju samo osnovne činjenice i događaje iz tog perioda, a često izostaju detaljne analize i kritički osvrti na ulogu Crne Gore u tim sukobima. ,,Na ovaj način učenici/e stvaraju nekompletnu sliku o datom periodu i ne stiču potpun uvid u važan dio savremene istorije svoje države. Ovakav pristup može uticati na razumijevanje istorijskih procesa i otežava suočavanje s prošlošću”, piše u Priručniku.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo