Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ubijanje solane

Objavljeno prije

na

Početkom ovog mjeseca jato od 450 flamingosa napuštilo je bazene Solane. Nikada ih toliko ranije nije bilo. Saopšteno je tek da su ih nakon dvadesetak dana boravka na tom jedinstvenom prostoru proćerali ljudi, krivolovci. Čini se da su ipak te prekrasne ptice predosjetile opasnost koja se opasno nadvila nad Solanom. Moraće, izgleda, da traže neke druge prostore i koridore. Neđe drugo će tokom narednih proljeća i jeseni morati da sviju svoja gnijezda. MONOPOL: Oni kojima nije posoljena pamet znali su da je ovakav rasplet za solare i ptice, za sve one koji vole prirodu, krenuo od dana kada je novi većinski vlasnik, Eurofond na čelu s Veselinom Barovićem, kročio u Solanu. Njihov naum, da za male pare kupe, a potom za što veće prodaju zemljište Solane od čitavih 15 miliona kvadratnih metara, zdušno su podržavale sve crnogorske vlade od 2004. godine. To je jedan od najeklatantnijih primjera perverzne crnogorske tranzicije, uništavanja truda tri generacije i suludog rata protiv prirode. Zločin sa državnim pečatom. Jer, Solanu je od početka devedesetih čerupala najprije vladajuća stranka, čije je ona praktično bila preduzeće. So je dugo bila monopolski proizvod u državnoj zajednici Srbija i Crna Gora i izvor bogatstva za mnoge pojedince bliske crnogorskom režimu. Kada je počelo divljanje s nekretninama iscijeđena Solana prepuštena je na milost i nemilost tajkunima. Krajem 2004. godine, kupovinom akcija na berzi od državnih fondova, za oko 800 hiljada eura, preuzima je Eurofond. Od tada se zahuktava agonija s firmom osnovanom davne 1934. godine i njezinim radnicima, a država i njene institucije zdušno pomažu Baroviću da ispuni svoj cilj. Zato je logično što su autori Prostornog plana Crne Gore, u samom finišu donošenja tog dokumenta a daleko od očiju javnosti, predviđeli da se na tom prostoru može sagraditi turističko naselje, a Vlada i državni parlament to kasnije samo aminovali. Neki su kreatori tog plana čak tvrdili da Solana, jedna od deset u svijetu u kojoj se slani kristali proizvode na klasičan način uz pomoć sunca i vjetra, „devastira prirodnu okolinu i da je s ekonomskog i ekološkog aspekta bolje da se pretvori u turistički kompleks”.

SNOVI: Naravno, tu ovoj tužnoj priči nije kraj. Isključivi razlog zašto se na Port Mileni, odnosno u „dvorištu Solane”, gradi velelepni most u vrijednosti od čak 14 miliona eura parama iz državnog budžeta, upravo su budući projekti na Solani. Jer, po zamišljenom planu vlasnika Solane, ta bi se zona kanalom povezala s Bojanom i Port Milenom, te bi u Solanu mogli da uđu veći brodovi i jahte. Zato će budući most biti na rasklapanje. Bivši čelnici Ulcinja, kada su govorili da je „prohodnost Port Milene za brodove ostvarenje snova ulcinjskih kapetana”, drsko su podvaljivali građanima. Odrađivali su, dakle, terenski posao za Barovića i kompaniju, a očekivali da će im on zauzvrat pomoći kod šefa. No, ni tu nije kraj saučesništvu države u planovima većinskog vlasnika Solane. Nedavnim oduzimanjem koncesije za proizvodnju soli, crnogorska Vlada je olakšala eventualne dogovore o prodaji zemljišta i gradnji turističkog kompleksa na tom području.

PTICE: Barović i kompanija, dakle, odavno su zacrtali svoje planove. Pitanje je samo što će i što mogu učiniti državna i opštinska vlast u Ulcinju. Crnogorski premijer Igor Lukšić pokušava da opere ruke, dok ga opozicioni lideri pozivaju da spriječi prodaju Solane. „Solana je u stečaju odlukom Privrednog suda. Koncesiju smo oduzeli, a što se tiče zemljišta, treba provjeriti i na lokalnom nivou da li je došlo do preknjižbe suprotno propisu”, kaže Lukšić. Treba sačekati da li je i ta stvar (jer katastar nije) u ingerenciji lokalne vlasti, i što će ona zaista uraditi. Tek, potpredsjednik Ulcinja Džaudet Cakuli smatra da na Solani ništa ne treba mijenjati. „Idealna varijanta bi bila da ostane ono što je sada: proizvodnja soli i stanište ptica”, ističe on. I zaista: na Solani je uz polja soli, uvijek bilo na desetine hiljada ptica. Taj prekrasni močvarni prostor idealno je mjesto, njihova baza na putu sa sjevera Evrope i iz Sibira prema Africi, i obratno. Ova ,,kulturna laguna” stjecište je 265 vrsta ptica, od kojih je 138 rijetkih i zaštićenih u svijetu, zbog čega je Solana uvrštena u međunarodno značajno područje za ptice (IBA). A posmatranje ptica danas je u svijetu biznis, profitabilniji od nautičkog turizma. Solana je tokom proljeća prolazna stanica za više od 40.000 selica dnevno. Slično stanište ne postoji niđe u okruženju. Zato treba očekivati da će se u čitavu ovu priču tek uključiti međunarodne organizacije za zaštitu ptica. Njihov lobi je u svijetu veoma snažan, posebno u EU.

SOS: U međuvremenu, civilni sektor predložio je da najviši predstavnički organ u državi preduzme konkretne poteze kako bi se zaštitio javni interes. „Skupština Crne Gore ima ovlašćenja, ali ujedno i najveću odgovornost da svojim djelovanjem doprinese očuvanju javnog interesa i MANS će u tom smislu započeti komunikaciju sa zainteresovanim poslaničkim klubovima kako bi se ušlo u proceduru izmjene Prostornog plana Crne Gore za ovaj dio Crnogorskog primorja”, kaže direktor programa za urbanizam u toj organizaciji Dejan Milovac. Uz Solanu se, inače, prodaje i njezina upravna zgrada, koja je jedan od najstarijih objekata u Crnoj Gori, kao i tradicija duga 77 godina. „Solana je u čitavom tom periodu bila naša spasiteljica i hraniteljica. Po Solani smo se pročuli ne samo u onoj velikoj Jugoslaviji, već i širom svijeta. Ona je postala imidž Ulcinja i cijele Crne Gore mnogo prije turizma. A kada je turizam uhvatio zalet, ona mu je bila od pomoći”, kaže nam jedan stariji Ulcinjanin. A ko će sada pomoći Solani, solarima i pticama?

Planovi

Nezvanično saznajemo da se o prodaji ili dovođenju strateškog partnera Solane pregovara s nekim kompanijama iz bivšeg SSSR-a. Pregovori su odmakli, kao i idejni projekti za to potencijalno najveće gradilište u Crnoj Gori. Navodno, na deset miliona kvadratnih metara prostiralo bi se ekskluzivno apartmansko naselje i hoteli, bili bi tu, naravno, golf-tereni i marina, prava „mala Venecija”. Pet miliona metara velikodušno se ostavlja solarima i pticama.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo