Povežite se sa nama

DRUŠTVO

U zdravom tijelu zdrav vladajući duh

Objavljeno prije

na

,,Konstantno šikaniranje i ‘bočni vjetrovi’, koje trpim već neko vrijeme, a proizvod su raznih zakulisnih radnji koje sa sportom nemaju veze, doveli su do toga da zatražim zaštitu od predsjednika kluba Peđe Boškovića, i da ona izostane”. To je u saopštenju za javnost navela drugi strijelac Lige šampiona i jedna od najboljih igračica Ženskog rukometnog kluba Budućnost Katarina Bulatović. Zašto predsjednik nije pomogao ostalo je nerazjašnjeno, ali pada u oči svemoć političara koja se uvukla u sve pore društva. Vladajući političari ne odlučuju kome će pomoći ili odmoći samo na višim nivoima, sveprisutno riješe i driješe od gradske čistoće do hotela sa pet zvjezdica. Nema toga za što ih partija nije stvorila i obučila. Sport im je jedna od omiljenih djelatnosti.

Crnogorski olimpijski komitet ima 59 članova, 36 nacionalnih saveza olimpijskih sportova i 23 ostalih sportskih saveza i asocijacija. Nađe se tu za svakog po nešto.

Predragu Boškoviću, koji je predsjednik Upravnog odbora ŽRK Budućnost, u sportskom radu pripomaže nekadašnji ministar a sada politički direktor DPS-a Branimir Gvozdenović, predsjednik Skupštine ŽRK Budućnost. I u krovnom savezu je DPS kadar – predsjednik Upravnog odbora Rukometnog saveza Crne Gore je Miodrag Ivanović. Nekadašnji direktor Telekoma, sadašnji direktor Pobjede, Ivanović je između ostalog i kum Aca Đukanovića. Đukanovićev sestrić Edin Kolarević član je Upravnog odbora muškog RK Budućnost. Da li slučajno generalni sponzor kluba je Prva banka.

Milo Đukanović se nakon što je odustao od premijerovanja, ovog puta nije latio biznisa nego sporta. Izabran je za predsjednika Košarkaškog saveza Crne Gore, jednoglasno. Jeste da bivši premijer osim upravljanja ništa drugo nije radio, ali se mora priznati da je oduvijek volio košarku. Neki su bili i ljubomorni na to, pa je u vrijeme dok je KK Budućnost imala ,,drim tim”, na stadionu pod Goricom ispisan grafit ,, Eh da predsjednik voli fudbal”. U Predsjedništvu ovog saveza su i biznismeni Veselin Barović i Danilo Mitrović, bivši ministar Miroslav Ivanišević, trenutno direktor Državne revizorske institucije, i aktuelni ministar ekonomije Vladimir Kavarić, dok je ministar finansija Milorad Katnić predsjednik Nadzornog odbora. Đukanović je nakon što je preuzeo funkciju predsjednika KKCG od sadašnjeg premijera Igora Lukšića izjavio ,,da sve ljude zna i sa povjerenjem u njih nastavlja sa radom”.

Tek što je počeo sa radom, predsjednika su dočekali problemi. Zbog neprimanja četiri plate košarkaši Budućnosti stupili su u štrajk. Milutin Đukanović, predsjednik Izvršnog odbora Nove srpske demokratije, pozvao je čelnike Košarkaškog saveza Crne Gore – Mila Đukanovića, Veselina Barovića, Danila Mitrovića kao i čelnog čovjeka KK Budućnost Miroslava Ivaniševića, da od svog velikog bogatstva, kako je rekao, stečenog švercom cigareta, odvoje dio novca i isplate zaostale plate i druga dugovanja. Danilo Mitrović je odgovorio sportski: ,,Bolje je njemu i toj njegovoj četničkoj kliki da se manu priče, jer će me natjerati da se i ja obratim saopštenjem i kažem što znam o njima”.

Za razliku od košarkaškog i većine ostalih sportskih saveza, gdje glavnu riječ vode DPS političari i biznismeni, Fudbalskim savezom Crne Gore upravlja legenda crnogorskog sporta Dejan Savićević. Ipak, kada je prije par godina vođen ,,fudbalski rat” između dvije DPS struje koje su upravljale FK Budućnost i FK Zeta, Savićević je izjavio da njegov savez za to nije nadležan već državni organi. U rukovodstvu FSCG su i član Predsjedništva DPS-a i poslanik Mevludin Nuhodžić, i ostali DPS kadrovici – član Glavnog odbora DPS-a Kemal Đečević, poslanik Vladan Vučelić, Boro Lazović, direktor FK Mogren i predsjednik Opštinskog odbora DPS-a u Budvi…

Početkom ove godine Vrhovno državno tužilaštvo je pokrenulo istragu oko ustupanja parcele od 12.000 kvadrata na budvanskom stadionu Lugovi jednoj kiparskoj firmi. Na informativni razgovor pozvan je i Boro Lazović. Policija je sredinom 2009. ispitivala poslovanje FK Mogrena zbog dojava o pranju novca i namještanju utakmica. Lazović je tada odgovorio: ,,Nema to nikakve veze. Ljudi su na određen način ljubomorni na uspjehe”.

Mogren je 2009. osvojio titulu. Sljedeće godine FK Rudar iz Pljevalja. Predsjednik pljevaljskog kluba je Duško Šarić. Budućnost nikako da se domogne titule iako se predsjednik Uprave kluba Miomir Mugoša trudi. Svojski, kako on umije gradi stadion, doveo je i biznismena Tomislava Čelebića za predsjednika Borda direktora. Rezultata još nema, kao ni publike. Varvari bojkotuju utakmice omiljenog kluba, traže smjenu uprave. Krajem prošle godine na predstavljanju novog šefa stručnog štaba Budućnosti grupa Varvara upala je u Biznis centar Čelebić uz skandiranje: ,,Tomo odlazi, uprava napolje, lopovi, lopovi!…” Mugoša i Čelebić ne haju za prozivke. Zajedno grade grad. A o sportu, na skupštinskom sajtu u Mugošinoj biografiji piše: ,,Živi u Podgorici na Marezi u porodičnoj kući, na imanju svojih predaka. Govori ruski i služi se engleskim jezikom. Voli sport, posebno fudbal, košarku i tenis”.

Da bez biznisa nema ni uspjeha u sportu potvrda je i vaterpolo. Na čelu Plivačkog i vaterpolo saveza Crne Gore je Srđan Kovačević, izvršni direktor Elektroprivrede CG. Za političku pomoć zaduženi su DPS-ovci, generalni sekretar Vaterpolo saveza Dejan Adžić i potpredsjednik Vaterpolo Federacije Crne Gore i predsjednik Vaterpolo kluba Budva Aleksandar Tičić, koji je inače i savjetnik premijera za privatizaciju i kapitalne projekte i sekretar Savjeta za privatizaciju.

Kako je Đukanoviće zapalo da brinu i o košarci, Marovićima je ostala odbojka. Dragan Marović je predsjednik Odbojkaškog saveza Crne Gore, njegov sestrić Miloš Marović predsjednik OK Budvanska rivijera.

Od DPS poslanika u Skupštini u sportu su aktivni: Milorad Vuletić, Član Glavnog odbora DPS-a, predsjednik je Atletskog saveza Crne Gore; Zoran Gospić je predsjednik Upravnog odbora KK Rudar Pljevlja; poslanik DPS-a i direktor Uprave carina Božidar Vuksanović je u Crnogorskom olimpijskom komitetu. Na skupštinskom sajtu se navodi da je Vuksanović bio generalni sekretar Saveza organizacija fizičke kulture, generalni sekretar Olimpijskog komiteta Crne Gore, sekretar Sekretarijata za sport opštine Podgorica, te da je sportista, nosilac šest medalja na prvenstvima Evrope u karateu i medalje na Svjetskom prvenstvu, dva puta prvak Balkana. A mediji su izvijestili da je Vuksanović, koji od 1. juna 2008. godine mjesečno prima 800 do 900 eura jer ima status vrhunskog sportiste, zaboravio da tu ,,sitnicu” prijavi Komisiji za konflikt interesa. ,,Moguće da je to moj propust. Ja sam se skoncentrisao na ovo što radim u organima državne uprave i u samoj Skupštini, jer sam smatrao da prihode te vrste treba kandidovati”, pravdao se Vuksanović.

Oko dodjele penzija vrhunskim sportistima bilo je posljednjih dana dosta polemike. Prozivan je direktor Uprave za sport i mlade Dragan Drobnjak. U polemikama je procurilo da Drobnjak, koji pokriva jedno od čelnih mjesta u crnogorskom sportu, ima doživotnu zabranu bavljenja sportom! Drobnjak je objasnio da je zabranu zaradio kao mlad takmičar. ,,Međutim, zabrana je važila za rukomet. To se nije odnosilo na moje bavljenje drugim sportovima. Uostalom, zaradio sam tu suspenziju kao takmičar”, izjavio je Drobnjak.

Skupštinski DPS veteran Miodrag Vuković je na glasu da je najbolji šahista u crnogorskom parlamentu. Kao mlad igrao je fudbal. Sada je predsjednik Karate kluba Budućnost.

I da, predsjednica Crnogorskog skijaškog saveza je Vesna Medenica.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo