Povežite se sa nama

OKO NAS

U ULCINJU PODIVLJALA DIVLJA GRADNJA: Neplanski izgrađeno 90 odsto objekata

Objavljeno prije

na

Ni stariji hroničari ne pamte da su izvještaji sa sjednice Vlade Crne Gore i dnevnik državne televizije počeli sa situacijom u Ulcinju. Razlog – divlja gradnja. Premijer Duško Marković je zatražio da mu se dostavi spisak divljih graditelja, firmi koje izvode radove i projektanata nelegalnih objekata u toj opštini. ,,Ne vidim veći prioritet od djelovanja na ovom planu”, kazao je on.

Formiran je i radni tim, na čelu sa potpredsjednikom Vlade Zoranom Pažinom, koji će se baviti tim pitanjima. U tom tijelu su pored predstavnika resornih ministarstava i članovi Uprave za inspekcijski nadzor, tužilaštva i lokalne samouprave ,,kako bi aktivnosti bile koordinirane, a djelovanje efikasno”.

Odmah je gotovo kompletna postava Inspekcije za zaštitu prostora stigla u Ulcinj, došao je i direktor Uprave za inspekcijske poslove Božidar Vuksanović koji se sastao sa čelnicima Opštine. Inspektori su podnijeli desetine krivičnih prijava i donijeli isto toliko rješenja o rušenju nelegalnih objekata.

Na udaru inspektora našli su se divlji graditelji u Maslinadi, Štoju, Starom gradu, ali i u drugim djelovima opštine. Njih ima previše iako je od 2008. godine nelegalna gradnja u Crnoj Gori kažnjivo krivično djelo. Prema nezvaničnim podacima, u posljednje dvije godine u Ulcinju je izgrađeno ili dograđeno oko 600 objekata, uglavnom nelegalno, dok zvanični podaci Vlade govore da je na kraju 2015. godine u Ulcinju bilo 4.968 nelegalnih objekata. To, dakle, znači da je čak oko 90 odsto objekata izgrađeno na divlje!?

Najveći krivac za ovo stanje je lokalna uprava koja se godinama indolentno ponaša kada je u pitanju donošenje detaljnih urbanističkih planova, naravno uz podršku centralne vlasti. Jer, preko sedam godina je Vladi trebalo da izradi Prostorno-urbanistički plan Ulcinja, koji je prije dva mjeseca usvojio lokalni parlament.

Gradonačelnik Ulcinja Nazif Cungu je pokušavao da uvjeri javnost da će od tada krenuti razvoj na svim poljima. Sada izjavljuje da su u Opštini potpuno nemoćni i da se, ako se ovako nastavi, postavlja logično pitanje: da li bi i za koga više trebalo donositi urbanističke planove!?

Potpredsjednica Opštine Hatidža Đoni kaže da se razmišlja i o radikalnijim mjerama. ,,Da li ćemo ići i na neke represivnije mjere u smislu da se proglasi moratorijum na gradnju, ono što je uradila Budva, ili će to biti nešto drugo”, rekla je ona.

Na terenu je odmah nakon završetka turističke sezone nastupila neviđena destrukcija najvrjednijih resursa dok se čekao rok za legalizaciju bespravno podignutih objekata u Crnoj Gori. Koji je nedavno produžen za još pet mjeseci!? Na snazi je nova odluka Vlade Crne Gore po kojoj će postupak legalizacije krenuti od 31. jula ove godine, a ne, kako je ranije bilo predviđeno, od 1. marta. Iz civilnog sektora su poručili da će to stimulativno djelovati na one koji žele da grade na divlje.

Iz Opštinskog odbora Građanskog pokreta URA su optužili ulcinjsku vlast da je punih šest mjeseci posmatrala kako se devastira prostor Ulcinja nelegalnom gradnjom. ,,Uljuljkani u svoje fotelje, sa povećanim platama, sa odgovornošću samo prema zamjeniku predsjednika DPS-a, koji ih je tu instalirao, ni riječ nijesu izustili. Sada kada su pređene sve granice, pokušavaju da operu ruke, sliježu ramenima i kažu da su nemoćni. Ne, gospodo, nijeste vi nemoćni! Vi ste nesposobni i pravite ogromnu štetu Ulcinju koju će generacije ispaštati. Da osjećate bar malo odgovornosti, već biste podnijeli ostavke”, poručili su iz te političke grupacije opštinskim zvaničnicima.

I Fatmir Đeka, predsjednik Demokratske partije, koja je dio vladajuće koalicije u opštini, smatra da najveću odgovornost za haos oko izgradnje nelegalnih objekata u Ulcinju snosi lokalna uprava. „Kasnimo sa donošenjem planova, a ljudi hoće da grade”, rekao je on.

U situaciji kada nema novih velikih hotela i kada ne radi Solana, mnogo je ugodnije čekati sezonu i narednu zimu uz neku novu građevinu ili bar novi sprat. Izdavanje soba je decenijama u Ulcinju veoma profitabilan posao.

Dok Opština ne prati potrebe najvećeg dijela svojih građana, državni organi su uspjeli da legalizuju nelegalnu gradnju na Bojani. Na tom predivnom području sada ima gotovo 2,5 puta više objekata nego prije 15 godina.

Iz MANS-a su kritikovali Vladu Crne Gore što je u borbu protiv divlje gradnje krenula iz Ulcinja. ,,Nije birala opštinu Kotor u kojoj, možemo da vidimo, postoji prijetnja da će se skinuti sa liste UNESCO-a upravo zbog devastacije prostora. Zašto se nije krenulo od opštine Budva koja decenijama ima problema sa nelegalnom gradnjom ili Podgorice koja ima takođe problem sa nelegalnom gradnjom”, kazao je programski direktor za urbanizam u toj organizaciji civilnog društva Dejan Milovac.

On ističe da pitanje nelegalne gradnje u Crnoj Gori nije samo pitanje devastacije prostora već i pitanje korupcije. ,,I to sistemske gdje imamo situaciju da se u prostoru ništa neće promijeniti ukoliko Vlada, odnosno tužilaštvo ne budu očistili ministarstva od onih kadrova koji su već godinama doprinosili i dalje doprinose da imamo situaciju gdje je nelegalna gradnja apsolutno prihvatljiva, a korupcija u toj oblasti nekažnjiva”, dodao je Milovac.

Od početka naredne sedmice najavljeno je da će krenuti akcija na uklanjanju nekih nelegalno izgrađenih objekata, ali će najveći dio tih objekata čekati legalizaciju.

,,Najveću štetu zbog nelegalne gradnje platiće buduće generacije. Naša djeca će nas proklinjati zato što nijesmo znali da očuvamo prostor. Naši preci su nam ostavili prostor u dobrom stanju, a mi ga uništavamo”, kaže izvršni direktor ulcinjske ekološke organizacije Zeleni korak Dželal Hodžić.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo