Povežite se sa nama

DRUŠTVO

U tri smjene dok vlast žmuri

Objavljeno prije

na

 Početkom decembra minule godine međunarodna policija zaplijenila je na jednom od ilegalnih puteva koji od Crne Gore vode prema Kosovu šleper pun cigareta. Strani vojnici u sastavu UNMIK-a propustili su najprije da kamion, koji je zaobilazio carinski punkt Kula, prođe preko sela Radavac i dođe do Gnjilana. U tom gradiću je trebalo da bude izvršen pretovar.

Monitorov dobro obaviješteni izvor iz crnogorske policije kaže da je kamion nosio kosovske registarske oznake, a da je krajnje odredište robe trebalo da bude Grčka, preko Makedonije.

 

„Cigarete su bile vlasništvo Nasera Keljmendija, naravno sa falsifikovanim papirima i na druga imena. Kamion je krenuo iz Podgorice. Vrijednost ove robe na Kosovu je bila oko 120 hiljada eura. U Grčkoj je vrijednost trebalo da se utrostruči ili učetvorostruči, znači blizu petsto hiljada. Cigarete su uništene spaljivanjem”, tvrdi Monitorov izvor.

Ovaj najsvježiji slučaj samo je potvrdio ono što je Monitor pisao još prije godinu. Tada je penzionisani šef rožajske policije Šemso Dedeić izjavio za naš nedjeljnik da šverc duvana preko Crne Gore nikada nije prestao. Kada su mještani rožajskog sela Balotići uznemireno pričali o podrhtavanju planine i čudnim zvucima, uplašeni mogućim tektonskim poremećajima, Dedeić je smireno prokomentarisao kako Giljevo Polje stvarno podrhtava – ali zbog švercerskih šlepera koji tutnje ovuda i pretovarenih magaraca na šumskim putevima prema Kosovu.

Bivši policajac je uputio poziv državnim organima da ispitaju otkuda na tržištu toliko robe bez akciznih markica, gdje su centri i odakle roba dolazi. Dedeić je ukazao na to da kriminal i šverc, osim graničnih prelaza, funkcioniše i duž porozne granice, na ilegalnim šumskim putevima.

Istražujući prekogranični šverc, Monitor je otkrio da na granici Crne Gore i Kosova postoji najmanje sedam ilegalnih puteva kojima mogu preći terenska vozila, a na nekima i šleperi. Dobro obaviješteni policijski izvor ponudio je precizne koordinate ilegalnih puteva, koji su često zamaskirani. Jedan od tih puteva je upravo i ovaj koji izlazi na kosovsko selo Radavac, na kojem je prije samo nešto više od mjesec kosovska policija zaplijenila šleper cigara, zatim oni preko Giljevog Polja, Bogaja, sela Hadžovići gdje Naser Keljmendi ima vikendicu, kao i preko Bjeluha i nekoliko puteva na planini Čakor.

Monitorov izvor iz policije tvrdi da se najznačajnije fabrike švercovanih cigareta na Balkanu nalaze u Nišu, Skoplju, Mojkovcu, Rovinju i Sarajevu.

„Ilegalne cigarete iz Niša idu jednim krakom za Mađarsku i Evropsku uniju, a drugim za BiH i Crnu Goru. Iz Skoplja putevi duvana vode prema Grčkoj, Srbiji, BiH i EU. Iz Mojkovca cigarete najčešće idu prema Kosovu i jugu Italije. Cigarete iz Rovinja stižu do Makedonije, BiH, Srbije. Rovinjska fabrika ima i jedan pogon u Dubaiju odakle ilegalne cigarete stižu do Velike Britanije, kao i pogon u Maroku, za Španiju, Italiju i Francusku. Cigarete iz Sarajeva jednim pravcem dolaze u Crnu Goru i preko Crne Gore za Kosovo, a drugim krakom idu za Mađarsku i dalje prema zemljama EU”, priča ovaj izvor.

On kaže da se švercerski kanali duvana kroz Crnu Goru vrlo često poklapaju sa narko kanalima, kao i da cigarete krijumčare slične kriminalne grupacije koje rade sa drogom.

„Osim prema Kosovu, ilegalne cigarete iz Crne Gore putuju i za Italiju, iz Bara za Brindizi, gdje ih preuzimaju mafijaške organizacije Kamora i Santa korona unita. Prema BiH duvanski putevi iz Crne Gore vode pored Bileće, Gackog i Vraćenovića. Taj tranzit dalje ide do Bosanskog Broda, odakle se čamcima preko Save prebacuje u Hrvatsku. I dalje za zemlje Evropske unije”, tvrdi policijski izvor.

Prema njegovim riječima, s druge strane, iz Bosne i Hercegovine, stiže lažna Drina, i to uglavnom preko graničnih prelaza koji vode do Nikšića. U ovom gradu nalazi se nekoliko skladišta cigareta odakle se snabdijevaju drugi crnogorski gradovi. Skladištenje i kraće zadržavanje do pretovara i daljeg tranzita obavlja se još i u Podgorici i Mojkovcu.

Da je Rožaje pretvoreno u magacinski prostor za skladištenje robe prije daljeg transporta prema Kosovu, svjedočili su prije odlaska za inostranstvo i bivši policajci Enver Dacić, Mithat Nurković, Hamdo Murić, Rešad Kalač, kao i jedini od njih koji je još ostao u Crnoj Gori Nedžad Kuč. Oni su takođe pričali da šverc duvana kroz Crnu Goru nikada nije prekidan, pa čak ni poslije izbijanja afere s mojkovačkom fabrikom.

Otpušteni rožajski policajci su tvrdili da transport cigareta preko Rožaja ide tri puta nedjeljno, u količinama od petsto do hiljadu paketa u turi, kao i da nema pravila kojim danima se to radi, odnosno u zavisnosti od toga kada im je najbezbjedniji prolaz. Oni su bili u posjedu i video materijala, koji su zajedno sa fotografijama i ostalim dokazima dostavili skupštinskom Odboru za bezbjednost, ali se sve završilo njihovim odlaskom za inostranstvo zbog teških prijetnji koje su nakog iznošenja u javnost ovih podataka počeli da dobijaju.

Na video snimcima, kako su pričali prije odlaska, može se vidjeti kako se vrši pretovar robe, odnosno kako je kosovski šverceri preuzimaju i odlaze preko planinskih vrleti. Na tim planinskim vrletima jedno čitavo stočarsko naselje na planinskom prevoju Kula, na potezu Giljevo Polje – Crni Vrh, služi kao magacinski prostor za raznu akciznu robu, najčešće cigarete. Bivši policajac Nedžad Kuč je svjedočio kako je jednom prilikom zaustavio kolonu od čak sto dvadeset konja natovarenih sa oko hiljadu i četiristo paketa cigareta. „Šta se desilo? Naređeno je ubrzo da se puste, jer je to ‘program’. Šta je to značilo nego da je za to neko znao i odobrio”, kaže Kuč.

Da su zapljene sa crnogorske strane granice prema Kosovu minorne u odnosu na količine cigareta koje prolaze, govori i slučaj o kojem je Monitor pisao, kada je međunarodna policija u magacinu Dukađini kod Peći, pronašla i oduzela u dva navrata preko trista tona cigareta koje su do tog skladišta stigle iz Crne Gore. Tada su privedeni kontroverzni kosovski biznismeni Ekrem Luka i Naser Keljmendi, koji su se dovodili u vezu sa tim poslom, ali su usljed nedostatka dokaza pušteni.

Monitorov izvor iz policije kaže da je Keljmendi odavno u poslu sa cigaretama i da je zajedno sa Stankom Subotićem bio zastupnik za Britiš tobako. O kakvom razmjeru šverca se radi, priča ovaj izvor, najbolje govori dokumentarni film koji je snimila britanska obavještajan služba MI 6, u kojem se govori o najvećim ilegalnim fabrikama duvana u Bugarskoj, Rumuniji, Ukrajini, Moldaviji, Rusiji. U tim fabrikama kontejner cigareta šverceri nabavljaju po cijeni od svega dvjesta hiljada eura, dok na tržištu Velike Britanije dostiže cijenu od dva miliona.

U Rumuniji je, na primjer, samo prošle godine prometovano lažnih cigareta u vrijednosti od preko osam milijardi eura. U Kaljingradu, u Rusiji, u jednoj ilegalnoj fabrici proizvodi se u minuti čak četiristo paklica cigareta, ili sto dvadeset kontejnera mjesečno. Šverceri tamo kontejner kupuju za svega 70 hiljada eura, a prodaju za 4,4 miliona na zapadnoevropskom tržištu.

„U Crnoj Gori postoji šest firmi koje su zvanično registrovane za promet cigareta. Problem je što se te firme bave švercom i ilegalnih cigareta”, tvrdi izvor iz policije.

Doći do precizne brojke o tome koliko se ilegalnih cigareta mjesečno proizvede u Crnoj Gori, i koliko je u tranzitu kroz našu državu, odnosno pretvoriti sve to u novac, nije tako lako kao kada su u pitanju neke druge švercerske robe. Tajnu kriju dimne zavjese.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo