Povežite se sa nama

OKO NAS

U SUSRET PROGLAŠENJU REGIONALNOG PARKA KOMOVI: Nove šanse za tri opštine

Objavljeno prije

na

Bez ijedne značajnije primjedbe građani su tokom javnih rasprava u glavnom gradu, Kolašinu i Andrijevici, podržali ideju o proglašenju Reginalnog parka Komovi. Nacrti dokumenata kojim će to područje dobiti poseban tretman sada su na ocjeni u ministarstvima održivog razvoja i turizma te poljoprivrede, nakon čega bi lokalni parlamenti trebalo da usvoje odluke o proglašenju. Ideja ljubitelja prirode, ekologa i planinara da se područje Komova stavi pod zaštitu javila se još prije 14 godina, a onda su je podržali i predstavnici lokalnih uprava tri opštine na čijim se teritorijama Komovi prostiru.

Oni koji su vezani za jednu od najljepših crnogorskih planina smatraju da je bilo krajnje vrijeme da se uvede red i na Komovima. Od projekta očekuju mnogo a, kako kažu, prije svega šansu da unovče ono što proizvedu i da se od uništenja zaštite prirodni i nikad dovoljno iskorišteni potencijali.

Oni koji realizuju projekat tvrde da se vodilo računa o svakom detalju, te da to područje u budućnosti ima veliku šansu.

Prema riječima Borka Vulikića iz UNDP-a, ta organizacija, preko Globalnog fonda za zaštitu životne sredine, uradila je Studija zaštite za Komove. Taj posao trajao je više od dvije godine, a među autorima studije je i 16 doktora nauka.

„Studija je očekivano dala preporuku da se Komovi stave pod režim zaštite, a predložena kategorija je park prirode ili regionalni park. Postoji jasna razlika između nacionalnog parka i regionalnog parka. Regionalni park je područje koje se više fokusira na održivo korištenje resursa, to znači da su zabrane mnogo fleksibilnije nego u nacionalnom parku. Komovi s aspekta biodiverziteta i životne sredine zaslužuju da budu na nivou nacionalnog parka, ali bi to značilo previše ograničenja za razvoj tog područja”, objasnio je Vulikić.

Prema njegovim riječima, očekuje se da će preko regionalnog parka biti ubrzan razvoj tog dijela Crne Gore, a prije svega da će biti spriječen trend iseljavanja. Na području Komova trenutno je 16 naselja sa 1.500 stanovnika.

Regionalni park neće osujetiti sadašnje aktivnosti stanovništva, već će doprinijeti da budu uspješnije i korisnije kroz režim kontrole i održivog razvoja, rekao je on.

Kako su kazali u UNDP-u, već je pripremljen i plan upravljanja, a najznačajnije preporuke formulisane su u aktu o proglašenju i definisane zone s dozvoljenim aktivnostima.

Budući regionalni park obuhvataće teritoriju od oko 20.000 ha. To je, tvrdi Vulikić, vrlo bitno, jer s tom površinom, uz nacionalne parkove, Crna Gora će imati više od 10 procenata svoje teritorije pod režimom zaštite, što je obaveza i iz Konvencije za biodiverzitet i prema Evropskoj uniji.

„Upravljač regionalnog parka trebalo bi da bude konstituisan do kraja ove godine. Prema zakonu, u tom organu moraju biti četiri osobe s visokim obrazovanjem i po jedan rendžer (nadzornik) na svakih 3 000 ha. Funkcionisanje upravljačkog tijela biće finasirano 50 odsto iz Podgorice, dok će Kolašin i Andrijevica izdvajati 30, odnosno 20 procenata”, rekli su u UNDP-u.

U lokalnim upravama Andrijevice i Kolašina očekuju da će proglašenje regionalnog parka Komovi višestruko koristiti, prije sveg turističkoj privredi. Andrijevčani su već, kako kaže savjetnik za turizam u Opštini Goran Đurišić, izrazili pozitivan stav prema tom projektu.

„Lokalno stanovništvo s ovog područja očekuje benefite, koji će im omogućiti da unaprijede poljoprivredu, ali i turističke potencijale. Proglašenjem Komova za regionalni park, biće stvoren kvalitetan transverzalni pojas zaštićenih područja u Crnoj Gori. Lokalna uprava Andrijevice od početka je u ovom projektu, čak smo jedan od prvih inicijatora te ideje. Spremni smo da prihvatimo sve obaveze koje će biti definisane oko funkcionisanja regionalnog parka, da ponudimo sve kadrovske kapacitete i sve što možemo. Građani Andrijevice su shvatili da regionalnim parkom nijesu ugroženi njihovi interesi, već da će dobiti novu šansu”, kazao je Đurišić.

Već prvim aktivnostima na tom području napravljeni su veliki pomaci. U okviru projekta plantažnog gajenja ljekovitog bilja u regionalnom parku prirode Komovi, zasađene su prve eksperimentalne parcele za gajenje lincure. To je nastavak višegodišnjih nastojanja NVO Natura da pokrene plantažno gajenje ljekovitog bilja.

,,Posebnu pažnju poklanjamo pokretanju gajenja ugroženih i zaštićenih biljnih vrsta, kako bi se povećala njihova brojnost i zaštitila samonikla populacija. U ovom projektu aktivno učestvuju studenti Biotehničkog fakulteta iz Bijelog Polja sa profesorom dr Miodragom Jovančevićem i dr Jasminom Balijagić, koja je inače svoju doktorsku disertaciju posvetila lincuri. Eksperimentalna parcela biće formirana u okviru rasadnika u vlasništvu Uprave za šume Crne Gore”, kaže Mikan Medenica iz NVO Natura.

U toj NVO smatraju da je veoma važno pokretanje jednog takvog procesa i da ovo može biti dobra prilika da stanovništvo u narednom periodu formira parcele za plantažno gajenje ljekovitog bilja, ne samo lincure već i drugih vrsta pogodnih za gajenje na ovom području. U tu svrhu NVO Natura će u saradnji sa Biotehničkim fakultetom uraditi brošuru s preporukama za gajenje ljekovitog bilja.

,,Od Agencije za zaštitu životne sredine dobili smo sva potrebna odobrenja za sakupljanje sjemena i formiranje eksperimentalne parcele za gajenje lincure. Jedan od zaključaka nedavno organizovanog okruglog stola bio je pokretanje plantažnog gajenja ljekovitog bilja, kao i bolja kontrola sakupljanja nedrvnih šumskih proizvoda na planinskom području, koji predstavlja veliki potencijal a kome do sada nije poklonjena zaslužena pažnja”, kaže Medenica.

On očekuje i da će Ministarstvo poljoprivrede prepoznati sve te aktivnosti ,,kao veliku razvojnu šansu sjevera Crne Gore a takođe i kao šansu za unapređenje zaštite životne sredine, posebno ugroženih i zaštićenih biljnih vrsta kojima sjever obiluje”.

Kolašinci i Andrijevčani tokom minulog mjeseca obilježili su i novu planinarsku stazu na području budućeg regionalnog parka, koja polazi iz Bara Kraljskih preko Katuna Ljuban i Međukomlja do Ljevorečkog Koma. Na toj relaciji postavljeni su smjerokazi i piktogrami. Trasa je dužine oko 10 kilometara, i postavljena je tako da turiste vodi kroz katune zbog njihove što bolje turističke valorizacije.

,,Katuni, pored prirodnih ljepota Komova, predstavljaju veliku vrijednost ovog područja. Treba napomenuti da je pored ove staze markirana i kružna staza oko Komova, dužine 21 kilometar, i na taj način zaokružena jedna cjelina na ovom području. Pored ove staze takođe je obilježena i biciklistička staza, dužine oko 20 kilometara. Biciklistička staza polazi s lokacije između Trešnjevika i Štavne, ide preko katuna Ljuban do Bara Kraljskih odakle postoje dvije mogućnosti za bicikliste. Prva, dužine oko sedam kilometara, pruža mogućnost da se biciklisti vrate na polaznu tačku – Trešnjevik. Druga mogućnost produžiti u Kolašin, koji je udaljen oko 20 kilometara”, kažu u kolašinskoj Turističkoj organizaciji.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo