Povežite se sa nama

Izdvojeno

U SUSRET PODGORIČKIM IZBORIMA: Uvrijedi, pa vladaj

Objavljeno prije

na

Bla bla luzeri, politički paraziti, promoteri politike idiotizma, manipulatori, diletantska družina – samo je dio repertoara uvreda kojima se čašćavaju budući učesnici loklalnih izbora u Podgorici zakazanih za 29. septembar ove godine. Kampanja, koja je  počela iako liste još nijesu poznate, za sada se u najvećem dijelu vodi isključivo diskreditovanjem konkurencije

 

 

Dva dana prije termina za predaju  lista za učeše  na izborima u Podgorici, zakazanim za 29. septembar ove godine, još se ne zna kako će izgledati podgorička izborna ponuda. No, iako modaliteti nastupa jednog dijela političkih partija još nijesu predstavljeni javnosti, kao ni nosioci lista,  kampanja je počela i mahom se svodi na diskreditovanje konkurencije, umjesto na programe koje će partije ponuditi građanima.

Bla bla luzeri, politički paraziti, promoteri politike idiotizma, manipulatori, diletantska družina – samo je dio repertoara uvreda kojima se čašćavaju budući učesnici podgoričkih izbora. Prije početka zvanične kampanje, partije međusobno ratuju svakodnevno objavama na društvenim mrežama i saopštenjima.

Osim uvreda, nije rijetko i da se konkurenti javno prozivaju za raznorazne  navodne afere i zloupotrebe moći, ali ih oni koji potežu za tom vrstom kampanje, ostavljaju prekrivene velom tajne,  prijeteći da će  konkurente tek  razotkriti.  Iako su valjda dužni da ako imaju saznanja o  zloupotrebama, o tome obavijeste institucije.

Neki politički frontovi su gotovo svakodnevni. Jedan od takvih je onaj između dva bivša  saborca, Jakova Milatovića i Milojka Spajića. Odnosno Spajićevog Pokreta Evropa sad i od te partije otcijepljenog Pokreta za Podgoricu koji je priklonjen Milatoviću.

Vasilije Čarapić, šef poslaničkog kluba Evropa sad, imao je ove sedmice pune ruke posla. Na sve ovonedeljne kritike predsjednika Milatovića upućene politici Spajićeve vlade, kojih uobičajeno ne nedostaje, Čarapić je uzvraćao  saopštenjem, ili makar tvitom.

Tako je, nakon što je predsjednik Milatović kritikovao odluku Socijalnog savjeta koji je preglasavanjem usvojio izmjene zakona o radu, a ne konsenzusom kao do sada, odmah uslijedila Čarapićeva reakcija, kojoj nije falilo epiteta na račun bivšeg partijskog kolege.

Ovako je to izgledalo. Milatović je ocijenio da je socijalni dijalog  odlukom Socijalnog savjeta „urušen“, te pozvao da se „ne kocka sa budućnošću građana zbog malih partijskih poena“.  Istovremeno je kritikovao i program Evropa sad 2 ponovivši da je dobro raditi na povećanju zarada, ali „nije dobro  što se više od 100 miliona eura namjerava uzeti od bruto zarada građana iz Fonda PIO i transferisati kompanijama koje su ostvarile rekordne profite, pritom prebacujući teret i umanjujući konkurentnost porodičnih, malih i mikro preduzeća”.

Čarapić je uzvratio: „Ljudi koji su uspješni, koji su srećni i koji imaju istinski dobre namjere nikada neće spuštati druge zbog njihovih ideja, nekontrolisano oponirati svakom potezu svog zamišljenog oponenta, obesmišljavati svaki progres i ulaziti u zonu difamacije“. Osvrnuo se i na Milatovićevu kritiku Evrope sad 2: “Oni  koji su zahvaljujući toj politici došli do velikih privilegija i kojima je taj program donio prestiž, bi principijelno trebali da se odreknu tih privilegija ukoliko više ne podržavaju tu politiku. A ukoliko ne žele da se odreknu privilegija po principu ‘jesu li toliko vrijedne te fotelje zapalile se’ onda neka razmisle da li se isplati žrtvovati svoj integritet zbog provjerenih bla bla luzera i političkih parazita koji ih samo koriste da bi preživjeli još jedan izborni ciklus”.

Čarapić je imao posla i sa saopštenjima upućenim lideru URA Dritanu Abazoviću. To je davno otvoreni front bez primirja.

Prvo je Abazović na društvenoj mreži Iks ocijenio da je PES povukao amandmane “kojima se predviđala epska pljačka državne imovine” te poručio “vidimo se u petak na Skupštini da pojasnimo kome se ovo sve namještalo i za koga radi ova diletantska družina”.

Čarapić je na istoj mreži odgovorio da i on jedva čeka petak i isto zasjedanje.

“Taman da pojasnimo građanima zašto jedan investitor koji je uložio u poljoprivredni projekat u Tuzima kune ime Dritana Abazovića i bježi iz Crne Gore, da pojasnimo šta se to plaćalo američkom lobisti iz državnog budžeta – da li promovisanje Crne Gore ili knjige Dritana Abazovića, koji je investitor u decembru 2021. godine ostvario dječačke snove Dritanu Abazoviću i zauzvrat dobio obećanje da će se država poravnati sa njim u jednoj arbitraži,…”, ređao je Čarapić navodna saznanja koja za sada drži za sebe.

Evropski savez, lista koju čine ujedinjeni SDP, SD I LS, saopštenja mahom usmjerava na račun Anrije Mandića i Milana Kneževića, lidera ZBCG, te i Milojka Spajića i njegovog PES-a.

Ivan Vujović, jedan od lidera Evropskog saveza ocijenio je ove sedmice da su podgorički izbori  ključni za vraćanje dostojanstva Crnoj Gori. “Mandić i Spajić u jednoj ili dvije kolone? Nebitno, to je, u suštini, ista – Vučićeva kolona”, naveo je on  na mreži Iks. Njegov saborac Miloš Đuričković koristio je istim povodom malo više epiteta:  “Nakon 29. septembra, Milojko Spajić i cirkus zvani Pokret Evropa sad (PES) biće samo ružno sjećanje na period idiotizma i populizma” . Prethodno je u medijima registrovan zbog ocjene na mreži Iks da – “PES čine kockari, spekulanti, prevaranti i prije svega neznalice”.

Paralelno s uvredama, u pozadini se vodi i tiha uobičajena funkcionerska kampanja. Mediji su registrovali da su kandidat zajedničke liste Pokret za Podgoricu, URA i PzP, Luka Rakčević i predsjednik Jakov Milatović obišli vatrogasce, da je ministar zdravlja Vojislav Šimun  (PES) baš pred izbore raspisao tender za gradnju doma zdravlja, predsjednica Skupštine Glavnog grada iz koalicije Za budućnost Podgorice Jelena Borovinić Bojović  obećava mještanima Rovaca i Pipera put koji će ih povezati…

I opozicija je prepoznata na terenu. Tamo gdje vlasti bilježe minus. Na protestima zbog problema vodosnabdijevanja sela Kuće Rakića, tako su česti predstavnici  DPS-a, SD-a i nove Stranke evropskog progresa Duška Markovića.

Sve u svemu ništa novo.  Još jedna kampanja u kojoj se malo priča o potrebama građana i predstavljaju ozbiljni programi. Krhke su nade da će se bilo šta promijeniti kada trka i  zvanično počne.

 

Ko će s kim

Liste još nijesu predate, ali je dio partija i saveza koji će učestvovati na izborima u Podgorici objavio hoće li na izbore ići samostalno ili kao dio neke šire liste, te ko će biti njihovi nosioci lista.

Izvjesno je da će samostalno nastupiti lista  doskorašnjeg ministra pravde Andreja Milovića, pokret Naprijed  Marka Kovača, ministra pravde u vladi Dritana Abazovića, Stranka evropskog progresa nekadašnjeg premijera Duška Markovića, te Preokret,  Srđana Perića.  SD, SDP i LP formirali su Evropski savez .  Samostalni nastup na podgoričkim izborima ove sedmice  najavilo je i Udruženje podstanara.

Vijesti pišu da će samostalno najvjerovatnije izaći i Demokratska partija socijalista (DPS). DPS je na prethodnim izborima u Podgorici, u oktobru 2022. godine, nastupio u širokoj koaliciji. Taj savez osvojio je najviše mandata na izborima – 24, ali je DPS izgubio vlast u Podgorici nakon gotovo četvrt vijeka.

Još se ne zna da li će se vlast sa državnog nivoa preslikati i na izbore u Podgorici. Mediji pišu da još nije isključena mogućnost o formiranju velike koalicije vladajućih partija s državnog nivoa, odnosno rekonstruisane vlade,  koju bi predvodio neko iz Pokreta Evropa sad (PES). Zvanično, izjave predstavnika vladajućih partija idu od onih da je to moguće, do onih koji to indirektno negiraju.

Takođe, u javnosti se spekuliše  i da bi Bošnjačka stranka mogla na podgoričke izbore izaći sa PES-om i Demokratama, ali iz BS nezvanično tvrde da sa njima nije bilo razgovora o ulasku u neki koalicioni aranžman uoči podgoričkih izbora. Ta partija je ranije najavila mogući samostalni nastup.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV BIVŠIH ČELNIKA PLANTAŽA: U nebranom grožđu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Afera briketi će, izvjesno, epilog imati u sudnici. To ne znači da se stavlja tačka na dugogodišnje pustošenje jednog od (nekada) najprepoznatljivijih privrednih brendova Crna Gore

 

Dvije godine i dva mjeseca nakon što su, u julu 2022., po nalogu SDT-a, privedeni na saslušanje a potom i zadržani u pritvoru do jeseni te godine,  podgorički Viši sud potvrdio je optužnicu protiv nekadašnjih članova odbora direktora Plantaža AD: Veselina Vukotića (predsjednik borda 2006 -2020.), Boža Mihailovića, Dušana Perovića, Anice Hajduković (nije joj određen pritvor), Đorđija Rajkovića i Seada Šahmanovića. S njima, za zloupotrebu položaja u privrednom poslovanju, optužena je i  dugogodišnja izvršna direktorica kompanije Verica Maraš (od 2008. do 2020.). Ona je, u istoj akciji SDT-a i specijalnog policijskog odjeljenja privedena u avgustu 2022. godine, a iz pritvora je izašla otprilike kada i njene kolega iz nekadašnjeg Odbora direktora.

Optuženi su, prema optužnici, navodno krivično djelo počinili od decembra 2019. do aprila 2020. godine, saopštio je specijalni tužilac i portparol SDT-a Vukas Radonjić. „Optuženi nijesu vršili svoju dužnost u postupku zaključenja očigledno štetnog vansudskog poravnanja, sa privrednim društvom OMP-Engineering DOO, pa su mu tako, usljed djelimičnog izvršenja očigledno štetnog poravnanja, pribavili protivpravnu imovinsku korist, a oštećenom (Plantaže AD – primjedba Monitora) nanijeli imovinsku štetu u visini od 384.672,40 eura”, zaključio je specijalni tužilac navodeću da je za to krivično djelo zaprijećena kazna od dvije do deset godina zatvora.

Afera briketi počinje u novembru 2009., kada su Plantaže objavile poziv za prikupljanje ponuda „u cilju rješavanja problema otpadnih sirovina i otpadnih voda koje nastaju u procesu proizvodnje, a posebno otpada koji se javlja orezivanjem vinove loze i stabala“. Tražio se investitor koji će da izgradi fabriku i kupi opremu za prizvodnju briketa od vinove loze. I da garantuje plasman gotovih proizvoda. Na Plantažama je bilo da obezbijede sirovinu za proizvodnju, minimalno 10 hiljada tona sirovine (lozove orezine) godišnje.

U posao se ušlo sa kompanijom OMP, novoosnovanom firmom iz Podgorice koju su formirali: Oleg Obradović (30 odsto vlasništva), Miodrag Ivanović (30 odsto), Predrag Bošković (30 odsto) i pravno lice Consulting Company doo Zenica (10 odsto vlasništva).Naručena je studija izvodljivosti. Taj dokument je izradio Željko Cumbe, samostalni konsultant i ekspert za bio masu ali i vlasnik Consulting Company koja u OMP ima 10 odsto vlasništva. Po njegovoj analizi, posao obećava decenijski profit reda veličine od dva miliona eura pa naviše. Plantaže i OMP, 20. septembra 2010, osnivaju zajedničko preduzeće – Plant OMP. Fabrika  je izgrađena, kupljena je i montirana oprema za proizvodnju, a nakon toga se ispostavilo da fabrika ne može da radi. Isporučena oprema nije adekvatna za preradu lozove orezine.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

VUČIĆEV REŽIM OTVORENO O PLANOVIMA ZA CRNU GORU: Srpski svet i narko biznis pod istom kapom 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krajem avgusta je objavljena hagiografija (svetačko žitije) Marka Parezanovića, koji ima već četvrt stoljeća dug staž u Službi. Taj  srpski Džejms Bond gradi i  jača srpski identitet u regionu. Navodi se da je “njegov rad u Crnoj Gori od velikog značaja”, prije svega “rezultati popisa koji još uvijek nije objavljen…” Magazin Poredak,  čiji tekst prenose Novosti Milorada Vučelića , objašnjava da su strategije Parezanovića uključivale  “niz specijalnih operacija koje su obezbijedile trajan uticaj na političku i kulturnu scenu Crne Gore”

 

Krajem avgusta je objavljena hagiografija (svetačko žitije) Marka Parezanovića – Čoveka u vihoru legendi i kontroverzi kako ga je u naslovnici predstavio opskurni Magazin Poredak. Tekst je odmah prenesen u režimskim Novostima čiji glavni i odgovorni urednik je Milorad Vučelić, glavni ratni propagandista Slobodana Miloševića iz 90-tih. Novosti su ove godine dobile za “naročite zasluge za Republiku Srbiju i njene građane, a povodom 70 godina rada u oblasti novinarstva i izdavačke djelatosti” Sretenjski orden prvog stepena (za Dan državnosti) koji je Vučeliću direktno uručio sadašnji gospodar Srbije. Tekst o “jednom od najznačajnijih i najintrigantnijih figura u srpskom bezbednosnom aparatu” su prenijeli još neki velikosrpski mediji.

Parezanović koji ima već četvrt stoljeća dug staž u Službi (državna bezbjednost ili BIA) je stigao “u sam vrh operativnog sastava BIA… isključivo (zbog) izuzetne inteligencije, čelične volje, odvažnosti, neumornog rada i zasluga u oblasti kontraobaveštajnog i obaveštajnog rada”. Dobitnik je velikog broja odlikovanja, a navodno se posebno ponosi na ordenje dobijeno od predsjednika Srbije, Rusije i Republike Srpske (RS) koja se u tekstu naziva državom. Parezanović je, piše u tekstu, “mnogo više od običnog državnog službenika – on je i jedan od najbližih i najodanijih saradnika predsednika Srbije Aleksandra Vučića, ali i jedan od ključnih arhitekata novog srpskog sveta”. Dalje se opisuje prisni odnos između Parezanovića i gospodara Vučića, o čemu se “sada već ispredaju čitave legende”. On se žrtvuje za gospodara ali i gospodar brine o njemu i navodno mu je 2020. godine “bukvalno spasio život”. Parezanović je zbog svoje borbe za Srbiju, tj. njenog gospodara “meta stranih obavještajnih službi i njihovih saradnika”. On otkriva izdajnike srpstva u redovima opozicije, nevladinog sektora i nezavisnih medija.

Uprkos svemu, ovaj srpski Džejms Bond je “nastavio da gradi i jača srpski identitet u regionu”. Navodi se da je “njegov rad u Crnoj Gori od velikog značaja”, prije svega “rezultati popisa koji još uvijek nije objavljen…i sve veći broj onih koji se opet izjašnjavaju kao Srbi je dokaz obnovljenog srpstva u toj zemlji”. Vučićevo glasilo naglašava da taj “proces nije slučajan, već je posledica dobro organizovanih aktivnosti koje su vodile ka kulturnom i nacionalnom preporodu Srba u Crnoj Gori”. Objašnjava da su “strategije (Parezanovića) bile dugoročne i uključivale su niz specijalnih operacija koje su obezbedile trajan uticaj na političku i kulturnu scenu Crne Gore”.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SKRIVANJE RATNIH ZLOČINA 90-IH U UDŽBENICIMA ISTORIJE: Ćutanje s predumišljajem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Udžbenici i kurikulumi nastavnog predmeta Istorija ne obrađuju u dovoljnoj mjeri učešće Crne Gore u ratovima 1990-ih godina. Obuhvataju samo osnovne činjenice i događaje iz tog perioda, a često izostaju detaljne analize i kritički osvrti na ulogu Crne Gore u tim sukobima, ukazuju istoričari Igor Radulović i Miloš Vukanović, autori  Priručnika za nastavnike – Ratni zločini 90-ih u presudama crnogorskog pravosuđa, koji je nedavno publikovao Centar za građansko obrazovanje

 

 

,,Nauka i praksa su pokazale da se u društvima koja se ne suočavaju na pravi način sa svojom prošlošću, dramatično povećava mogućnost obnove sukoba… Izučavati kontroverzne teme, poput sukoba na prostoru bivše Jugoslavije, fundamentalno je važno za razvoj kritičkog mišljenja mladih”, navodi se na početnim stranama Priručnika za nastavnike – Ratni zločini 90-ih u presudama crnogorskog pravosuđa, istoričara Igora Radulovića i Miloša Vukanovića, koji je nedavno publikovao Centar za građansko obrazovanje.

U Priručniku je dat pregled dosadašnje prakse nesuočavanja u udžbenicima. U udžbeniku za IX razred napad na Dubrovnik, rat u BiH i Hrvatskoj se spominju. Međutim, ne postoji niti jedan pomen zločina koji su počinili crnogorski građani tokom tog perioda, čak ni na dubrovačkom ratištu.

U udžbeniku za IV razred gimnazije, raspad Jugoslavije je detaljnije obrađen, a posebno poglavlje naslovljeno je „Crna Gora u vrijeme nestanka Jugoslavije 1991-2000.” Ipak, ne spominje se niti jedan ratni zločin počinjen na teritoriji Crne Gore, dok je napad na Dubrovnik stavljen u prethodno poglavlje „Nestanak Jugoslavije i građanski rat” uz objašnjenje da ga je napala JNA, a bez navođenja ikakve veze sa Crnom Gorom.

,,Učenicima se uskraćuju informacije kroz nepominjanje uloge Crne Gore u ratu na prostoru bivše Jugoslavije kao ni zločina na njenoj teritoriji. Naučne smjernice o predavanju kontroverznih događaja iz prošlosti, osim stvaranja kompletne slike, podrazumijevaju i davanje vrijednosnog suda do kojeg je došla istorijska nauka, država i sudovi. Imajući u vidu da su se crnogorske i međunarodne institucije odavno izjasnile i dale svoju ocjenu o glavnim događanjima, ostaje nejasno zbog čega ovi događaji nijesu pomenuti”, pitaju se autori.

Navode i da udžbenici i kurikulumi nastavnog predmeta Istorija u Crnoj Gori ne obrađuju u dovoljnoj mjeri učešće Crne Gore u ratovima 1990-ih godina. Obuhvataju samo osnovne činjenice i događaje iz tog perioda, a često izostaju detaljne analize i kritički osvrti na ulogu Crne Gore u tim sukobima. ,,Na ovaj način učenici/e stvaraju nekompletnu sliku o datom periodu i ne stiču potpun uvid u važan dio savremene istorije svoje države. Ovakav pristup može uticati na razumijevanje istorijskih procesa i otežava suočavanje s prošlošću”, piše u Priručniku.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo