Povežite se sa nama

MONITORING

U SUSRET IZBORIMA: Neko radi, neko ratuje

Objavljeno prije

na

Zanimljivo je zamisliti scenu: sjutra zorom stiže saopštenje da je prihvaćen zahtjev opozicije i da se raspisuju vanredni parlamentarni izbori. Pola partija s prošlih izbora ne bi znalo kako se zove.

Ima ko zna. Demokratska partija socijalista uveliko gazi još jednu kampanju. Iako su kolale „provjerene informacije” da je Milo Đukanović u Dubajiu i da mu više nije do politike, predsjednik partije zablistao je najprije na Cetinju, nedugo potom i u Petnjici. Prošetao je i kroz parlament.

Scena sa početka teksta se neće desiti, ali izbori su, ipak, tu. Lokalni izbori na Cetinju, u Mojkovcu i Petnjici održani su u novembru 2013, što znači da novi moraju biti ove jeseni. Tu i tamo se govori da će, možda istovremeno biti održani i izbori u Ulcinju, ali se to još ne zna.

U sve tri opštine prethodne četiri godine vladao je DPS. Lokalnu vlast u tim mjestima osvojili su lagano, uprkos nadama opozicije koja je u to vrijeme bila osokoljena rezultatima predsjedničkih izbora, održanih osam mjeseci ranije. Onih na kojima je Filip Vujanović pobijedio na guranje.

Na Cetinju i u Mojkovcu DPS je dobio apsolutnu vlast, u Petnjici im je falio jedan mandat.

DPS-u je na Cetinju pripalo 19 odborničkih mjesta, po pet su dobile SDP i Pozitivna, Građanski front je imao tri a SNP jedan mandat.

U Mojkovcu je DPS osvojio 17 mandata, koalicija Demokratski front – SNP i Demokratska srpska stranka – 11, nezavisna lista Ivan Ašanin – dva, SDP – jedan.

Na prvim izborima u novoformiranoj opštini Petnjica DPS-u je u lokalnom parlamentu pripalo 15, a SDP-u 11 mjesta. Bošnjačka stranka osvojila je četiri mandata, a SNP jedan.

U Petnjici je na lokalnim izborima glasalo oko polovine upisanih birača, na Cetinju oko 70, a u Mojkovcu 83 odsto.

Đukanović je, kako dolikuje, krenuo sa Cetinja. Tamo je obnarodovao da politički neprijatelji njegove partije izmišljaju priču o podjelama u DPS-u. ,,Nema nikakvih podjela, nema nikakvih novih centara moći, DPS je nikad jedinstveniji. Pred nama je čitav niz novih pobjeda, koji ćemo započeti upravo ovdje na Cetinju. Oni koji su na priči o svom antiratnom angažmanu zgrnuli milione, pa sad traže političkog favorita kojeg bi željeli da instaliraju na vlast, a koji bi ih zauzvrat zaštitio od odgovornosti, trebalo bi da se okrenu sebi i da vide koliko ih je ljudi napustilo. Kada bi se pozabavili sobom, dali bi veliki doprinos daljem napretku društva”. Time je ,,pokrio” Građanski pokret URA i SDP. Obradio je i ,,političku konkurenciju podržanu i plaćenu od stranih centara moći koji su željeli da onemoguće Crnoj Gori pravo da sama opredjeljuje svoju budućnost”. Dobro.

Nije bilo teško prepoznati Demokrate u Đukanovićevoj priči o mladoj ekipi koja ,,bljuje vatru na DPS” i nema nikakav problem osim da saopšti ko su i za što su. „Uzalud im je skrivanje, pošto mi znamo da su 2006. godine kada se odlučivalo o crnogorskoj nezavisnosti, oni bili u partiji koja je bila protiv referenduma i protiv obnove nezavisnosti Crne Gore.” Eto.

Taman smo sve shvatili, a onda je šef izgovorio: ,,Dok se naši politički konkureti utrkuju ko će oštrije kritikovati DPS, mi građanima moramo ponuditi rješenja za svakodnevne probleme”. A nemoj. Nemoj, da te zamole građani Cetinja koji još nijesu prihvatili da je normalno što noću ne koriste vodu. Jer je nema. A i po danu zna da utanji.

Upućeni u cetinjske prilike kažu da je ponešto u gradu u posljednje četiri godine urađeno. ,,Više našminkano”, priznaju na molbu da budu precizniji. Objašnjavaju da solarna rasvjeta izgleda baš lijepo. Vjerovatno ovih dana. Samo, Cetinje spada u najkišovitije gradove Evrope. URA je ranije ukazivala da je grad tokom kišovitih dana često u mraku.

Tamo gdje bi trebao da bude gradski stadion na Cetinju se nešto kopa. Biće, valjda, jednog dana. Čokolade nema. Ugovor o fabrici u kojoj je trebala da se pravi čokolada potpisan je pet-šest dana uoči prethodnih izbora. Ukrajinski investitor, postrojenje fabrika u ,,industrijskoj zoni” Obod, 53 radna mjesta. Ostale su samo dosjetke. Odeš žičarom iz Kotora na Cetinje i kupiš cetinjsku čokoladu.

Za razliku od čokolade sa Cetinja, peškiri sa Bora će, sva je prilika, postojati. Fabriku je napravio investitor iz Turske Arslan Mehmed Adrović obreo se i tamo predsjednik DPS-a glavom. Bor je selo podosta udaljeno od Petnjice, na oko 1.300 metara nadmorske visine.

,,Danas je Petnjica prijestonica još jedne Crne Gore, te Dani iseljenika nijesu mogli biti održani na boljem mjestu”, kazao je Đukanović tokom radnog ručka sa crnogorskim iseljenicima u selu Bor. O tome kako žive oni što se nijesu iselili i zašto žive tako da se i dalje iseljavaju, nije se govorilo. Prigoda je, uostalom, bila svečana.

U pohode seoskom DPS-u Đukanović je stigao baš na dan kad je u Petnjici održavana manifestascija Dani iseljenika. Protokolom, najavljivanom mjesecima unaprijed, bilo je predviđeno da nagrade istaknutim iseljenicima i iseljeničkim udruženjima dodijeli premijer Duško Marković. I tu su se isprele razne priče – te kako se Đukanović trkao sa Markovićem, te razno. Svakako je zanimljivo da se šef partije u Bor uputio baš toga dana. U tom selu na posljednim izborima glasalo je 120 ljudi – 87 za DPS, 21 za SD i pet za Bošnjačku stranku.

Kako god, na večernjoj proslavi premijer i bivši premijer bili su skupa. Ne zna se kako je bilo Markoviću kad su iseljenici, kojima je upravo uručio nagrade, zavapili da se za zajedničku fotografiju na binu popne i Đukanović. Ne lako, moglo bi se čeljade zakleti.

Uostalom, kako da mu bude lako. Cetinje je prijestonica jer je prijestonica, Petnjica je evo ,,prijestonica još jedne Crne Gore”, a Mojkovac – nikakva. Prijestonica cigareta, nekako ne bi dobro zvučalo.

Predsjednik pokreta URA u Mojkovcu tvrdi da su DPS-u u tom gradu ovih dana puna usta projekata i planova za Mojkovac. „Od mljekare, pivare, Bjelasice i parka prirode ‘Sinjajevina’, ne može biti ništa jer ste Mojkovac pretvorili u kazamat, u dom starih, jer mladost ide, a DPS interesna skupina dijeli između sebe po 5.000 eura kako bi ublažili požar u svojim redovima”, kazao je Ašanin.

Mojkovcu je, inače, zasad poklonjeno najmanje pažnje vlasti u okviru predizbornih karavana. Možda je samo takav raspored.

To, naravno, ne važi za Demokrate. Nebrojena su njihova saopštenja o obilasku domaćina po mojkovačkim i inim selima, na Cetinju su takođe imali kampanju od kuće do kuće.

Njihovu predanost obilascima građana nadmašuje jedino posvećenost pisanju saopštenja. O tome kako stižu do svakog praga, do toga da su oni jedina nada Crne Gore.

Rat saopštenjima koji danima bukti između Demokratskog fronta i Demokrata, niti je moguće pratiti ni prepričati. Objava Demokrata da više neće da pričaju sa Frontom trajala je skoro cio dan, sve dok Front nije miropomazao javnost i Demokrate da oni hoće da pričaju sa svima, ne bi li se srušio režim. Onda je krenulo iznova.

Saopštenja su još i obrazovno štivo u odnosu na čašćavanja pristalica, a bogme i vođa, Demokrata i DF-a po društvenim mrežama i novinskim portalima. Čak i ako se apstrahuje uticaj takvih poslova na smjenjivost vlasti, ostaje pitanje pogubnog raspirivanja primitivizma u ovako necivilizovanom društvu.

Čašćavanje prijestonice

Nedavno je u Skupštini usvojen zakon o prijestonici po kojem će ,,za potrebe razvoja Cetinja” godišnje biti opredjeljivan jedan odsto tekućeg budžeta Crne Gore. Taj zakon ranije nije mogao da dobije potreban broj glasova – sad može sve. Građani Cetinja zvanično su promovisani u građane prvog reda. Ostali su ispod. To se zove diskriminacija. Da. Gradiće se u prijestonici zgrada za penzionere i sindikalce policije i kulture. Trista eura kvadrat. Na Cetinju je oko prošlih izbora osnovana televizija. Sad radi kao čudesan projekat – ne emituje program, ali se poneki prilog koji naprave ljudi koji tamo rade može vidjeti na internetu ili ako ga preuzme neka druga televizija. Završna ruka tek slijedi. U prijestonici zapravo postoje dvije istorijske priče o čokoladi. Osim ,,one”, tu je i čokolada koju je partijska aktivistkinja Rajka Kasom nudila uoči prošlih izbora u zamjenu za glasove. Preciznije, nudila je sto eura – đeci za čokoladu.

Bolni razvodi

Socijalistička narodna partija biraće novog predsjednika između tri kandidata: Snežane Jonice, Vladimira Jokovića i Gorana Dašića. Joković je ovih dana za TV Vijesti kazao da osim otvorene podrške koju mu pruža predsjednik Opštine Berane Dragoslav Šćekić, računa i na veliki dio članstva, uz tvrdnju da je upravo iz baze krenula njegova kandidatura, nasuprot Jonici koju kako kaže forsira centala partije. Joković je iz Plužina koje su decenijama najjače uporište SNP-a. Šćekića koji javno govori da podržava Jokovića jer bi mogao da ujedini SNP, važi za osobu blisku Aleksandu Damjanoviću, koji je godinama pokušavao da smijeni bivšeg predsjednika Srđana Milića. Jonica važi za Milićev kadar. U Demosu traje sukob lidera Miodraga Lekića i njegovog donedavno najbližeg saradnika Gorana Danilovića.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo