Povežite se sa nama

DRUŠTVO

U službi kokaina

Objavljeno prije

na

Proces Dušku Šariću i Jovici Lončaru, koji je počeo u Višem sudu u Bijelom Polju, samo je dio velike, planetarne akcije koja bi trebalo da slomi krila narko grupe koja je u posljednjih nekoliko godina operisala od Latinske Amerike, preko Afrike do Evrope. U ovom se momenu protiv više od 150 ljudi u cijelom svijetu vodi istraga zbog sumnje da su učestvovali u organizovanju krijumčarenja i distribuciji najmanje pet i po tona kokaina iz Južne Amerike u zapadnu Evropu. Sve njih povezuje jedno ime – Darko Šarić odbjegli narko bos iz Pljevalja, čija je mafijaška organizacija, prema nekim tvrdnjama, oprala više milijardi… Dio novca, kako se vidi i u bjelopoljskoj optužnici, opran je preko banaka u Crnoj Gori i to austrijske Hipo Alpe Adrije i Prve banke, u vlasništvu porodice Mila Đukanovića.

Crnogorsko tužilaštvo, koje je dugo oklijevalo da podigne optužnicu protiv pripadnika narko klana Darka Šarića i njegovih ljudi, sada u procesu mlađem Šariću i Lončaru ispituje sumnjive transakcije koje je vršila njihova Mat Company, Mat Construction, Mat shop, Tera Ing i druge povezane firme i lica, u periodu od 2006. do 2010. godine.

Prema izjavi državne tužiteljice Ranke Čarapić Vijestima, Državno tužilaštvo Crne Gore podnijelo je ovih dana i zahtjev za oduzimanje imovine Duška Šarića i Jovice Lončara zbog, kako je rekla, nesklada između legalnih prihoda koje su stekli i imovine koju posjeduju oni, ali i s njima povezna lica i kompanije. Srpsko tužilaštvo, mnogo ranije, oduzelo je ili zamrzlo nekretnine i drugo vlasništvo pripadnika ovog klana u Srbiji.

U zahtjevu za oduzimanje imovine u Crnoj Gori, koji je podnijela specijalna tužiteljica za organizovani kriminal Đurđina Nina Ivanović, tvrdi se da su Šarić i njegovi kupovali imovinu, nekretnine, mašine za Mat copany iz i Tera inga iz „kredita uzetog od Prve banke, a krediti su vraćeni preko subordiniranog zajma novcem pribavljenim krivičnim djelom.”

Značajan dio ove imovine, kako je ranije pisao Monitor, prebačen je posljednjih mjeseci na druga lica, rodbinu, fudbalere FK Rudara i prijtelje Darka i Duška Šarića, Jovice Lončara, Gorana Sokovića i drugih osumnjičenih.

Advokati Lončara i Šarića odmah su osporili zahtjev tužilaštva za oduzimanje imovine, između ostalog i jer je Mat company 98 odsto u vlasništvu preduzeća Matenico LLC iz države Deliver u SAD-u. „Postavlja se pitanje kako će Viši sud u Bijelom Polju da oduzme imovinu američkoj kompaniji”, kazao je jedan od advokata. U advokatskom timu osumnjičenih Šarića i Lončara je i Zorica Đukanović, dugogodišnja partnerka advokatice Ane Kolarević.

Prema ranijem istraživanju Monitora, Mat company i ostale firme povezane sa Šarićem i kotorskim biznismenom Draganom Dudićem (likvidiran prošle godione) ubacivale su novac u legalne tokove tako što su uzimale zajmove iz Hipo Alpe Adria banke i Prve banke, a kao kolaterali za milionske kredite služio je često keš. Dio novačanih transakcija vršen je sa of šor kompanijama, često firmom Mateniko iz Delavera. Radilo se o milionskim transakcijama koje su tekle godinama. Crnogorska Uprava za sprečavanje pranja novca i Tužilaštvo, nijemo su, do nedavno, posmatrali te poslove.

Imperija Šarić slobodno je djelovala u Crnoj Gori, dobijala poslove na državnim tenderima, razvijala biznis od Pljevalja do Kotora – u hotelijerstvu, izgradnji puteva, proizvodnji cementa, trgovini, diskotekama, restoranima, nekretninama…

Kada je srpsko tužilaštvo koncem 2009. godine pokrenulo istragu protiv Darka Šarića i njegovih, u Crnoj Gori ta je grupa bila pod posebnom zaštitom. Za gradonačelnika Pljevalja Šarići su bili „dobri momci,” a Milo Đukanović je otvoreno branio njihova „ljudska prava”.

Da li zato što su Šarić i njegovi poslovali sa bankom braće Đukanović koja je kuburila sa svježim novcem? Ili su, možda, robe kojima su Šarići trgovali doprinosile posrnuloj crnogorskoj privredi? Ili je na vrhu ove narko piramide, neko mnogo moćniji od Darka Šarića?

Prema italijanskom tužilaštvu, Šarićev narko klan koristio je infrastrukturu koja je stvorena devedesetih tokom šveca cigareta između dvije obale Jadrana. Tu infrastrukturu stvorila je, kao što je poznato, s italijanske strane mafija a sa crnogorske – Milo Đukanović s grupom prijatelja i poslovnih partnera koji su se bavili duvanskim poslovima. Đukanović je bio na vrhu optužnice bareskog tužitelja Đuzepe Šelzija, uz prijatelja Branislava Mićunovića, crnogorskog nekrunisanog kralja igara na sreću i jednog od najmoćnijih Crnogoraca.

I nakon akcije Balkanski ratnik u kojoj su prije godinu i po uhićene prve velike isporuke kokaina grupe Darka Šarića, kriminalna organizacija nastavila je sa švercom unosne robe. U posljednje vrijeme uhvaćeno je više tovara kokaina u Latinskoj Americi i Evropi, od kojih je jedan premašio hiljadu kilograma. Sumnja se da Darko Šarić, dok se skriva, može rukovoditi ovim komplikovanim operacijama.

Prema Večernjim novostima na samom vrhu zločinačke piramide je krupna zvjerka iz Crne Gore. Te zvjerke, zasada, nema ni u zahtjevima za sprovođenje istrage.

U sudu u Bijelom Polju, Darkov brat Duško, otkrio je da je poslovao i s uglednim međunarodnim investitorima, kao što je multinacionalni medijski koncern VAC, na čijem je čelu nekadašnji njemački visoki funkcioner Bodo Hombah. Prema Duškovim riječima na njegov račun u Austriji, leglo je 29 miliona eura od VAC-a, od prodaje preduzeća Štampa, čije je sjedište bilo u Beogradu. Time je mlađi Šarić pokušao da dokaže da je novac kojim su raspolagali dolazio i iz legalnih tokova i firmi. Ovu Duškovu priču, prekinuli su međutim, advokati odbrane, pošto ona navodno „nije tema,” relevantna za proces.

Ranije se spekulisalo da je Šarić preuzeo udio u Štampi od Stanka Subotića Caneta, osobe protiv koje se vodi više procesa zbog šverca cigareta devedesetih. Na italijanskoj optužnici, visoko je i ime Stanka Subotića, dugogodišnjeg partnera Boda Hombaha i VAC-a. Oni su zajedno posjedovali Štampu, najveću distributivnu mrežu u Srbiji.

VAC je posjedovao polovinu akcija crnogorskog dnevnika Vijesti, a u ratu iza kulisa pokušao je da preuzme cio paket, ali su crnogorski vlasnici, ipak, uspjeli da istisnu Hombaha.

Da li su sve ove veze slučajne? Da li su moćni politički i finansijski krugovi u Crnoj Gori stopljeni s klanom Daraka Šarića? Proces u Bijelom Polju, izvjesno, neće otkriti tajne veze. A šta će biti na sudovima od Srbije, preko Italije do Latinske Amerike? Vrh kriminalne piramide drhti baš od toga?

Prva presuda i procesi

Jedina presuda, zasada, protiv nekog od pripadnika grupe Darka Šarića izrečena je u Srbiji. Riječ je o Nikoli Dimitrijeviću, vlasniku firme “DTM rilejšn”, koji je u zamjenu za priznanje krivice, dobio godinu dana kućnog pritvora. On je bio optužen za pranje Šarićevog novca.

U Srbiji su od 2009. podignute tri optužnice za šverc kokaina, gdje je Darko Šarić označen kao organizator krijumčarenja. Na optuženičku klupu sješće ukupno 23 ljudi (Šarić, Soković i još trojica su u bjekstvu), a terete se za rasturanje više od tri tone kokaina. Riječ je, mahom, o državljanima Srbije i Crne Gore.

Podignuta je i optužnica za pranje para, odnosno omogućavanje legalizacije prljavog novca kroz privatizaciju, ali i kupovinu pokretne i nepokretne imovine. Na toj optužnici je desetak imena, a posljednji su dodati Rodoljub Radulović, zvani Miša Amerika, i Nuo Stanaj iz Podgorice. Optuženi i osumnjičeni se terete za pranje nekoliko miliona eura.

Akcija Loptica, koja se vodi od 2008. godine, u Italiji je iza rešetaka smjestila osamdesetak osumnjičenih za distribuciju narkotika. Pored Darka, na listi onih koji se terete je i njegov brat Duško, Goran Soković, a ima i dosta srpskih, crnogorskih i italijanskih državljana, koji su mahom bili ulični dileri. Riječ je o rasturanju više stotina kilograma droge na Apeninskom poluostrvu.

Slovenačka policija je prošle godine uhapsila Dragana Tošića i još 15 osumnjičenih. Njima je nedavno otpočelo suđenje, a terete se da su ogranak klana Darka Šarića, koji je iz Slovenije kokainom snabdijevao crno tržište Hrvatske, Austrije, Njemačke, Mađarske…

U Crnoj Gori je uhapšeno desetak ljudi po zahtjevu italijanskog i srpskog pravosuđa, osumnjičenih da su dio kriminalne organizacije pljevaljskog narkobosa. Jedan broj njih je pušten, a ostatak je izručen zemljama koje su ih tražile. Iza rešetaka su dvojica osumnjičenih – Duško Šarić i Jovica Lončar, kojima se sudi.

Tužilaštvu i sudu, protiv više od 150 osumnjičenih, pomaže petoro zaštićenih svjedoka. Dvojica su u Srbiji i po jedan u Italiji, Brazilu i Sloveniji. Spekuliše se da jedan broj osumnjičenih pokušava da saradnjom s pravosudnim organima izdejstvuje blažu kaznu.

 

Misteriozni Ševo

Milan Ševo (42), iz Beograda, poznat u svijetu kriminala kao „švedski kum”, vraćen je sa crnogorske granice, objavile su Večernje Novosti zbog procesa Šariću i Lončaru.

Ševo je prema pisanju ovog lista pokušao du uđe u Crnu Goru na graničnom prelazu Dobrakovo kod Bijelog Polja, 16. jula ujutro. Crnogorska policija ga je vratila u Srbiju, navodno, iz opreza. Ševo je, naročito dok je živio u Švedskoj, bio na glasu i kao organizator spektakularnih otmica zatvorenika. Crnogorske bezbjednosne službe, po jednoj verziji, procijenile su da bi njegov dolazak u Bijelo Polje dan prije početka suđenja Šariću i Lončaru, donio dodatne razloge za strepnju. Navodno, bezbednjaci iz Srbije su imali informaciju o kretanju Ševa i sugerisali crnogorskim kolegama da mu ne dozvole ulazak.

Ševo je porijeklom iza Bosanskog Petrovca. Njegovo ime gotovo dvije decenije dovodi se u vezu s mnogim krivičnim djelima. Suđeno mu je samo zbog nelegalnog posjedovanja oružja.

Ševo, iako ta sumnja nije dokazana, važi za glavnog organizatora spektakularne pljačke trezora kompanije G4S u Stokholmu 2009. Tada je „internacionalna ekipa” spustila helikopter na krov poslovne zgrade u centru glavnog grada Švedske, obila trezore i odnijela između pet i deset miliona eura.

Ševo je višestruko povezan s ljudima iz Crne Gore koji su živjeli u Švedskoj, a oženjen je ćerkom Ratka Đokića, legende podgoričkog asfalta, ubijenog u Stokholmu. Njegova supruga, kažu njihovi poznanici, intenzivno se druži sa ženom Darka Šarića.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GODINA ZA NAMA: Korak naprijed, nazad dva

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Briselu, 26. juna, Crna Gora je dobila IBAR,  ispunivši prelazna mjerila za poglavlja 23 i 24. Nakon dva dana, parlamentarna je većina izglasala Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen, kao odgovor na glas Crne Gore za Rezoluciju UN o Srebrenici.  Iz Hrvatske su račun su ispostavili i ovog decembra kada Crna Gora nije dobila zeleno svjetlo za  zatvaranje poglavlja 31

Godina je počela svađom premijera Milojka Spajića i predsjednika države Jakova Milatovića, dok su Andrija Mandić i Milan Knežević sve glasnije insistirali na rekonstrukciji 44. Vlade.

Na sjeveru nije bilo snijega ni skijanja, ali je odjeknula vijest da je  u Kolašinu porcija kačamaka 30 eura. „ Pita Podgoričanin djevojku sa kojom je došao u Kolašin: Hoćeš da idemo na kačamak ili da ti kupim patike?“, smislili su duhoviti.

U januaru je završena Vladina akcija Stop inflaciji, pa su cijene ponovo vraćene na staro – skupo.

Saznali smo i da Skupština ima 35 automobila, a od njih 10 kupljenih 2023. i pored zaklinjanja u racionalizaciju. U februaru novi podatak – registrovano 4.658 vozila u državnom vlasništvu, za 377 više nego u odnosu na 2022.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić primio je u goste mitropolita SPC Joanikija. Za tu priliku Mandić je u svoj kabinet postavio trobojku, a mitropolit se pohvalno izrazio o radu Skupštine. Opozicija je protestovala, trobojka ostala.

Zbog kritike visokih predstavnika SPC pred podgoričkim sudom za prekršaje počelo je krajem  januara suđenje istoričaru Bobanu Batrićeviću. Peticiju podrške Batrićeviću potpisalo je 1.800 građana. Postupak je kasnije obustavljen.

Monteput je raspisao javni poziv za izradu projekta autoputa Bar-Boljare, dionica Andrijevica-Berane-Boljare, dužine oko 50 kilometara.

Krajem januara, Milorad Marković izabran je za vrhovnog državnog tužioca Crne Gore. Njegovim izborom završeno je petogodišnje vd stanje  nakon što je mandat istekao  Ivici Stankoviću.

Izbori i u DPS-u,  Danijel Živković postao je lider te partije. Četvrti u istoriji te stranke, nakon Momira Bulatovića, Milice Pejanović- Đurišić i Mila Đukanovića.

Dobili smo i prve preliminarne rezultate popisa – broj stanovnika se od 2011. do 2023. povećao samo za dva odsto, dok je došlo do rasta broja stanova za 26 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAJZVUČNIJI SUDSKI POSTUPCI JEDVA NA POČETKU: Pravda spora, a pravosuđe još sporije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Više sudskih postupaka u najvećim predmetima sporo klacka u mjestu.Slučaj  Vesne Medenice, bivše predsjednice Vrhovnog suda, vraćen je   na početak. Miloš Medenica u pritvoru može biti još pet mjeseci i četiri dana, kada će izaći na slobodu ukoliko do tada ne bude izrečena presuda ili  on, eventualno, bude osuđen na kaznu zatvora kraću od njegovog dotadašnjeg boravka u Spužu

 

 

Bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica uhapšena je 17. aprila 2022. godine. Iako je tužilaštvo već u oktobru iste godine podiglo optužnicu, sud je nakon gotovo dvije godine predmet vratio na ponovno suđenje.

Medenica je gotovo 20 godina bila alfa i omega crnogorskog pravosuđa, a koliko je ta institucija urušena pokazuje njen sudski proces koji jedva da je i počeo, a moraće da počne ponovo. Nakon godine, 10 mjeseci i četiri dana od potvrđivanja optužnice i poslije više od 20 odgođenih ročišta, Viši sud u Podgorici odlučio je da konačno zamijeni predsjednicu Vijeća suda Nadu Rabrenović, koja je zadužila predmet.

„Rješenjem predsjednika Višeg suda u Podgorici Zorana Radovića, predmet je oduzet predsjednici Vijeća suda, sudiji Nadi Rabrenović, i on je, metodom slučajne dodjele, zadužen u rad kod sudije Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici Vesne Kovačević“, precizirali su iz Višeg suda.

Predsjednik suda je, navode, to učinio jer je riječ o pritvorskom predmetu ,,koji je hitne prirode“. Predmeti, čija je hitna priroda propisana zakonom, mogu se oduzeti sudiji ako sudija zbog spriječenosti za rad nije u mogućnosti da u tim predmetima postupa blagovremeno, odnosno, u zakonskom roku. Zbog odsustva sutkinje  Rabrenović, od 2. oktobra se čeka odluka o još jednom u nizu prijedloga da se Milošu Medenici uz jemstvo da neće pobjeći, omogući da se brani sa slobode. On je u pritvoru od 25. maja 2022.

Shodno zakonu, Miloš Medenica u pritvoru može biti još pet mjeseci i četiri dana, kada će izaći na slobodu ukoliko do tada ne bude izrečena presuda i on, eventualno, bude osuđen na kaznu zatvora kraću od njegovog dotadašnjeg boravka u Spužu. Sud je dužan da u roku od tri godine od podizanja optužnice donese presudu, u protivnom nema pravo da optuženima dalje produžava pritvor.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Član Odbora za antikorupciju, gradonačelnik Nikšića i poslanik Nove srpske demokratije Marko Kovačević pozdravio je hapšenje: ,,Mora se odati priznanje, ali i konstatovati da smo samo dotakli mali vrh debelog brijega kada je u pitanju borba protiv organizovanog kriminala i korupcije”. Inače, parlamentarna većina mjesecima odbija da se izjasni o zahtjevu tužilaštva da se poslaniku Kovačeviću ukine imunitet.

S druge strane Ljiljana Simović, supruga bivšeg ministra, izjavila je da je ponosna na sve što je njen suprug učinio za Crnu Goru.  ,,Ovom prilikom želim da kažem da sam veoma ponosna na ono što je moj suprug proteklih 20 i kusur godina uradio za ovu državu. I da uzdignute glave hoda cijela naša porodica širom Crne Gore za sve ono što je učinio u sektoru poljoprivrede tokom svog rada”, rekla je Simović.

Prema podacima u posjedu Akcije za socijalnu pravdu (ASP), a koje se odnose na 2015., 2016. i 2017. godinu, određene isplate sa budžetske linije za subvencije u poljoprivredi i ribarstvu pokazuju da su pojedinim NVO plaćani iznosi od par stotina eura, pojedinim po više hiljada eura, a nekima u desetinama hiljada. Iz ASP-a navode da je novac namijenjen poljoprivredi isplaćivan nevladinim organizacijama koje se bave kulturom, socijalnom zaštitom, dječjim pravima, mentalnim zdravljem, studentima, kao i sportskim organizacijama – fudbalskim i biciklističkim. ,,Pored toga, sa pozicije subvencija za poljoprivredu i ribarstvo novac je u desetinama hiljada eura tokom 2015. godine i 2016. godine plaćan i jednoj turističkoj agenciji u Podgorici”, navode iz ASP-a.

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine. ,,Čime je nevladinim organizacijama pribavljana korist, a oštećenoj Crnoj Gori nanijeta šteta u visini od ukupno preko 300.000 eura”, piše u saopštenju Specijalnog državnog tužilaštva.

Agrobudžet u vrijeme dok je Ivanović bio na čelu resora poljoprivrede u Vladi premijera Mila Đukanovića tokom 2014. godine iznosio je 14 miliona, a naredne 2015. godine nepunih 15 miliona. SDT vjeruje da je šema nezakonite isplate novca NVO u manjem obimu funkcionisala sve do ljeta 2019. godine, kada je Agrobudžet iznosio 22 miliona eura.

Milutin Simović bio je od 2016. do 2020. godine ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja i potpredsjednik Vlade u vrijeme dok je premijer bio Duško Marković. Bio je Simović i dugogodišnji gradonačelnik Nikšića. Poljoprivredom je rukovodio i početkom 2000-ih ih kada je izbila afera oko prosipanja 50.000 litara mlijeka zbog kvara u fabrici mlijeka Zora u Beranama. Optužio je tada ministar Simović novinare za dezinformacije: ,,neprijatelji ne daju Zori da svane”. Kasnije je direktor fabrike Tom Hodž uhapšen i odležao je godinu dana zatvora, dok njegovi domaći pomagači nikada nijesu kažnjeni.

Petar Ivanović bio je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja od 2012. do 2016. godine, a potom je obavljao posao poslanika u Skupštini. Ivanović je od 2018. do maja 2023. godine bio ekonomski savjetnik bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

Budimir Mugoša je takođe bio ministar poljoprivrede u prelaznoj vladi 2016. godine, a bio je i na čelu Opštinskog odbora SDP-a u Podgorici.

Katnić je bio državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja od januara 2013. do oktobra 2017. u vrijeme dok su ministri bili Petar Ivanović, kratko Budimir Mugoša i kasnije Milutin Simović. U septembru 2017. godine, Katnić je prešao u Ministarstvo finansija, gdje je obavljao poslove vezane za finansijsko upravljanje i efikasno funkcionisanje sistema unutrašnjih kontrola IPA programa.

Ivanović je uhapšen u kući u Doljanima, a brojni policijski pripadnici satima su pretresali vilu, imanja i vinograd u vlasništvu funkcionera Demokratske partije socijalista i bliskih mu srodnika. Javnost je na TV snimcima mogla da vidi luksuznu vilu i vinograde bivšeg ministra. Pretres Ivanovićeve imovine u Podgorici, Baru i Kotoru trajao je puna dva dana.

Monitor je 2021. istraživao finansije tada odlazećeg predsjednika Opštine Nikšić Milutina  Simovića koji jeu septembru 2019. godine kupio imovinu vrijednu 242.000 eura. Ispostavilo se da prijavljeni prihodi visokog državnog funkcionera i njegove porodice tada nijesu bili dovoljni da opravdaju toliki trošak. Šta više, zaključeno je u istraživanju, nema dokaza da je Simović uopšte isplatio taj novac.

Simović se tako hapsi i pušta za 8.200 eura. A političari sada više i ne pominju dugo najavljivani u pripremama Zakon o porijeklu imovine.

 

 

Abu Dabi fond

Viši sud krajem oktobra ove godine potvrdio je optužnicu za aferu Abu Dabi fond, a sudski postupak u tom predmetu očekuje okrivljene bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Budimira Mugošu, koje SDT optužuje za zloupotrebu položaja u ovom slučaju.Optužnicom je obuhvaćen i Zoran Vukčević, nekadašnji čelnik Investiciono-razvojnog fonda (IRF), za nesavjestan rad u službi. Na optužnici za nenamjensko trošenje kreditne linije od 50 miliona dolara (plasirana je, otprilike, polovina tog novca) su i nekadašnji direktor Direktorata za plaćanje u Ministarstvu poljoprivrede Blagota Radulović i procjenitelj Milan Adžić.

Abu Dabi fond za razvoj (ADF) je državna agencija Ujedinjenih Arapskih Emirata, koja je za podsticanje poljoprivrede na sjeveru Crne Gore 2015. obezbijedila kredit od 50 miliona dolara.Optužnicom SDT-a oni se terete za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja od 2015. do 2017, tokom dodjele novca iz kredita Abu Dabi fonda.

Bivši ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović više je puta govorio o navodnim nezakonitostima koje je zatekao u tom resoru, nakon smjene DPS vlasti u  avgustu 2020.

U februaru 2021. godine, pred novinarima je govorio o dokumentaciji o kreditu iz Abu Dabi fonda, rekavši tada da je bivši ministar Ivanović otvorio specijalni račun u Prvoj banci na koji su legle dvije tranše kredita iz Abu Dabi fonda u ukupnom iznosu od 29,6 miliona dolara, mimo državnog trezora.Tada je rekao i da je kompletnu dokumentaciju predao SDT-u.

,,Novac je prebačen na specijalni račun u Prvoj banci koji se nalazi van sistema državnog trezora. Nemamo informacije ko je otvorio ovaj račun, niti o tome ima podataka u Ministarstvu finansija.Sva plaćanja koja se tiču državnog novca moraju ići preko sistema trezora”, rekao je Stijović tada.

Kazao je i da su od Prve banke tražili informacije o tome ko je otvorio specijalni račun u Prvoj banci, gdje je novac uplaćivan po nalozima bivših ministara Simovića i Ivanovića, dok je Nemanja Katnić ,,pratio cijeli posao”, a Blagota Radulović odobravao.

Svi osumnjičeni su negirali krivična djela koja im se stavljaju na teret.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo