Povežite se sa nama

DRUŠTVO

U službi kokaina

Objavljeno prije

na

Proces Dušku Šariću i Jovici Lončaru, koji je počeo u Višem sudu u Bijelom Polju, samo je dio velike, planetarne akcije koja bi trebalo da slomi krila narko grupe koja je u posljednjih nekoliko godina operisala od Latinske Amerike, preko Afrike do Evrope. U ovom se momenu protiv više od 150 ljudi u cijelom svijetu vodi istraga zbog sumnje da su učestvovali u organizovanju krijumčarenja i distribuciji najmanje pet i po tona kokaina iz Južne Amerike u zapadnu Evropu. Sve njih povezuje jedno ime – Darko Šarić odbjegli narko bos iz Pljevalja, čija je mafijaška organizacija, prema nekim tvrdnjama, oprala više milijardi… Dio novca, kako se vidi i u bjelopoljskoj optužnici, opran je preko banaka u Crnoj Gori i to austrijske Hipo Alpe Adrije i Prve banke, u vlasništvu porodice Mila Đukanovića.

Crnogorsko tužilaštvo, koje je dugo oklijevalo da podigne optužnicu protiv pripadnika narko klana Darka Šarića i njegovih ljudi, sada u procesu mlađem Šariću i Lončaru ispituje sumnjive transakcije koje je vršila njihova Mat Company, Mat Construction, Mat shop, Tera Ing i druge povezane firme i lica, u periodu od 2006. do 2010. godine.

Prema izjavi državne tužiteljice Ranke Čarapić Vijestima, Državno tužilaštvo Crne Gore podnijelo je ovih dana i zahtjev za oduzimanje imovine Duška Šarića i Jovice Lončara zbog, kako je rekla, nesklada između legalnih prihoda koje su stekli i imovine koju posjeduju oni, ali i s njima povezna lica i kompanije. Srpsko tužilaštvo, mnogo ranije, oduzelo je ili zamrzlo nekretnine i drugo vlasništvo pripadnika ovog klana u Srbiji.

U zahtjevu za oduzimanje imovine u Crnoj Gori, koji je podnijela specijalna tužiteljica za organizovani kriminal Đurđina Nina Ivanović, tvrdi se da su Šarić i njegovi kupovali imovinu, nekretnine, mašine za Mat copany iz i Tera inga iz „kredita uzetog od Prve banke, a krediti su vraćeni preko subordiniranog zajma novcem pribavljenim krivičnim djelom.”

Značajan dio ove imovine, kako je ranije pisao Monitor, prebačen je posljednjih mjeseci na druga lica, rodbinu, fudbalere FK Rudara i prijtelje Darka i Duška Šarića, Jovice Lončara, Gorana Sokovića i drugih osumnjičenih.

Advokati Lončara i Šarića odmah su osporili zahtjev tužilaštva za oduzimanje imovine, između ostalog i jer je Mat company 98 odsto u vlasništvu preduzeća Matenico LLC iz države Deliver u SAD-u. „Postavlja se pitanje kako će Viši sud u Bijelom Polju da oduzme imovinu američkoj kompaniji”, kazao je jedan od advokata. U advokatskom timu osumnjičenih Šarića i Lončara je i Zorica Đukanović, dugogodišnja partnerka advokatice Ane Kolarević.

Prema ranijem istraživanju Monitora, Mat company i ostale firme povezane sa Šarićem i kotorskim biznismenom Draganom Dudićem (likvidiran prošle godione) ubacivale su novac u legalne tokove tako što su uzimale zajmove iz Hipo Alpe Adria banke i Prve banke, a kao kolaterali za milionske kredite služio je često keš. Dio novačanih transakcija vršen je sa of šor kompanijama, često firmom Mateniko iz Delavera. Radilo se o milionskim transakcijama koje su tekle godinama. Crnogorska Uprava za sprečavanje pranja novca i Tužilaštvo, nijemo su, do nedavno, posmatrali te poslove.

Imperija Šarić slobodno je djelovala u Crnoj Gori, dobijala poslove na državnim tenderima, razvijala biznis od Pljevalja do Kotora – u hotelijerstvu, izgradnji puteva, proizvodnji cementa, trgovini, diskotekama, restoranima, nekretninama…

Kada je srpsko tužilaštvo koncem 2009. godine pokrenulo istragu protiv Darka Šarića i njegovih, u Crnoj Gori ta je grupa bila pod posebnom zaštitom. Za gradonačelnika Pljevalja Šarići su bili „dobri momci,” a Milo Đukanović je otvoreno branio njihova „ljudska prava”.

Da li zato što su Šarić i njegovi poslovali sa bankom braće Đukanović koja je kuburila sa svježim novcem? Ili su, možda, robe kojima su Šarići trgovali doprinosile posrnuloj crnogorskoj privredi? Ili je na vrhu ove narko piramide, neko mnogo moćniji od Darka Šarića?

Prema italijanskom tužilaštvu, Šarićev narko klan koristio je infrastrukturu koja je stvorena devedesetih tokom šveca cigareta između dvije obale Jadrana. Tu infrastrukturu stvorila je, kao što je poznato, s italijanske strane mafija a sa crnogorske – Milo Đukanović s grupom prijatelja i poslovnih partnera koji su se bavili duvanskim poslovima. Đukanović je bio na vrhu optužnice bareskog tužitelja Đuzepe Šelzija, uz prijatelja Branislava Mićunovića, crnogorskog nekrunisanog kralja igara na sreću i jednog od najmoćnijih Crnogoraca.

I nakon akcije Balkanski ratnik u kojoj su prije godinu i po uhićene prve velike isporuke kokaina grupe Darka Šarića, kriminalna organizacija nastavila je sa švercom unosne robe. U posljednje vrijeme uhvaćeno je više tovara kokaina u Latinskoj Americi i Evropi, od kojih je jedan premašio hiljadu kilograma. Sumnja se da Darko Šarić, dok se skriva, može rukovoditi ovim komplikovanim operacijama.

Prema Večernjim novostima na samom vrhu zločinačke piramide je krupna zvjerka iz Crne Gore. Te zvjerke, zasada, nema ni u zahtjevima za sprovođenje istrage.

U sudu u Bijelom Polju, Darkov brat Duško, otkrio je da je poslovao i s uglednim međunarodnim investitorima, kao što je multinacionalni medijski koncern VAC, na čijem je čelu nekadašnji njemački visoki funkcioner Bodo Hombah. Prema Duškovim riječima na njegov račun u Austriji, leglo je 29 miliona eura od VAC-a, od prodaje preduzeća Štampa, čije je sjedište bilo u Beogradu. Time je mlađi Šarić pokušao da dokaže da je novac kojim su raspolagali dolazio i iz legalnih tokova i firmi. Ovu Duškovu priču, prekinuli su međutim, advokati odbrane, pošto ona navodno „nije tema,” relevantna za proces.

Ranije se spekulisalo da je Šarić preuzeo udio u Štampi od Stanka Subotića Caneta, osobe protiv koje se vodi više procesa zbog šverca cigareta devedesetih. Na italijanskoj optužnici, visoko je i ime Stanka Subotića, dugogodišnjeg partnera Boda Hombaha i VAC-a. Oni su zajedno posjedovali Štampu, najveću distributivnu mrežu u Srbiji.

VAC je posjedovao polovinu akcija crnogorskog dnevnika Vijesti, a u ratu iza kulisa pokušao je da preuzme cio paket, ali su crnogorski vlasnici, ipak, uspjeli da istisnu Hombaha.

Da li su sve ove veze slučajne? Da li su moćni politički i finansijski krugovi u Crnoj Gori stopljeni s klanom Daraka Šarića? Proces u Bijelom Polju, izvjesno, neće otkriti tajne veze. A šta će biti na sudovima od Srbije, preko Italije do Latinske Amerike? Vrh kriminalne piramide drhti baš od toga?

Prva presuda i procesi

Jedina presuda, zasada, protiv nekog od pripadnika grupe Darka Šarića izrečena je u Srbiji. Riječ je o Nikoli Dimitrijeviću, vlasniku firme “DTM rilejšn”, koji je u zamjenu za priznanje krivice, dobio godinu dana kućnog pritvora. On je bio optužen za pranje Šarićevog novca.

U Srbiji su od 2009. podignute tri optužnice za šverc kokaina, gdje je Darko Šarić označen kao organizator krijumčarenja. Na optuženičku klupu sješće ukupno 23 ljudi (Šarić, Soković i još trojica su u bjekstvu), a terete se za rasturanje više od tri tone kokaina. Riječ je, mahom, o državljanima Srbije i Crne Gore.

Podignuta je i optužnica za pranje para, odnosno omogućavanje legalizacije prljavog novca kroz privatizaciju, ali i kupovinu pokretne i nepokretne imovine. Na toj optužnici je desetak imena, a posljednji su dodati Rodoljub Radulović, zvani Miša Amerika, i Nuo Stanaj iz Podgorice. Optuženi i osumnjičeni se terete za pranje nekoliko miliona eura.

Akcija Loptica, koja se vodi od 2008. godine, u Italiji je iza rešetaka smjestila osamdesetak osumnjičenih za distribuciju narkotika. Pored Darka, na listi onih koji se terete je i njegov brat Duško, Goran Soković, a ima i dosta srpskih, crnogorskih i italijanskih državljana, koji su mahom bili ulični dileri. Riječ je o rasturanju više stotina kilograma droge na Apeninskom poluostrvu.

Slovenačka policija je prošle godine uhapsila Dragana Tošića i još 15 osumnjičenih. Njima je nedavno otpočelo suđenje, a terete se da su ogranak klana Darka Šarića, koji je iz Slovenije kokainom snabdijevao crno tržište Hrvatske, Austrije, Njemačke, Mađarske…

U Crnoj Gori je uhapšeno desetak ljudi po zahtjevu italijanskog i srpskog pravosuđa, osumnjičenih da su dio kriminalne organizacije pljevaljskog narkobosa. Jedan broj njih je pušten, a ostatak je izručen zemljama koje su ih tražile. Iza rešetaka su dvojica osumnjičenih – Duško Šarić i Jovica Lončar, kojima se sudi.

Tužilaštvu i sudu, protiv više od 150 osumnjičenih, pomaže petoro zaštićenih svjedoka. Dvojica su u Srbiji i po jedan u Italiji, Brazilu i Sloveniji. Spekuliše se da jedan broj osumnjičenih pokušava da saradnjom s pravosudnim organima izdejstvuje blažu kaznu.

 

Misteriozni Ševo

Milan Ševo (42), iz Beograda, poznat u svijetu kriminala kao „švedski kum”, vraćen je sa crnogorske granice, objavile su Večernje Novosti zbog procesa Šariću i Lončaru.

Ševo je prema pisanju ovog lista pokušao du uđe u Crnu Goru na graničnom prelazu Dobrakovo kod Bijelog Polja, 16. jula ujutro. Crnogorska policija ga je vratila u Srbiju, navodno, iz opreza. Ševo je, naročito dok je živio u Švedskoj, bio na glasu i kao organizator spektakularnih otmica zatvorenika. Crnogorske bezbjednosne službe, po jednoj verziji, procijenile su da bi njegov dolazak u Bijelo Polje dan prije početka suđenja Šariću i Lončaru, donio dodatne razloge za strepnju. Navodno, bezbednjaci iz Srbije su imali informaciju o kretanju Ševa i sugerisali crnogorskim kolegama da mu ne dozvole ulazak.

Ševo je porijeklom iza Bosanskog Petrovca. Njegovo ime gotovo dvije decenije dovodi se u vezu s mnogim krivičnim djelima. Suđeno mu je samo zbog nelegalnog posjedovanja oružja.

Ševo, iako ta sumnja nije dokazana, važi za glavnog organizatora spektakularne pljačke trezora kompanije G4S u Stokholmu 2009. Tada je „internacionalna ekipa” spustila helikopter na krov poslovne zgrade u centru glavnog grada Švedske, obila trezore i odnijela između pet i deset miliona eura.

Ševo je višestruko povezan s ljudima iz Crne Gore koji su živjeli u Švedskoj, a oženjen je ćerkom Ratka Đokića, legende podgoričkog asfalta, ubijenog u Stokholmu. Njegova supruga, kažu njihovi poznanici, intenzivno se druži sa ženom Darka Šarića.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

PRIJEDLOG ZAKONA O BORAČKOJ I INVALIDSKOJ ZAŠTITI: Hoće li se doći do pravičnih rješenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na ovonedjeljnom sastanku civilnog sektora i ministra Damira Gutića dogovoreno je da će se status civilne žrtve  rata ipak priznati žrtvama koje su imale državljanstvo SFR Jugoslavije, bez obzira na to jesu li imale crnogorsko republičko državljanstvo. Trenutni Prijedlog isključuje ovo pravo za članove porodica civilnih žrtava rata i palih boraca koji nisu korisnici porodične invalidnine

 

 

Vlada će preuzeti obavezu za jednokratno obeštećenje porodicama civilnih žrtava rata, dogovoreno je na ovonedjeljnom sastanku ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića sa predstavnicima nevladinih organizacija (NVO) i članovima porodica žrtava.

Iz Ministarstva su saopštili da je Gutić tokom sastanka saslušao zabrinutost i predloge učesnika, koji su istakli da određene odredbe zakona mogu negativno uticati na prava porodica žrtava.Posebno je, kako su naveli, naglašena potreba za preciziranjem statusa civilne žrtve rata i adekvatnim iznosima jednokratnog obeštećenja.

Krajem 2023. nakon javnog protesta NVO, udruženja žrtava i dijela opozicije, poslanici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije povukli su raniji Prijedlog zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. Prijedlog je neopravdano isključivao porodice svih civilnih žrtava rata koje su stradale van teritorije Crne Gore i u vrijeme kada zvanično nije bilo proglašeno ratno stanje. Ovim prijedlogom su iz zakona bile isključene žrtve ratnih stradanja u prvoj polovini ’90-ih, a civlinim žrtvama rata bi bili proglašeni samo  stradali u Crnoj Gori tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).

Vlada se tada obavezala da pripremi novo, sveobuhvatno i pravedno rješenje. Iz Vlade su probili sve predložene rokove (mart i jun 2024.), za inovaciju Zakona. Tek krajem decembra prošle godine, na telefonskoj sjednici, Vlada je utvrdila prijedlog ovog zakona i uputila ga Skupštini na dalju proceduru.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZMJENE ZAKONA O DRŽAVNOJ IMOVINI: Čiji su naši mrtvi  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada je, kao sastavni dio izmjena Zakona o državnoj imovini, prihvatila amandman koji je podnijela Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića. Iz STEGE  tvrde  da se predloženom izmjenom prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine

 

Ove je sedmice STEGA – neformalna građanska asocijacija, okupljena radi izrade Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru, upozorila  javnost na naum Vlade da kroz izmjene Zakona o državnoj imovini, na mala vrata progura izmjenu pravnog statusa grobalja u Crnoj Gori.

Vlada je, kao sastavni dio izmjena zakonskog teksta, prihvatila amandman koji je podnijela Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića. U amandmanu se prije člana 1 dodaju  novi članovi koji glase: Član 1 – U Zakonu o državnoj imovini (,,Službeni list CG br.21-09) u članu 16 alineja 6, briše se. Član 2 – U članu 17 stav 1 poslije alineje 8 dodaje se nova alineja koja glasi ,,groblja u imovini opštine” .Vrši se prenumeracija ostalih članova.

Iz NSD su objasnili da se radi o tehničkim promjenama, kako bi se Izmjenom zakonskog statusa grobalja  dovelo do korišćenja grobalja bez posebnih dozvola i odobrenja nadležnih organa.

Iz STEGE  tvrde  da se predloženom izmjenom prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine. ,,To je nedopustivo i otkriva pravu namjeru predlagača. Ovim se stvaraju pretpostavke da groblja mogu biti i u privatnoj svojini, što znači i u crkvenoj svojini. Time se žele osnažiti (konvalidirati) raniji nezakoniti upisi prava svojine na ime vjerskih organizacija i zajednica”, upozorili su.

STEGA je, odmah po saznanju za odluku Vlade Crne Gore da amandmanski interveniše na Zakon o državnoj imovini, kako kažu, prepoznala krajnju namjeru inicijatora ovih izmjena i premijeru Milojku Spajiću uputila pismo. Premijer nije odgovarao.

Iz STEGE su premijeru izrazili svoje nedoumice: da li je i njegova namjera da mijenja status grobalja po Crnoj Gori i da dozvoli preimenovanja grobalja, i konačno da li namjerava da dozvoli nastupanje posljedica takvog  novog statusa groblja, da groblja budu isključivo jednonacionalna i jednovjerska, da budu u vlasništvu privatnih lica sa potpunom slobodom odlučivanja, i jednih i drugih, ko može i pod kojim uslovima da se sahranjuje na takvom groblju, koji postojeći grobovi moraju da se izmjeste (poruše) iz grobalja i tako dalje, sve do potpunog uništenja njima neprikladnih grobova!

,,Zar je moguće da premijer Spajić ne uočava pogubnost ovih izmjena, jer groblja i grobovi su neraskidiva veza živih sa svojim precima, sa pamćenjem čovjekovog porijekla, sa istorijom, sa Crnom Gorom!”, naveli su iz ove organizacije.

Da razloga za bojazan ima govori prethodna praksa. Tako je prošle godine u Pavinom Polju, u bjelopoljskoj opštini, na lokalnom groblju istaknuta tabla na kojoj piše Srpsko pravoslavno groblje. ,,Na tom groblju ima muslimana, mnogo Crnogoraca, komunista, ateista.. To je zajedničko groblje čitavog sela”, izjavio je predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović. Međutim, javnosti nije poznato da je tabla uklonjena.

U Osnovnom državnom tužilaštvu Bar još se vodi izviđaj po krivičnoj prijavi nevladinog udruženja Komunica NG. U njoj se službenik barskog katastra P. S. tereti da je zloupotrebom službenog položaja nezakonito upisao u svojinu Mitropolije crnogorsko-primorske dvije seoske crkve i tri pripadajuća groblja u Gornjim i Donjim Seocima u Crmnici.

Službenik je u maju 2022. godine „na zahtjev Mitropolije crnogorsko-primorske donio rješenje kojim je bogomolje i groblja“ u Seocima upisao na mitropoliju.Na taj način su, kako ističu iz Komunice, stara i nova crkva Svetog Nikole, te tri seoska groblja koja im pripadaju, ali i ostala imovina ovih crkava, upisani na MCP koja je u sastavu Srpske pravoslavne crkve, i to „kršenjem načela javnosti, pouzdanosti, legaliteta, formalnosti postupka i određenosti postupka Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti“.

Iz Komunica NG su izjavili i da je tokom 2022. 18 bogomolja i grobalja  u barskoj opštini upisano na SPC.

Ovakva praksa dešava se i u drugim opštinama. Iz STEGA navode primjer zetske opštine, gdje je odlukom lokalnog parlamenta priznat status vjerskih grobalja: ,,Planirajući time da javno-pravna ovlašćenja raspolaganja grobljima i grobnim mjestima ustupe Crkvi, što je već najavljena pozadina cijele ove pravne ofanzive vladajuće većine”.

Za sada su reagovali samo iz Prijestonice Cetinje, koja je pokrenula zvaničan spor za vraćanje groblja u selu Građani, koje je po istom scenariju upisano u svojinu Mitropolije.

Prijestonica Cetinje podnijela je tužbu Osnovnom sudu u tom gradu protiv Mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) kojom se traži da seoska groblja u Građanima, u Riječkoj nahiji, koja su, kako navode, neosnovano upisana na MCP, budu vraćena u vlasništvo države, odnosno na raspolaganje opštini i tretirana kao opšta dobra koja nikako ne mogu biti predmet privatne svojine, odnosno crkvene organizacije. Sudski postupak je u toku.

Iz Mitropolije tvrde da brane svoju vjekovnu imovinu i da će za to koristiti sve zakonske mogućnosti. Smatraju da se u slučajevima tužbi protiv njih, radi o anticivilizacijskom odnosu prema Mitropoliji i njenoj imovini, te da takvi potezi ne služe vladavini prava ,,niti interesima građana Cetinja i Crne Gore“.

Iz STEGE su poručili premijeru da mu se obraćaju direktno zbog mogućnosti da on lično ili njegov pravni tim nije u potpunosti informisan o dometima i efektima ovakve izmjene zakona.  Od njega zahtijevaju „da Vlada povuče ovaj prijedlog zbog izuzetno velikog broja negativnih i vrlo opasnih posljedica predloženog i od Vlade prihvaćenog amandmana“.

Pozvali su i građane da ne dozvole da se promijeni postojeći svojinsko pravni režim na grobovima njihovih preminulih i da sa najvećim stepenom zabrinutosti prate postupanje Vlade i Skupštine po ovom pitanju navodi se u obraćanju.

Apel su uputili i na jedinice lokalne samouprave, Crnogorsku akademiju nauka i umjetnosti, pravne fakultete u Crnoj Gori, Udruženje pravnika Crne Gore, nevladine organizacije i ukupnu stručnu i akademsku zajednicu da sa posebnom pažnjom prouče, protumače i tretiraju ovo pitanje, te svojim institucionalnim i stručnim autoritetom ukažu na opasnost i sveukupne posljedice navedene izmjene Zakona o državnoj imovini.

,,Obaveza je svih da se ne remeti spokoj i vječni mir naših pokojnika, da groblja ne budu predmet dnevno-političkih zloupotreba i da podjele ne dopru do naših grobova”, ističu iz STEGE.

Da podjele nisu zaobišle ni mjesta vječnog počinka svjedoči nedavni primjer iz Mojkovca. Ispred crkve u ovom selu postavljen je jarbol koji nadvisuje sami vjerski objekat. Policija i mještani sela Štitarica dežurali su u noći između 3. i 4. novembra, čuvajući državnu zastavu ispred mjesne crkve i groblja. Njeno postavljanje na jarbol 3. novembra obezbjeđivalo je oko 50 policajaca iz susjednih gradova, kako bi se spriječio potencijalni konflikt između mještana.

Konflikt stanovnika tog sela oko zastave počeo je nakon što je jedna grupa postavila srpsku trobojku sa četiri ocila ispred seoske crkve Svetog Arhangela Mihaila. Kao reakciju na postavljanje trobojke, dio mještana postavio je crnogorsku državnu zastavu 2. novembra. Iste noći jarbol sa zastavom je posječen a zastava uklonjena, zbog čega je postavljanje nove obezbjeđivala policija.Crkva su 1896. sagradili mještani i do sada se ispred nje nije vijorila nijedna zastava.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUSPENZIJE I ZAPOŠLJAVANJA U POLICIJI: Netransparentno kadrovanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Još nijesu poznata imena ni kriterijumi po kojima je ministar policije Danilo Šaranović suspendovao 23 policijska službenika. Istovremeno, Vlada je aminovala zapošljavanje preko 800 novih policajaca, koje je moguće sprovesti kroz  poseban postupak, bez javnog oglašavanja i  kadrovskog plana

 

 

Ni nakon više od pet dana nijesu poznata imena policajaca koje je ekspresno smijenio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović u trenutku dok sve veći broj građana traži njegovu ostavku nakon masovnog ubistva na Cetinju,  kada je Aco Martinović  ubio 13 osoba, među kojima i dva dječaka.

Jedno od obrzaloženja ministra Šaranovića zbog čega se ne vidi odgovornim za stanje u bezbjednosnom sektoru je njegova namjera da, kako je kazao, očisti taj sektor od korumpiranih i sa kriminalom povezanih policijskih službenika.

Iz Šaranovićevog ministarstva je 9.januara, osam dana nakon tragedije na Cetinju, saopšteno da su bezbjednosne smetnje za rad u policiji utvrđene kod 44 službenika, a da je za njih 38 još u toku provjera. Istog dana suspendovao je 19 policajaca koji nijesu prošli bezbjednosne provjere. Dan kasnije na spisku su se našla još četiri službenika policije. Iz MUP- su saopštili da su protiv njih pokrenuti i disciplinski postupci nakon što je „utvrđeno da postoje bezbjednosne smetnje za dalji radu u smislu člana 162 Zakona“.

Pojasnili su da bezbjednosne smetnje za dalji rad u smislu člana 162 zakona postoje ukoliko je policijski službenik registrovan kao uživaoc opojnih droga ili održava veze sa licima koja neovlašćeno prikupljaju tajne i druge podatke, teroristima, saboterima, članovima organizovanih kriminalnih grupa ili licima za koja se osnovano sumnja da pripadaju takvim grupama.

Iz MUP su ocijenili da je potpuna dekriminalizacija policijskog aparata i postizanje punog integriteta organa u cjelini uz jasno odvajanje časnih i profesionalnih policajaca od onih koji to nisu, jedan od ključnih prioriteta tog Vladinog resora.

“Uspostavljanje djelotvornih kontrolnih mehanizama je odgovor na teško nasljeđe i narušen ugled policije imajući u vidu broj bivših najviših policijskih funkcionera koji su procesuirani, a među kojima su pojedini priznali da su učestvovali u švercu cigareta. Zbog toga je jasno razdvajanje onih koji su većina, a to su časni i odvažni profesionalci u uniformi, od onih koji su ukaljali ugled policije, neophodnost na putu pune policijske revitalizacije“, navodi se  u saopštenju MUP-a.

Najavili su da će „ministar unutrašnjih poslova nastaviti da zahtijeva opsežne provjere za one policijske službenike za koje postoji opravdana sumnja da svoju policijsku dužnost ne obavljaju štiteći građane, već one prema kojima policija postupa, a posebnu u svijetlu curenja dokumenata označenih stepenom tajnosti iz Uprave policije”.

Mediji su problematizovali to što je Šaranović za šefa Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji postavio Darka Vujovića,  policijskog službenika čija fotografija , na kojoj se nalazi u društvu bezbjednosno interesantnog lica, pravosnažno osuđivanog za ubistvo, kruži društvenim mrežama. Ista fotografija objavljena je i u medijima.

Šaranović se ni nekoliko dana po objavi te fotografije nije oglasio, niti demantovao informaciju u bilo kojem dijelu.

Šaranoviću se ranije spočitavalo i to što je za svog šefa obezbjeđenja postavio Vuka Vukovića, policijskog službenika koji je osuđen u januaru 2022. za brutalno zlostavljanje jednog Cetinjanina tokom racije u Prijestonici u julu 2021. godine.

„Prvo, to je tema koja je zatvorena prije godinu dana. Dakle, radi se prosto o prekoračenju ovlašćenja prilikom obavljanja policijskih zadataka prije nekoliko godina. Dakle, on je odgovarao za takvo nešto, tako da – ta tema je potpuno zatvorena, kazao je Šaranović medijima tada upitan da prokomentariše to što mu je šef obezbjeđenja osuđivani policajac.

Šaranović je tada i pojašnjavao da njegov šef obezbjeđenja nije osuđen za zlostavljanje građana već, kako je kazao, bezbjednosno interesantnog lica, nakon čega je reagovala Akcija za ljudska prava (HRA). Iz te su organizacije saopštili da su zabrinuti što ministar “ne razumije zabranu zlostavljanja na koju Crnu Goru obavezuju međunarodni ugovori o ljudskim pravima i što je spreman javno da opravdava torturu policijskih službenika”.

“Umjesto da se javno izvinio što je u šefa svog obezbjeđenja promovisao policijskog službenika pravosnažno osuđenog za zlostavljanje u službi, ministar Šaranović je kritikovao novinare koji su to otkrili. Još gore je što je pokušao da opravda to krivično djelo time što, navodno, nije zlostavljan ‘slobodan građanin’, već ‘bezbjednosno interesantno lice ili član kriminalne grupe’. Ministar valjda misli da postoje ljudi koje službenici policije smiju da zlostavljaju”, saopštli su tada iz HRA.

Ministarstvo do sada nije upoznalo javnost o tome ko su suspendovani policijski službenici, te po kojim su kriterijumima smijenjeni.

Ubrzo nakon suspenzije preko 20 policajaca, čija imena još nijesu poznata javnosti, Vlada je na elektronskoj sjednici, u ponedjeljak, usvojila Informaciju o pokretanju postupka za zapošljavanje 815 policajaca. Nedostatak kadrovskih kapaciteta u bezbjednosnom sektoru jedan je od razloga zbog kojih se traži Šaranovićeva ostavka.  U vrijeme masovnog zločina na Cetinju je bilo tek devet policajaca.

Bivši direktor policije Zoran Brđanin je u septembru 2024.godine Šaranoviću uputio predlog o potrebi da se zaposli 1.200 policajaca, ali je njegov zahtjev ostao bez reakcije nadležnih.

Usvajanje Informacije o pokretanju postupka za zapošljavanje 815 policajaca na sjednici Vlade početkom sedmice problematizuje se i zbog toga što ona omogućava uapošljavanje novih kadrova od strane vrha policije bez obrazloženja.

Naime u Informaciji se Vlada poziva na  član 133a stav 1 Zakona o unutrašnjim poslovima kojim je propisano  da Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) može, uz prethodno mišljenje Ministarstva finansija i saglasnost Vlade, da sprovede poseban postupak zapošljavanja bez javnog oglašavanja i  kadrovskog plana.

“Zbog obima posla koji nije moguće obaviti sa postojećim brojem izvšilaca, potrebe za angažovanjem specijalizovanog kadra ili drugih opravdanih razloga koje utvrdi Ministarstvo stavom 2 istog člana, propisano je da se postupak iz stava 1 ovog člana sprovodi na osnovu javnog poziva koji se objavljuje na internet stranici i oglasnoj tabli ministartsva”, piše u Informaciji. I zaključuje: „lmajući u vidu da se poseban postupak zapošljavanja primjenjuje za popunu radnih mjesta u okviru ključnih organizacionih jedinica unutar Uprave policije, a sve u svrhu očuvanja javne bezbjednosti potrebno je sprovesti navedeni postupak, bez javnog oglašavanja i bez kadrovskog plana.”

U odluci Vlade nije precizirano po kojim kriterijumima će službenici biti birani, te se na ovaj način baca sjenka na transparentnost  procesa zapošljavanja,  ništa manja u odnosu na netransparentnost postupka utvrđivanja da li je neko od policijskih službenika zaslužio da ostane bez značke koji se sprovodi.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo