Dječak je imao dvije godine, djevojčica četiri mjeseca. Izgorjeli su. Ne zna se je li požar izbio zbog žiške iz šporeta, šterike ili krpe potopljene u ulje koja je osvjetljavala baraku od kartona i drveta. Baraka je bila kraj deponije na Lovanji, Tivat, Crna Gora, socijalna država. Dvadeset prvi je vijek, Dekada Roma.

Prije godinu i po, u martu 2009, u romskom izbjegličkom naselju na Vrelima ribničkim, kod Podgorice, dvije sestre su spavale kad je u njihovoj baraci izbio požar. Starija sestra imala je deset, mlađa pet godina. Odnijela ih je vatra, ugušio dim.

Prije pola godine u beranskom naselju Talum izgorjela je baraka u kojoj su živjele četiri porodice, ukupno 25 Roma. Niko nije stradao, zimu čekaju pod šatorom. Zore sa temperaturama u minusu odavno su počele.

Nadležne službe Glavnog grada polovinom septembra su najavile da će oba kampa na Koniku u kojima već 11 godina žive raseljeni Romi biti rasformirana. Opština je objasnila da je zemlju dala na privremeno korišćenje i da je odluka o tome istekla još 2007. Priroda posla je pravna, niko nije pomenuo šta će s Romima. Planovi čekaju, zemljište je neophodno. Tamo gdje pregaze njihove kućerke i sudbine, gradiće evropsku Podgoricu.

Uskoro će kraj školskog tromjesečja, znaće se šta je dosad naučilo dvjesta pedeset romskih đaka u isturenom odjeljenju podgoričke Osnovne škole Božidar Vuković Podgoričanin na Koniku. Oni se školuju odvojeno od ostalih vršnjaka, ,,istureno odjeljenje” formirano je samo za romsku djecu. Pomoćnik ministra za ljudska i manjinska prava i nacionalni koordinator za Akcioni plan Dekada uključenja Roma 2005-2015 Sabahudin Delić, rekao je ranije da zna da ,,istureno odjeljenje” predstavlja oblik sagregacije. ,,Prosto se plašimo za uspjeh tih učenika, ukoliko ih budemo razvozili po drugim školama”. Nije precizirao koji to kriterijumi ili programi postoje u ,,isturenom odjeljenju”, pa se lakše postiže ,,uspjeh”.

Prije malo više od godinu, dvije učiteljice su u Tivtu, s makazama u rukama, pred svom ostalom djecom tražile vaške u kosi šestoro romskih đaka. Poslale su ih kući uz naredbu da se ne vraćaju dok vaške ne istrijebe. Doktorica iz tivatskog Doma zdravlja tvrdila je da vašaka nije ni bilo. Jedna od učiteljica, Jevrosima Popović pitala se da li ljudi znaju koliko su ,,ta djeca” neuredna i da li svi treba da budemo zatočenici Roma. Zaključila je da ona to ne može da dozvoli.

Prije dva mjeseca navršilo se jedanest godina otkako je u blizini Budve, na brod Mis Pat, registrovan za prevoz šest putnika i dva člana posade, ukrcano oko 70 ljudi. Bili su krenuli da po svijetu traže bolji život. Zvanično, more je odnijelo 37 Roma, identifikovano ih je 13, jedan čovjek je preživio. Ostali su se utopili nezvanično.

Sudski postupak protiv sedmorice optuženih da su odgovorni za njihovu smrt iznova je počeo prije desetak dana. Prethodnih deset godina što istrage, što sudskog procesa, služilo je samo da se kaže: nije tačno da se za zločine ne odgovara, postupak je u toku.

Šef političke sekcije Delegacije Evropske unije Klajv Rambold ovih je dana upozorio da se Romi suočavaju sa veoma teškom situacijom u Crnoj Gori. ,,Uočili smo da je ostvaren neki napredak u smislu veće integracije djece u obrazovni sistem, da su obezbijeđeni bolji smještajni kapaciteti. Međutim, dosta toga ostaje da se odradi. Kada je u pitanju borba protiv diskriminacije, većina Roma, Aškalija i Egipćana nije stalno zaposlena. Oko 60 odsto njih nije bilo nikad zaposleno”.

Vlada RCG je u januaru 2005. godine usvojila dokument pod nazivom Akcioni plan za implementaciju ,,Dekade uključenja Roma 2005 -2015” u Republici Crnoj Gori”. U oktobru 2007. usvojena je Strategija

za poboljšanje položaja RAE populacije u Crnoj Gori 2008-2012.

„U odnosu na Akcioni plan i Dekadu romske inkluzije, Strategija sa jedne strane znači konkretizaciju ostvarenja najvažnijih ciljeva Plana i Dekade”, objasnila je Vlada.

Čudni su podaci o Romima, Egipćanima i Aškalijama u Crnoj Gori. Prema podacima sa posljednjeg popisa, 2601 osoba se izjasnila da pripada romskoj nacionalnosti. To je 0,42 odsto ukupnog stanovništva. U Strategiji piše da, prema nezvaničnim podacima baziranim na različitim sociološkim istraživanjima nevladinih organizacija, Roma u Crnoj Gori ima preko 20 hiljada. Kad je Monstat, u skladu sa Strategijom, prikupio podatke, objavljeno je u Crnoj Gori ima 9.934 Roma, Egipćana i Aškalija.

Podaci su prikupljani u oktobru 2008. godine tako što su ljudi dobrovoljno dolazili na punkt i davali podatke za sebe i članove svojih porodica i domaćinstava.

Prema Monstatovim podacima, među Romima starijim od 16 godina 44 odsto nema ličnu kartu, 31 odsto nema zdravstvenu knjižicu dok je 12 procenata bez ikakvih dokumenata. Državljanstvo Crne Gore ima 3.979, strane države 2.817, bez državljanstva je 2.553 ljudi – oko 26 odsto. U Strategiji su, pored ostalog, prepoznati problemi oko pravnog statusa, registracije, nedostatka ličnih dokumenata i diskriminacije Roma. Vlada je, pored ostalog obećala da će formirati posebnu Kancelariju za besplatnu pravnu pomoć građanima romske nacionalnosti. Nijesmo čuli.

Među Romima, Egipćanima i Aškalijama starijim od 15 godina, prema Monstatu, nepismeno je skoro dvije i po hiljade ljudi. Od toga 842 muškarca i 1592 žene. Do fakulteta je stiglo 14 osoba.

Uprkos velikoj buci koja se oko obrazovanja Roma podiže, stvari zapravo idu unazad. Više je nepismenih među Romima koji imaju 15 do 30, nego među onima koji su stari 30 do 45 godina. Među nepismenima najviše je onih od 15 do 19 godina – 482 i od 20 do 24 – 386. Najmanji postotak nepismenih je kod muškaraca starih od 40 do 44 godine – 21 odsto i među ženama od 30 do 34 – 48 procenata.

Porazne su i Monstatove brojke, ostale su još gore. Prema podacima iz istraživanja koje je 2006. radila kancelarija programa Ujedinjenih nacija za razvoj više od polovine Roma, Egipćana i Aškalija u Crnoj Gori nepismeno je i slabo se služe zvaničnim jezikom.

Silne mjere su Strategijom predviđene oko obrazovanja. Obezbjediće upis romske djece u redovne osnovne škole u najvećem mogućem broju. Obezbjediće besplatne udžbenike i školski pribor svoj romskoj djeci koja redovno pohađaju osnovne škole. Vodiće računa da se smanji broj djece koja napuštaju osnovnu školu nakon 3-4 razreda. Ponešto je urađeno, ali, svi se slažu, nedovoljno.

Prema podacima Akcije za ljudska prava od usvajanja Zakona o osnovnom obrazovanju 2007. godine do maja 2009. godine samo je jedan roditelj romske nacionalnosti sankcionisan zbog toga što njegovo dijete nije upisano u školu ili zbog toga što je napustilo osnovnu školu. Španci, na primjer, imaju sistem po kojem Romi dobijaju pristup javnom stambenom zbrinjavanju i finansijskoj pomoći pod uslovom da šalju djecu u školu i zdravstvene ustanove. Jednostavno zvuči, ali bi trebalo imati stambene zgrade namijenjene tome. Naše su namijenjene bogaćenju bogatih.

Prosječno romsko domaćinstvo u Crnoj Gori ima više od pet članova. Od 2020 domaćinstava, 682 raspolažu sa manje od 20 kvadrata, 707 porodica koristi 21- 40 kvadrata.

U barakama od drveta živi 749 domaćinstava, 67 u barakama od kartona. U blizini deponija živi 61 odsto Roma. Svi Romi u Budvi i na Cetinju žive pored smetlišta.

Strategija je predvidjela urgentno poboljšanje minimalnih uslova stanovanja, „posebno u higijensko-zdravstvenom smislu”. Već dvije godine strategija važi, Dekada Roma gazi petu godinu. Imamo čime da mašemo, Romima nije ništa bolje. Država Crna Gora, zapravo, sanja da Romi nekako nestanu sami od sebe.

Kosara BEGOVIĆ