Povežite se sa nama

Izdvojeno

U PROSVJETI I ZDRAVSTVU TRAŽE POVEĆANJE PLATA: Godina počinje štrajkovima

Objavljeno prije

na

Štrajk zaposlenih u školama, bolnicama i domovima zdravlja, mogla bi da bude slika iz Crne Gore krajem ovog mjeseca. Prosvjetari i zaposleni u zdravstvu traže povećanje plata, a iz Vlade za sada nema odgovora

 

Izvršni odbor predložio je u srijedu Glavnom odboru Sindikata prosvjete Crne Gore da započne proceduru pripreme za generalni štrajk u prosvjeti ukoliko januarska zarada ne bude obračunata u skladu sa potpisanim Granskim kolektivnim ugovorom (GKU) za oblast prosvjete, najavili su iz Sindikata prosvjete Crne Gore.

Nadaju se da će nadležni preduprijediti štrajk i odobriti im uvećanje plata od 10 odsto kako predviđa GKU koji su potpisali sa bivšom Vladom. Ukoliko se to ne desi u narednih 10 dana, do početka drugog polugodišta, iz Sindikata su najavili nekoliko mogućih scenarija.

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović izjavio je da neće poštovati opciju u kojoj bi poslodavac trebalo da odredi minimium procesa rada. Naime, akt o minimumu procesa rada je donesen prije 20 godina i kako tvrdi Božović, Ministarstvo prosvjete ga tumači na način da moraju da rade sve kao i da nisu u štrajku. Kao opciju Sindikat razmatra mogućnost, da poput radnika Telekoma koji su prošle godine bili u štrajku, sami donesu odluku o minimumu procesa rada, i kao treću opciju totalnu obustavu nastave.

Iz Vlade od protesta upozorenja ispred Skupštine, prije Nove godine, nijesu rješavali ovaj problem. Iz Sindikata su jasno najavili da će ukoliko se ne izdvoji 18 miliona za povećanje zarada prosvjetnim radnicima, pozvati sve prosvjetne radnike na štrajk u drugom polugodištu. U sistemu crnogorskog obrazovanja zapošljeno je preko 14.000 ljudi, a njega pohađa 94.000 učenika.

Prosvjetari su se pobunili nakon što je objavljeno da u Predlogu zakona o budžetu za 2024. godinu zaposlenima u toj oblasti nije predviđeno povećanje zarada od deset odsto. Sindikat prosvjete je sa prethodnom Vladom u decembru 2022. dogovorio povećanje zarada 20 odsto, a onda za još po deset odsto u 2024. i 2025. godini.

Međutim, tokom prošle godine, nije bilo razgovora Ministarstva prosvjete  a i Sindikata o povećanju zarada od januara 2024, niti su formirali komisiju i potpisali poseban sporazum, kako to predviđa Granski kolektivni ugovor (GKU), usvojen 30. decembra 2022.

Prethodna Vlada je u julu prošle godine usvojila Smjernice makroekonomske i fiskalne politike za 2023-2026. godinu, i u ovom  dokumentu kojim se utvrđuju limiti potrošnje budžeta, ne predviđa se obećano povećanje zarada prosvjetnim radnicima.

Jedno su potpisi i obećanja prošle, a drugo realnost nove Vlade. Iako je premijer Milojko Spajić u ekspozeu naglasio da će obrazovanje biti u fokusu, Vlada je na početku mandata zapela baš sa prosvjetarima. Tako je premijerova priča o tome da će prosvjetni radnik da bude u središtu obrazovanog procesa i da će prosvjetni radnik biti zadovoljan i motivisan, ubrzo skliznula u otvoren sukob sa njima. Spajić im je, dok su prosvjetari protestovali ispred Skupštine, poručio da će biti uvećanja kada budu vidljivi rezultati u prosvjeti.

Treba se prisjetiti da je kada je Sindikat krajem 2022. dogovorio uvećanje plata prvo 20 odsto, a onda kroz naredne dvije godine po deset, dobar dio nastavnika taj potez kritikovao. Navodeći da su diskriminisani u odnosu na ostale kategorije zaposlenih u javnom sektoru, te su navodili primjer da je profesorima na Univerzitetu Crne Gore uvećana zarada čak 60 odsto.

Umjesto pregovora sa prosvjetarima iz Ministarstva prosvjete poručuju da se obrazovno-vaspitni rad  može prekinuti samo u naročito opravdanim slučajevima (epidemije, elementarne nepogode i slično). Iz Sindikata poručuju da takav stav doživljavaju kao vid zastrašivanja.

Ukoliko Vlada ostane i dalje nijema na njihove zahtjeve iz Sindikata poručuju da će krenuti sa tužbama zbog kršenja granskog kolektivnog ugovora. Tužbe bi, prema njihovoj računici, državu mogle koštati blizu 20 miliona eura.

Pored prosvjetara i iz Samostalnog sindikata zdravstva Crne Gore (SSZ) su najavili da će u narednim danima odlučiti da li će zdravstveni radnici stupiti u štrajk. Razlog je ignorisanje njihovih zahtjeva za povećanjem zarada.

Predsjednik ovog sindikata hirurg Mihailo Babović najavio je da bi štrajk bio organizovan u svim bolnicama i domovima zdravlja, čije su sindikalne organizacije članice SSZ, u skladu sa propisanim minimumom procesa rada.

Iz sindikata su podsjetili da su do 3. januara očekivali da bude zakazan sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem, kako je to bilo dogovoreno na ranijem sastanku sa ministrom zdravlja dr Vojislavom Šimunom.

Sindikalci zahtijevaju povećanje plata za srednji medicinski kadar za 17 odsto u Granskom kolektivnom ugovoru, te korekcije koje se tiču i svih zaposlenih, kao što su prekovremeni rad, dežurstva, pripravnost od kuće i slično. Babović je istakao da nije ispoštovana ni zakonska obaveza da se GKU za zdravstvo usaglasi sa Opštim kolektivnim ugovorom do kraja 2023. godine. Sindikat predlaže i da se u novom GKU za prekovremeni rad osnovna zarada zaposlenog uvećava umjesto 60 odsto, za 80 odsto, a da se za 24 sata dežurstva sa sadašnjih 15 odsto, poveća na 20 odsto obračunske vrijednosti koeficijenta.

,,Mi u stvari ne tražimo povećanje plata, već da se anulira inflatorni udar koji smo pretrpjeli u posljednje dvije godine”, poručio je Babović.

Prema zvaničnoj statistici, u posljednje tri godine cijene namirnica porasle su u Crnoj Gori za 43 odsto. Za razliku od sve tanjih novčanika većine građana, trgovinski lanci su imali rekordne profite. Nema naznaka da nova Vlada ima rješenje za ovaj problem svih građana, kao ni za zahtjeve prosvjetara i zdravstvenih radnika.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

VLAST, OPOZICIJA, USTAVNI SUD: Udruženi  proizvođači haosa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički stalež, vlast i opozicija, ali i većina u Ustavnom sudu, hronično su pravo i Ustav tumačile spram okolnosti i sopstvenih interesa. Udruženo su proizvodili  institucionalni haos. Posljedica je ono što danas imamo –  partijski sud kome prijeti blokada, ili nezakonitost. Koji politički interesi stoje iza posljednje epizode, osim onog očiglednog –  borbe za prevlast u Ustavnom sudu –  brzo će se vidjeti

 

 

Da li se na ovonedjeljnoj sjednici parlametarnog Ustavnog odbora desio “ustavni puč” koji je izvela vlast s namjerom da preuzme kontrolu nad Ustavnim sudom ili da ga obezglavi, kako tvrdi opozicija, ili je, kako tvrdi premijer Milojko Spajić dimna bomba koju je opozicija aktivirala na sjednici Odbora  u stvari “lažna drama oko potpuno funkcionalnog Ustavnog suda i dimna bomba koalicije Jakova Milatovića sa Demokratskom partijom socijalista”?

Da krenemo redom. Ustavni sud je trenutno –  funkcionalan. Skupština je ove nedelje konstatovala, uprkos dimnoj bombi, prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Ustavni sud sada ima pet sudija i nije u blokadi. Do penzionisanja sutkinje Đuranović imao je šest sudija, zbog čega je donošenje odluka bilo teže, zbog mogućeg odnosa glasova tri prema tri.  Ono što se moguće promijenilo je odnos snaga u tom sudu, koji nije izgubio status – partijskog suda.

Ustavni sud ne bi bio funkcionalan  da je penzionisano svo troje sudija Ustavnog suda, kako je  parlament namjeravao da učini, nakon što ga je predsjednica tog  suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje. U tom slučaju  sud bi bio blokiran, jer bi u Ustavnom sudu ostalo samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović.

Ustavni odbor je odlučio da raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, ali, kako je za njihov predlog ovlašćen predsjednik države, Milatović je morao raspisati konkurs. On je tu odluku  odložio saopštivši  da će to učiniti nakon što se Ustavni sud na sjednici izjasni da li su se stekli uslovi za penzionisanje  to dvoje sudija.

Da je Milatović izašao u susret parlamentarnoj većini, Ustavni sud bi bio blokiran.   Blokada Ustavnog suda nije nešto što nijesmo vidjeli, i zbog toga se do sada u Skupštini nijesu  dimile bombe. Ustavni sud je iz blokade izašao krajem prethodne godine, kada je Crna Gora dobila aplauze iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije tog suda, nakon dugih i mučnih političkih trgovina svih partija, i opozicije i vlasti, koje sve do danas nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda,  boreći se za prevlast u jednoj od najviših sudskih instanci.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo