Povežite se sa nama

OKO NAS

U POSJETI FARMI MAGARACA U MARTINIĆIMA: Odmor i lijek   

Objavljeno prije

na

Utočište za napuštene i zlostavljane magarce. Svojevrsni centar za rehabilitaciju djece sa invaliditetom. Rijedak primjer uspješnog održivog turizma. To je Farma magaraca u Martinićima, do koje se dolazi razrovanim putem jer institucije nemaju sluha da posjetiocima olakšaju pristup do jednog od ekoloških i turističkih brendova Crne Gore

 

Jeste li čuli za Farmu magaraca u selu Martinići kod Podgorice? Ona je utočište za napuštene i zlostavljane magarce. Humanost je pokazala i prema ljudima. Kao nezaobilaznu atrakciju Crne Gore preporučuju je istaknuti turistički vodiči i avio kompanije. O njoj pišu svjetski mediji.

Farmu je osnovao ornitolog Darko Saveljić prije više od četiri godine. Održava je sa porodicom, a na ideju o osnivanju došao je sasvim slučajno, kada je na seoskoj cesti ugledao krdo magaraca kako leži. Danas Farma broji četrdeset magaraca. Za samo nekolike godine postojanja, posjetilo je preko 58 hiljada ljudi.

Farma ima nekoliko strateških ciljeva. Prvi je zaštita magarca od izumiranja. ,,Magarac je dio crnogorske kulturne baštine. Bilo ih je na hiljade u kršovitom dijelu Crne Gore, a danas ih nema preko 150, uključujući i one koji se nalaze na ovoj farmi”, priča Darko Saveljić. Farma služi i kao azil. U njoj su mir pronašli magarci spašeni od gladi, mučenja i teškog rada.

Život se godinama modernizovao, a ljudi su iz sela otišli u gradove. I zaboravili na magarce. Nekoliko stotina godina koristili su ih kao najbolje saveznike za život na selu. ,,Nije bilo puteva, oni su donosili drva, izvlačili vodu i obrađivali zemlju. Magarac je prilagođeniji za hodanje po kamenjaru od konja, jer ima manja kopita. Nije bio zahtjevan ni za ishranu, hranio se onim što ostane iza stoke. Bio je low cost životinja”, kaže Darko Saveljić.

Na Farmi se nalazi i Muzej magarca. Na skorašnjem svečanom otvaranju, nazdravljalo se magarećim mlijekom. Izloženi su samari, sijačice, plugovi, sakupljači sijena. ,,Da magarci znaju da govore, nazvali bi ovo spravama za mučenje magaraca, a Muzej magarca Muzejom torture nad magarcima”, kaže Darko Saveljić i podsjeća na dane Drugog svjetskog rata, kada su magarci bili zloupotrijebljeni od strane okupatora, Italijana, da nose granate.

On je, pored Muzeja, otvorio i Centar za posjetioce, uz pomoć Rokfeler fondacije iz Njujorka: ,,Zanosio sam se idejom da napravimo spomenik magarcu, ali je ovako sve ispalo mnogo bolje. U Centru ljudi mogu da pogledaju film o našoj farmi i da pročitaju sve što ih interesuje na šest stranih jezika. Tu je i sala za organizovanje sastanaka i seminara koju nudimo besplatno svima koji imaju progresivne ideje za Crnu Goru”.

Drugi strateški cilj Farme je edukacija. Ona je nedjeljom otvorena za sve, dok je radnim danima obilaze organizovane grupe iz škola i vrtića. Ulaznica je kilogram šargarepa ili jabuka.

Farma magaraca u Martinićima je ekološka, napravljena je od recikliranih materijala. Podržava održivi turizam. Tu su i apartmani rezervisani za one koji na Farmu dolaze da sakupljaju sijeno, čiste, vade krompir ili beru grožđe. Turisti ovdje rade i plate za to što rade. Iako je to nekim građanima Crne Gore neshvatljivo, strancima nije. Boravak u prirodi je dragocjen i nezamjenjljiv. To dobro znaju oni koji dnevno provedu po par sati u prevozu i gužvi u svjetskim metropolama.

Na Farmi se ustaje rano. Dan je kratak, a obaveza ne fali. ,,Ljudi koji prate Fejsbuk stranicu Farme magaraca misle da je život na njoj zabava. Realnost je drugačija. Četrdeset magaraca godišnje pojede preko tri ipo hiljade bala sijena. Za njima treba čistiti. Ljeti se u ovom području javljaju problemi sa vodom. U suštini, njima je potrebna stalna njega. Oni ne znaju za svece, Novu godinu ili slave”, objašnjava Darko Saveljić.

Za njega magarci nisu tvrdoglavi i glupi, kako mnogi misle. Oni su plemenite životinje koje poznaju humanost. Na svoj način doprinose održivosti farme – hipoterapijama i organskim mlijekom. Magareći gnoj daje se mladim poljoprivrednim proizvođačima.

,,Porodicama koje imaju djecu sa autizmom ili u invalidskim kolicima farma nudi besplatnu pomoć u vidu hipoterapija. Druženje sa magarcima se pokazalo uspješnim u većem broju slučajeva. Iako ove terapije mogu da budu naporne, upornost se isplati”, ponosno kaže osnivač Farme.

Darko Saveljić ističe da se ovdje poštuju prava životinja: ,,Jedino ko može da jaše naše magarce jesu djeca u invalidskim kolicima kojoj vježbe te vrste mogu da pomognu. Ovakve posjete se posebno najavljuju i obavljaju kada na Farmi nema posjetilaca”.

Magareće mlijeko na Farmi je potpuno prirodan proizvod, vrhunskog kvaliteta. Sladunjavog je ukusa, hipoalergeno i niskog sadržaja loših zasićenih masnoća. ,,Mlijeko se koristi isključivo termički neobrađeno. Bilo koja vrsta zagrijavanja uništava svojstva zbog kojih se konzumira. Bogato je kalcijumom, magnezijumom, fosforom, cinkom i kalijumom. Lizozimi i laktoferini iz mlijeka utiču na izgradnju imuniteta i prirodni su antibiotici. Ovo mlijeko liječi ili ublažava simptome kašlja, bronhitisa, astme, upale pluća, upale crijeva, alergije, kožne bolesti, a značajno povećava imunitet. Ono se preporučuje i novorođenčadima umjesto praškastih zamjena za mlijeko ili drugih vrsta mlijeka, posebno djeci koja su alergična na mlijeko”, objašnjava Darko Saveljić.

Polovina mlijeka koje se proizvede besplatno ide u ruke onih koji boluju od najtežih bolesti, kao što su kancer ili dijabetes. Polovina se prodaje. Tako Farma živi.

Poštuje se transparentnost. Farma magaraca je trenutno jedini proizvođač u Crnoj Gori koji svaka tri mjeseca objavljuje analize kvaliteta mlijeka. Kvalitet mlijeka kontrolisan je od strane Laboratorije za mljekarstvo Biotehničkog instituta Podgorica. Darko Saveljić pojašnjava i zašto litar magarećeg mlijeka košta 50 eura: ,,U jednom mililitru sirovog magarećeg mlijeka ima do dvije hiljade bakterija. U kravljem je prihvatljiva granica do 400 hiljada. U sterilnom tetrapaku tolerancija je pet hiljada bakterija. Brojevi sve govore”.

Na Farmi je 2018. godine organizovan prvi Magaskop na svijetu, prvo emitovanje dokumentarnog filma na jednoj farmi u Crnoj Gori. Svakog decembra ovdje se priređuje i Novogodišnji bal sa magarcima za djecu i odrasle. Ambijent Farme upotpunjuju koncert klasične muzike , kuvano vino i domaća hrana.

O Farmi su pisali Lonely Planet i Trip Advisor, svijetski poznati turistički vodiči. Od 11 predloga šta posjetiti u Podgorici, Farma magaraca nalazi se na trećem mjestu. Ovo je preporuka Ryanair-a, niskotarifne avio kompanije koja dnevno preveze 350 hiljada putnika. Darko Saveljić kaže da pristiže sve više turista koji su u avionu saznali za ovo neobično mjesto u Crnoj Gori.

Farma je postala jedan od prepoznatljivih ekoloških i turističkih brendova Crne Gore, a posjetilo je, do sada, blizu 60.000 ljudi. Uprkos tome, makadamski put do farme skroz je izrovan. Red je da Opština Danilovgrad i institucije saniraju put. Posjetioci jesu željni divlje prirode ali teško da im prija takva civilizacija.

 

                                                                                        Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo