U korist naše šteteDva krupna koraka ka crnogorskoj energetskoj budućnosti su napravljena. Italijanska firma Terna i crnogorski Elektroprenos potpisali su ugovor o dokapitalizaciji. Time je najavljeno da će Terna u saradnji s Elektroprenosom graditi podvodni kabal kapaciteta hiljadu megavata za preko 700 miliona eura. Korist italijanske strane od ovoga posla je jasna. A nekoliko dana ranije Vlada je usvojila konačnu verziju koncesionog akta za hidroelektrane na Morači. Šta će građani Crne Gore imati od toga – javnost još ne zna.

Uglavnom, najavljeno je kako je sada sve spremno da Crna Gora procvjeta u bogato energetsko čvorište.

MORAČA NAS SPOJILA: Upitan da li računa da će Italija graditi hidroelektrane na Morači, čija bi struja kablom odlazila toj zemlji pokrivajući njen deficit, italijanski ministar za ekonomski razvoj Paolo Romani je odgovorio: „Zainteresovani smo da sa crnogorskom stranom izgradimo elektrane i na osnovu tog partnerstva povećamo proizvodnju struje. Ne postoji samo Morača, nego i druge inicijative, gdje ćemo uključiti susjedne zemlje i Crna Gora će biti jedno čvorište energije za cijeli ovaj region”. Gosti iz Italije nijesu krili zadovoljstvo niti činjenicu da kabal grade kako bi prevazišli svoje energetske probleme.

Sa druge strane, ministar Branko Vujović nije odgovorio da li će ovim projektom građani imati povoljniju cijenu struje. Ponovio je ono što već svi znamo – od 2015. biće otvoreno tržište struje, pa će svi moći da biraju gdje i po kojim uslovima će je kupovati.

Uoči dolaska italijanskih partnera, crnogorska Vlada je usvojila konačnu verziju koncesionog akta za hidroelektrane na Morači.

“Konačna verzija ovog akta potvrdila je ono što smo predviđali cijelo vrijeme javne rasprave. Apsolutno svi komentari predstavnika civilnog društva, uključujući MANS, Green Home i Forum 2010 u potpunosti su odbačeni gotovo bez obrazloženja”, kaže Dejan Milovac iz MANS-a.

U MANS-u tvrde da će biti veliko iznenađenje ako posao izgradnje hidroelektrana na Morači dobije bilo koja druga kompanija koja se prijavila na pretkvalifikacioni tender a ne A2A. Naime, kompanija A2A, kako se navodi u saopštenju MANS-a, uputila je sljedeću sugestiju: “Da bi bio izrađen fleksibilan projektni predlog, predlažemo da uvrstite moguće, ali i ograničeno proširenje teritorije koja je u vezi s hidroenergetskom koncesijom, naročito u dolini Morače do Zlatice, gdje se rijeka Morača spaja sa rijekom Zetom, i u dolini Male Rijeke do otprilike kraja željezničkog mosta Bar-Beograd, da bi se pružila mogućnost planiranja i izgradnje ostalih elektrana”.

PRILAGOĐAVANJE KONCESIONARU: Tako se u finalnoj verziji Koncesionog akta predviđa da „potencijalno područje obuhvati glavni tok rijeke uzvodno od ušća Zete u Moraču, dok će se čak i alternativno rješenje kretati u okviru tog potencijalnog područja.

,,Ovim se praktično nastavlja proces izlaženja u susret budućem koncesionaru, što uz nepostojanje precizno definisanog predmeta koncesije već samo potencijalnog područja, državu Crnu Goru dovodi u situaciju da će se granice koncesione eksploatacije definisati u dogovoru s koncesionarom, van javne rasprave i daleko od očiju javnosti. Nakon toga će i Skupština Crne Gore biti dovedena pred svršen čin, jer će se od poslanika tražiti da izglasaju već gotovo rješenje”, tvrde u MANS-u.

Iz te organizacije takođe upozoravaju da će Vlada pristupiti i definisanju Detaljnog prostornog plana za područje koncesije, što će praktično značiti prilagođavanje tog planskog dokumenta onome što je već unaprijed dogovoreno u direktnoj komunikaciji između budućeg koncesionara i Ministarstva ekonomije.

I dalje je ostalo nejasno kakvu će konkretnu korist građani imati od velikih energertskih projekta i na osnovu čega u Vladi najavljuju veliki bum. ,,Osim ministra Branka Vujovića i ljudi u Ministarstvu, niko još nije vidio niti cost-benefit analizu koju je radila švedska agencija Pojri, niti čuvenu ekonomsku analizu koju je radio tim domaćih, javnosti za sada nepoznatih eksperata”, tvrdi Milovac.

MANIPULACIJA JAVNOSTI:U Vladi su se pozivali i na ekonomske efekte koje je izračunao tim nezavisnih stručnjaka. No, kako je potvrdio profesor dr Milenko Popović, procjena ekonomskih efekata izgradnje hidroelektrana na Morači ne pokazuje opravdanost i isplativost projekta i Univerzitet Mediteran nije želio da učestvuje u manipulaciji javnosti, zbog čega je raskinuo saradnju s Ministarstvom ekonomije.

Popović upozorava da analiza makroekonomskih efekata, koju Vlada predstavlja dokazom da će Crna Gora imati značajne koristi od gradnje na Morači, ne pokazuje da se projekat isplati državi, procjenjujući da nema osnova za „zeleno svjetlo” za taj posao.

,,Šokantno je kako Vlada olako odlučuje. Procjena ekonomskih efekata odgovara samo na neka važna pitanja, ali ne i na osnovno o društvenoj isplativosti projekta. Na ovo pitanje treba da odgovori cjelovita cost-benefit analiza koje nema, niti postoje osnovi za njenu izradu. S obzirom na to da se planira davanje koncesije, u okviru analize morala bi se dati ocjena isplativosti projekta, prvenstveno s aspekta Crne Gore i njenih građana”, rekao je Popović.

I pored brojnih primjedbi na čitav projekat u vrhu vlasti su uporni da izguraju svoju zamisao. Računica koju imaju nije jasna nikome.

Marijana BOJANIĆ

Veza KAP, Morača, kabal

Potpisivanjem ugovora sa italijanskom kompanijom Terna o dokapitalizaciji (čitaj privatizaciji) crnogorskog državnog preduzeća Prenos, stvorili su se uslovi za gradnju podvodnog kabla sa Italijom i elektroprenosne mreže vrijedne 700 miliona. Prema riječima Paola Romanija, ministra za ekonomski razvoj Italije, to će pomoći njegovoj zemlji da poboljša snabdijevanje električnom energijom iz Crne Gore i regiona. A šta će biti sa nama?

Elektroprenosna mreža je strateški važna i ona se u normalnim zemljama ne daje stranim investitorima i ne privatizuje. Pored toga, cijene struje u Italiji su danas dva do tri puta veće nego na Balkanu. Kada se 2015. godine tržište energije otvori ovaj projekat će bitno uticati da se razlike u cijeni struje između dvije obale Jadrana smanje – tako što će se naše cijene približiti skupljim italijanskim.

Čitave ove godine, koliko traje javna debata o HE na Morači, premijer i njegovi ljudi su uvjeravali građane da će projekat potapanja Morače riješiti problem deficita struje. Čim je javna debata završena, a koncesioni dokumenti usvojeni, vladini činovnici su objelodanili da su ustvari budućem inostranom investitoru ponudili crnogorske kanjone i stotine miliona našeg novca, za hidroelektrane koje će proizvoditi struju za izvoz (čitaj Italiju), a čiji će profit u cjelini prisvojiti investitor.

Kao ozbiljna država, Italija na projektu podvodnog kabla radi već pet godina. Da je crnogorska država radila u interesu svojih stanovnika, danas bi imali ugovor o gradnji novih postrojenja čija bi energija ostala u našoj zemlji.Tako bi se smanjio šok koji će otvaranjem tržišta energije i uvozom skupe struje osjetiti svi u Crnoj Gori.

Crna Gora nije pripremila za nova vremena ni velika preduzeća. Umjesto toga, kupila je vlasnike koji su očerupali i ono malo imovine što je preostalo. Đukanovićev strateški partner u KAP-u, Oleg Deripaska, pored ogromnih povlastica koje je dobio, primiće i nove desetine miliona eura subvencija i stotine miliona novih pozajmica, bez obaveze investiranja u razvoj preduzeća. Da bi, kako premijer pojašnjava, Deripaska nastavio da radi u Crnoj Gori. A od kada je prodat Kombinat, nije uloženo ništa u modernizaciju i pripremu fabrike za tržišne uslove.

Čemu onda subvencije, kad će zbog visokih cijena struje ovakav KAP ruski oligarh zatvori 2015, kada prestanu povlastice i kada se otvori tržište energije.

M.T.M.