Povežite se sa nama

DRUŠTVO

U ime naroda – na ulicu

Objavljeno prije

na

Penzionerka iz Herceg Novog Anđa Kovačević godinama trpi neviđeno šikaniranje zbog stana od 56 kvadrata u centru atraktivnog dijela Igala. Patnja, strahovi, suđenja, neizvjesnost – samo su dio onog što je do sada preživjela. Prije nekoliko dana, nakon sudske odluke, trebalo je da iz stana bude izbačena na ulicu. Uvidom u obimnu sudsku dokumentaciju, njen slučaj je predložak za dramu. Žena, koja je udovica i nasljednica stana od pokojnog muža Radivoja Kovačevića, čak i nakon 33 godine boravka u njemu, mora vani. Za utjehu, predlažu joj smještaj u Staračkom domu u Risnu.

Neupućena u zakone, vjerovala je u pravdu, u sud i svoje advokate, dok nije otkucalo vrijeme za deložaciju. Ostalo je sada samo vrijeme za one koji mogu da joj pomognu i koji vjeruju da je kod nas pravda dostižna.

Nakon tačno 19 godina dugog sudskog procesa, koji se vodi u hercegnovskom Osnovnom sudu, njeno pravo i pravda su ignorisani. Da sve bude zamršenije – ona u ovom maratonskom procesu učestvuje kao udovica, dok se spor vodi protiv njenog umrlog muža, vlasnika sporne imovine.

Prošle nedjelje sudski izvršitelji došli su na vrata stana Anđe Kovačević. Izvršenje iseljenja i selidba u Risan odgođeni su za petnaest dana. Detaljnije upućeni u ovaj sudski slučaj nadaju se da ipak neće doći do izvršenja te sudske odluke. Ali, i Anđa se toliko puta uvjerila da je nada varljiva…

Kako je započela njena drama? Titov gardista, pokojni Kovačević, od vojske je dobio stan, a ubrzo zatim i prekomandu iz Beograda u Kumbor. Tada je bio u prvom braku sa Milkom Kovačević, koji je sudski razveden 1984. godine. U to vrijeme vojska je otkupljivala stanove, pa je Radivoje Kovačević, bez učešća bivše ženine firme Centroprom, 1992. godine otkupio i na sebe uknjižio stan u Igalu. Tada je bio u drugom braku sa Anđom. No, naredne godine umire i od tada Anđa doživljava prijetnje, maltretiranja, suđenja…

Prvi je, kaže Anđa, počeo da joj prijeti Marko Smukov iz Beograda, advokat prve Kovačevićeve supruge. Zahtijevao je da napusti stan. Nakon toga započinje sudski proces, pa i Anđa angažuje advokata iz Herceg Novog Jovana Pejovića.

Dakle, nakon sudskog poravnanja prilikom razvoda i deset godina od razvoda, prva Kovačevićeva supruga, koja živi u Beogradu, traži stan u Igalu.

Advokat Pejović je Anđi obećavao uspješno završenje spora. U to vrijeme predsjednik suda je bio Dragan Lepetić. Valja napomenuti da je taj isti Lepetić potpisao Kovačeviću sudsko rješenje o sudskom poravnanju i vlasništvu nad stanom. Znači, bio je veoma upućen u ovaj sudski spor oko Kovačevićevog stana.

Nakon dvije godine parničenja, advokat Pejović poziva Anđu i saopštava joj da je proces uspješno okončan i da mu plati advokatske usluge. Izmirila je dug i čekala presudu. Ali, Anđa je u sudskim spisima bila označena kao umješač i spor je nastavljen. Kao umješač Anđa je morala da plaća razne takse koje je od nje sud tražio. I još jedna zanimljivost – sada Dragan Lepetić postaje advokat tužiteljke Milke Kovačević, koja potražuje stan.

Za Anđu nastaju nove nevolje. Počeli su je tjerati iz stana mnogo prije nego što su joj ga sudski oduzeli. Da joj sve bude još nepodnošljivije, opet se pobrinuo sud. Ostavinski postupak, kojeg je Anđa pokrenula nakon muževljeve smrti prije devetnaest godina, ni do dana današnjega nije pokrenut.

Anđa još od 2005. godine dobija sudske odluke da iseli iz stana. Slučaj vodi sudija Petar Zloković. Tada je poveden vanparnični postupak. Kovačevićeva prva supruga tuži vojsku SFRJ, vojsku SCG i vojsku Crne Gore. Izuzev Anđe, niko se od pomenutih tuženih nikada nije pojavio ni na jednom ročištu. No, sud ipak donesi presudu u korist tužiteljke Milke Kovačević, odnosno da se Anđa Kovačević iseli iz stana u kojem je stanovala 33 godine.

Anđa je do sada dobila tri sudska rješenje o iseljenju iz stana čiji je sada, prema odluci suda, vlasnik Milka Kovačević.

Ona ne može da vjeruje u kakvoj se situaciji našla pod stare dane. Još joj teže pada to što je vitalnu, iako ima 70 godina, upućuju u starački dom. Takođe protiv njene volje. Ne može ni da se pomiri sa tim što joj je tako olako potrto njeno stanarsko i ljudsko pravo. Ona, kaže, nema ništa protiv prve supruge svog pokojnog muža. Ali, pita se kako je moguće da ostane bez cijelog stana iako ga je njen suprug, koji je imao 42 godine radnog staža, otkupio dok je sa njom bio u braku?

Kroz nekoliko dana najvjerovatnije će biti izbačena na ulicu, jer ne želi dobrovoljno da se iseli. Ukoliko se, naravno, neka veća sudska instanca od hercegnovskog suda ne zapita da li je njegova odluka zasnovana na zakonu i pravdi i zatraži obnovu sudskog postupka.

Marija ČOLPA

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo