Tužioci su procesuirali preko 400 građana zbog kršenja mjera. Najviše u Podogrici najmanje na Cetinji – pet građana. Onima koji su kršili zabrane Vlade za suzbijanje virusa COVID-19 najčešće je izricana mjera pritvora ili karantina
Crnogorski tužioci procesuirali su preko 400 rađana zbog sumnje da su prekršili mjere zaštite od epidemije zarazne bolesti (COVID -19), koje je donijela Vlada Crne Gore, saznaje Monitor. Svakog od njih tužilaštvo je sumnjičilo za krivično djelo nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti.
Većina građana desetak dana je u nekoj vrsti ograničenog kućnog pritvora, koji je prošle sedmice produžen do sredine aprila. Mjerama Vlade zabranjen je, između ostalog, međugradski saobraćaj, izlazak van kuće ili stana od 19 do pet časova izjutra (vikendom od 13 časova), okupljanja na javnim ili privatnim površinama i objektima. Zatvorene su škole, ugostiteljski objekti, većina zanatskih radnji, dok je ograničen rad trgovina.
Prekršioci ovih zabrana kažnjavani su novčano, pritvorom, kućnim pritvorom, karantinom, privremenim oduzimanjem vozačke dozvole…
Tužioci i pravnici, naši sagovornici, objašnjavaju da svako nepostupanje u skladu sa donesenim mjerama nije automatski i krivično djelo. Na društvenim mrežama i portalima uveliko se polemisalo oko toga kako će se postupati u pojedinim vanrednim porodičnim situacijama (smrt, porođaj, iznenadna bolest, oštećenja na kući ili stanu). Drastičan primjer takve situacije bio je zemljotres u Zagrebu, kada su stanari bili prinuđeni da izađu i čekaju na ulicama, dok je na snazi bila mjera koja je zabranjivala okupljanja na javnim površinama.
Pravnici pojašnjavaju da je riječ o situaciji sa kojom se naše pravosuđe suočava prvi put od raspada Jugoslavije i da će se neke dileme morati rješavati „u hodu“.
Ukoliko se, tvrde, u tužilačkom postupku utvrdi da je neko prekršio mjeru u slučaju „krajnje nužde“ (smrtni slučaj, zdravstveni i drugi razlozi), a nije (iz opravdanih razloga) stigao da prethodno dobije dozvolu policije za, na primjer, putovanje do drugog grada, ne može se smatrati da je učinio krivično djelo. U tužilaštvima tvrde da su ovakvi slučajevi vrlo rijetki. „Tužilac cijeni sve dokaze, pa i odbranu osumnjičenih, te cijeneći ih u sklopu svih okolnosti, donosi odluku“, navodi se u odgovoru Osnovnog državnog tužilaštva u Ulcinju.
Za razliku od osnovnih sudova gdje je smanjen obim posla, usljed odlaganja velikog broja suđenja, osnovnim tužilaštvima je znatno otežan rad. Pored počinioca krivičnih djela sa kojima se susreću u redovnom poslu, moraju da procesuiraju i građane koji krše Vladine mjere. Dežurni tužilac u redovnoj situaciji primi oko 100 poziva dnevno (od kojeg mali broj završi kao formiran predmet), dok je u ovim okolnostima taj broj znatno veći.
Oni tvrde da i pored povećanja obima posla zbog epidemije, imaju kapaciteta da se kvalitetno nose i sa krivičnim djelima.
„Državno tužilaštvo je i pored ovako velikog priliva predmeta spremno dočekalo ovaj izazov. Kao što svakodnevno pokazujemo, ažurnim i hitnim postupanjem u ovim predmetima u stanju smo da izađemo na kraj sa ovim i da adekvatno postupimo prema svima koji se ogluše o mjere koje se sada bez izuzetka moraju poštovati“, kazala je portparolka ODT Podgorica Milica Mandić na konferenciji za štampu.
COVID-19 nastavlja da se širi. Nedavno je na konferenciji za medije Nacionalnog kordinacionog tijela (NKT), direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša kazao da se neki građani ne pridržavaju pomenutih mjera.
U prilog tome govori i broj od 428 građana koje su osnovna državna tužilaštva procesuirala u proteklom periodu. Podaci, do kojih je došao Monitor, odnose se na period od donošenja prvih mjera,10. marta do ponedjeljka, 6. aprila, izuzev Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, koje je svoje podatke dostavilo u srijedu, 8. aprila.
Prema tim podacima, najviše građana osumnjičeno je za kršenje mjera u Podgorici a najmanje na Cetinju.
Od ukupnog broja procesuiranih građna i formiranih predmeta, do sada je optuženo 110 osoba. Nadležni državni tužioci nakon privođenja zadržali su 114 građana (do 72 sata), dok je za njih 50 sudija za istragu odredio pritvor (do 30 dana).
Tužilaštvo je najviše građana procesuiralo zbog napuštanja stana ili dvorišta u periodu u kom to nije dozvoljeno, zbog kršenja zabrane prevoza više od dvije osobe u jednom vozilu, kršenja međugradskog saobraćaja…
Iako je zabrana kretanja u određenom periodu stupila na snagu prošle sedmice (30. marta), podgoričko tužilaštvo je već procesuiralo 67 građana, gotovo polovinu ukupnog broja, samo zbog kršenja ove mjere.
Međutim, tužilac ne može, kao u redovnom postupku svakom (za koga postoji osnovana sumnja da je izvršio krivično djelo) izreći mjeru zadržavanja do 72 časa, kako bi zatražio pritvor do 30 dana, ukoliko postoji osnovana sumnja da će ponoviti djelo, uticati na svjedoke ili napustiti zemlju.
Ukoliko je građanin prekršio mjeru samoizolacije ili pobjegao iz karantina, tužilac daje nalog Zdravstveno-sanitarnoj inspekciji, koja donosi rješenje o stavljanju u karantin i sprovodi ih u karantin. Tužilac kasnije u redovnom postupku podnosi krivičnu prijavu protiv počinioca.
Prema podacima osnovnih državnih tužilaštava, vidljivo je da tužioci u većoj mjeri koriste pravni institut „odloženog krivičnog gonjenja“.
Riječ je institutu sličnom Sporazumu o priznanju krivice, ali se može primjenjivati samo na krivična djela za koja je predviđena novčana ili kazna zatvora do pet godina. O odloženom krivičnom gonjenju odlučuje državni tužilac, dok o zaključenju sporazuma konačnu riječ daje sudija.
Tužioci su se sa nekim od osumnjičenih, koji su na to pristali, dogovorili da određena novčana sredstva uplate na račun NKT-a i da na taj način budu sankcionisani za krivično djelo. Do sada je taj institut u postupcima protiv prekršioca Vladinih mjera iskorišten 25 puta. Najviše ga je primjenjivalo Osnovno državno tužilaštvo u Baru – 15 puta.
Vršilac dužnosti Vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković nedavno je u saopštenju ukazao da će „ko kršenjem mjera izazove smrt jednog ili više lica, biti kažnjen zatvorom od dvije do dvanaest godina”.
„Svi oni koji su prekršili mjere propisane od strane Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti, prethodnih dana su procesuirani u najkraćem roku. Nemojte da ponavljate njihove greške“ saopštio je Stanković.
Saslušavanje osumnjičenih i svjedoka tužioci za vrijeme epidemije ne obavljaju u svojim kancelarijama, kako je to do sada bio slučaj. Advokat Ranko Radonjić, koji je nedavno zastupao klijenta u Osnovnom državnom tužilaštvu, tvrdi da se saslušanja svjedoka, oštećenih i osumnjičenih obavllja u velikim salama gdje postoje uslovi za održavanje propisane distance od dva metra.
„Ta sala se nalazi preko puta kafića Langolo, gdje zasijeda Tužilački savjet, najviše nas može biti četvoro u prostoriji – tužilac, zapisničar, advokat i osumnjičeni. Naravno, na ulazu su obezbijeđena sredstva za dezinfekciju, i svi nose zaštitnu opremu. Isto je i kod sudija za istragu, koji nas više ne primaju u svojim kancelarijama kao do sada, već se sve odvija u velikoj sudnici. Postupak se, izuzev toga, ne razlikuje mnogo od redovnog“, kazao je Radonjić Monitoru.
On je rekao da u Specijalnom državnom tužilaštvu na stolovima ispred tužioca i zapisničara postoji zaštitino staklo, koje se može vidjeti na kasama u supermarketima. Tvrdi da su sva suđenja njegovim klijentima u osnovnim i višim sudovima odložena na neodređeno.
Broj procesuiranih po tužilaštvima
Osnovno državno tužilaštvo Kolašin – 6
Osnovno državno tužilaštvo Rožaje – 12
Osnovno državno tužilaštvo Kotor – 34
Osnovno državno tužilaštvo Plav – 8
Osnovno državno tužilaštvo Pljevlja – 18
Osnovno državno tužilaštvo Ulcinj – 22
Osnovno državno tužilaštvo Berane – 10
Osnovno državno tužilaštvo Nikšić – 76
Osnovno državno tužilaštvo Herceg Novi – 43
Osnovno državno tužilaštvo Bar – 46
Osnovno državno tužilaštvo Cetinje – 5
Osnovno državno tužilaštvo Bijelo Polje – 11
Osnovno državno tužilaštvo Podgorica – 137
Ivan ČAĐENOVIĆ