Povežite se sa nama

MONITORING

Tužioci procesuirali 1.733 osoba zbog kršenja mjera Vlade: Postupanje po odlukama vlasti, a ne po zakonu

Objavljeno prije

4 godine

na

Najviše krivičnih postupaka okončano institutom odloženog krivičnog gonjenja i sporazumom o priznanju krivice

 

Nakon što su se crnogorski medicinski radnici uspješno izborili sa virusom COVID-19, na tužiocima i sudijama je da se sada pozabave sa prekršiocima Vladinih mjera za suzbijanje zarazne bolesti.

Međutim, kao što pojedine države Evrope i okruženja očito ne prepoznaju Crnu Goru kao zemlju koja se uspješno izborila sa virusom (sudeći po izboru preporučenih adresa za svoje građane ), tako ni veliki broj pravnika „ne prepoznaje“ kršenje mjera kao nešto čime bi trebalo da se bave tužioci i sudije.

Oni smatraju da, tada zabranjeno, napuštanje domova u određenom periodu, prevoženje određenog broja osoba, međugradski saobraćaj i ostalo, nijesu mogli biti tretirani kao krivično djelo „nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti“ jer ta djela  nijesu bila propisana zakonima ili drugim pravnim aktima sa snagom zakona. Mjere su u periodu od 16. marta pa do kraja maja propisivane odlukama Ministarstva zdravlja i Nacionalnog koordinacionog tijela  (NKT) za suzbijanje zarazne bolesti, odnosno podzakonskim aktima.

Prema mišljenju advokata Velibora Markovića, podzakonski akti (propisi niži od zakona) mogu imati snagu zakona, i samim tim bi se njihovo kršenje moglo smatrati kao krivično djelo, da je u Crnoj Gori uvedeno vanredno stanje, koje izglasava Skupština.

„Da je vanredno stanje proglašeno, što sam navodio kao potrebu u više navrata, Vlada bi imala ustavno ovlašćenje da donosi akte, pa i naredbe koji bi imali zakonsku snagu. To znači i da propisuje koje radnje, odnosno nepostupanje po naredbama koje donosi, predstavljaju krivična djela. Ovako, ni sadašnji Krivični zakonik, a ni Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti ne sadrži opis radnji uz navođenje da one predstavljaju krivično djelo, nego se to čini podzakonskim aktom“, kazao je Marković za Monitor.

On tvrdi da je bez uvođenja vanrednog stanja Vlada morala inicirati niz hitnih izmjena zakona kako bi određena kršenja mjera bila propisana kao krivična djela. To je, tvrdi, načelo „nullum crimen, nulla poena sine lege“, odnosno nema krivičnog djela ako nije propisano zakonom.

On je naveo primjer da nijedan zakon ne propisuje da je zabranjeno napuštanje domova radnim danima od 19 časova do pet ujutru, odnosno vikendom od 17 časova do pet ujutru, zbog čega se kršenje te naredbe ne može smatrati krivičnim djelom.

Napuštanje domova u periodu kada je to zabranjeno odlukom NKT-a i međugradska kretanja bila su, prema saznanjima Monitora, najčešća kršenja mjera za suzbijanje zaraze.

Prema podacima do kojih je došao Monitor, osnovna državna tužilaštva u Crnoj Gori procesuirala su 1.733 osoba zbog kršenja Vladinih naredbi za vrijeme epidemije. Sudovi su do sada pravosnažno okončali postupke protiv 256 građana, dok su tužioci 267 predmeta riješili institutom „odloženog krivičnog gonjenja“. (Okrivljeni bi platio određen iznos u dobrotvorne svrhe i tužilaštvo bi odbacilo prijavu).

Advokat Mladen Tomović smatra da su tužioci tokom pandemije koristili veću represiju nego što je to propisano zakonom, kako bi prekršioci mjera pristali da odgovaraju za nepostupanje po naredbama NKT-a.

On je u jednom postupku branio čovjeka koji priveden zbog međugradskog saobraćaja (koji je tada bio zabranjen), a istovremeno je bio van doma u periodu kada to nije bilo dozvoljeno. Zbog toga je izveden pred nadležnog tužioca, pred kojim je pristao da plati najmanju propisanu novčanu kaznu.

„Iako tužioci za krivična djela, za koja je propisana kazna zatvora do tri godine ne traže pritvor, u ovom slučaju je nadležni tužilac tražio pritvor. Iako sam i tada smatrao da kršenje mjera u takvoj situaciji (bez vanrednog stanja) ne može predstavljati krivično djelo, morao sam predočiti klijentu da je izvjesno da će mu sudija odrediti pritvor do 30 dana i da će dugo trajati postupak dok se potencijalno dokaže da kršenje propisanih mjera nije bilo krivično djelo. U takvoj situaciji ne možete garantovati ni da će Ustavni sud odlučiti u korist klijenta. Da se ne bi upuštali u iscrpljujući proces, koji počinje zatvorom do 30 dana, moj klijent, a i mnogi drugi su pristajali da odmah završe postupak i da idu kući“, pojasnio je Tomović.

On je kazao da su traženjem pritvora tužioci ucjenjivali okrivljene da potpišu sporazum o priznanju krivice ili da uplatom novca u dobrotvorne svrhe (odloženo krivično gonjenje) izbjegnu sudski postupak.

Prema podacima koje su Monitoru dostavila osnovna tužilaštva, tužioci su za vrijeme epidemije odredili 287 zadržavanja, od kojih su u 235 slučajeva tražili određivanje pritvora.

Samo Osnovno državno tužilaštvo u Baru je od 264 procesuirana osoba, donijelo 94 optužna predloga, dok je u istom broju slučajeva primijenilo odloženo krivično gonjenje.  Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici potpisalo je 150 sporazuma o priznanju krivice, od čega je sud potvrdio njih 114.

Pravnici su saglasni da će Ustavni sud morati da ispita da li su tužioci imali pravnog osnova da postupaju po podzakonskim aktima kao zakonu.

Marković je Monitoru kazao da je Ustavni sud trebao sam inicirati postupak i donijeti mišljenje da li se kršenje naredbi Vlada Crne Gore ili Nacionalnog koordinacionog tijela, bez uvođenja vanrednog stanja, mogu goniti kao krivično djelo.

Ministarstvo pravde je nakon iznošenja pravnih stavova, sličnih Markovićevom, saopštilo da su postupanja tužilaštva prema prekršiocima mjera „u skladu sa Ustavom i važećim zakonima Crne Gore“.

„Suprotno netačnim i neutemeljenim navodima određenih predstavnika pravne struke, nadležni državni organi apsolutno imaju, ne samo ustavno i zakonsko pravo i mogućnost, već i obavezu otkrivanja i krivičnog gonjenja pojedinaca koji nepoštovanjem naredbi Ministarstva zdravlja prijete da ugroze živote i zdravlje velikog broja građana“, saopštili su tada iz Ministarstva pravde.

Premijer Duško Marković je u martu, na početku epidemije, nakon sličnih pravnih mišljenja kazao da u tom trenutku „nije (bilo) vrijeme za pravna nijansiranja, već za spasavanje ljudskih života“.

Pitanje je da li će Ustavni sud Crne Gore nakon „pobjede“ nad korona virusom da „politički nijansira“ ili da spasava ljudska prava i pravdu, koja su odavno nisko, čak i za „hibridnu demokratiju!”

Ivan ČAĐENOVIĆ 

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

ZORAN ĆOĆO  BEĆIROVIĆ, OSVAJANJE MOĆI: Nasilniku vlast daje mahove

Objavljeno prije

7 sati

na

22 Novembra, 2024

Objavio:

Kako je Zoran Bećirović postao toliko važan, bogat i, izgledalo je do prošlog ponedjeljka, nedodirljiv? Potraga za tim odgovorom vraća nas više od dvije decenije unazad. Počinje u Moskvi, nastavlja se u Budvi pa doseže, preko Kolašina, do obronaka Bjelasice. Konstanta u priči je Milo Đukanović

 

 

Nakon nedavnog, verbalnog i fizičkog, napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, kontroverzni kolašinski biznismen Zoran Bećirović nalazi se u pritvoru, skupa sa Mladenom Mijatovićem. Njegovi poslovi ne stoje. Država nastavlja da ih pomaže.

U  predloženom zakonu o budžetu za narednu godinu, u dijelu kapitalnog budžeta, imamo najavu više planiranih državnih investicija u poslove koji se direktno dotiču i Bećirovićevih poslovnih interesa na Bjelasici. Za izgradnju garaže za potrebe skijališta Kolašin 1450 i 1600, koja se gradi u podnožju Bećirovićevog skijališta (Ski centar Kolašin 1450), na zemlji koju je država otkupila od njega, nakon što je on postao njen vlasnik u sumnjivom stečajnom postupku (vidjeti dalje u tekstu), država će naredne godine uložiti milion, deset hiljada i jedan euro (podatak iz prijedloga zakona o budžetu za 2025: 1,010,001.00 eura).

Dodatno, izgradnja hidrotehničke infrastrukture za potrebe Ski centra Kolašin 1600 i Kolašin 1450 sa osnježavanjem  mogla bi nas koštati 2.000.001eura. Pod uslovom da se prethodno riješi spor sa mještanima koji se protive ideji da, potencijalno, ostanu bez vode da bi skijališta sa njihovih izvorišta punila akumulacije za vještačko osnježivanje staza. Na popisu kapitalnih investicija koji će se realizovati naredne godine nalazi se i projekat “glavni kolektor i fekalna kanalizacija Ski centar Kolašin 1400” vrijedan pola miliona eura. Okruglo.

Ima još. Opština Kolašin i kompanije Ski rizort Kolašin 1450 i 1600 (Bećirović je suvlasnik u obije) potpisali su ljetos Ugovor o regulisanju međusobnih prava i obaveza u vezi sa komunalnim opremanjem građevinskog zemljišta na lokacijama u neposrednoj blizini dva skijališta. Suština Ugovora, objašnjavaju verzirani, je ta da Bećirović gradi infrastrukturu koju je trebalo da finansira i izgradi Opština, a da zauzvrat bude oslobođen plaćanje komunalnih naknada za planirane objekte na Bjelasici. Prema važećim planskim dokumentima tamo će se graditi oko 50 hotela i nekoliko desetina vila, a Bećirović se  pomenutim Ugovorom zaštitio i od eventualnog povećanja cijene komunalija u budućnosti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVANSKI IZBORNI MARATON: Treći put bog (ne)pomaže

Objavljeno prije

7 sati

na

22 Novembra, 2024

Objavio:

Građani Budve na biračkim mjestima nisu kaznili vinovnike političke krize u svom gradu, odgovorne za nefunkcionalnu administraciju, blokirane institucije, komunalni haos, saobraćajni kolaps, koketiranje sa kriminalom, atmosferu straha i prostakluka svake vrste

 

 

Ni ponovljeni lokalni izbori u Budvi, po svemu sudeći, neće doprinijeti prevazilaženju dramatične političke krize koja potresa ovaj grad u poslednje dvije godine. Na proteklom izjašnjavanju preko 19.000 Budvana sa pravom glasa, u nedjelju 17. oktobra, za izbor odbornika , nije se desio obrt koji bi razriješio pat poziciju sa prethodnih izbora odrzanih u maju ove godine.

U maju je vladajuća koalicija u Budvi izašla na izbore u dvije kolone. Nadmetale su se dvije grupacije, nastale iz jedistvenog Demokratskog fronta, lidera Mila Božovića:  lista Za budućnost Budve koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro i lista Za naš grad, na čelu sa Nikolom Jovanovićem, tadašnjim predsjednikom SO Budva. Osvojile su  po 9 mandata. Imale su kvalifikovanu većinu od 33 odbornička mjesta, potrebnu za formiranje vlasti, ali se tokom dvomjesečnih pregovora nisu mogli dogovoriti oko podjele vlasti, niti napraviti samostalne koalicije sa drugim strankama koje su izašle na izbore. Pregovori ove dvije grupacije bili su mučni, obilovali su najprizemnijim međusobnim  optužbama i uvredama, ostavivši daleko ispod radara brigu za funkcionisanje grada tokom turističke sezone. Jedino rješenje bilo je ponavljanje izbora.

Na novembarskim izborima rezultati su se, kao preslikani, poklopili sa onima iz maja. Lista Mladena Mikielja je osvojila najveći broj glasova birača, 2.979 koji su donijeli istih 9 mandata. Lista koju predvodi Nikola Jovanović, dobila je povjerenje 2.907 gradjana Budve i ponovo 9 odborničkih mjesta.

Treća po snazi politička partija u Budvi Demokratska partija socijalista ponovila je majski rezultat od 7 mandata, sa nešto više glasova birača. Četvrta od osam prijavljenih lista, izborne koalicije Demokrata Crne Gore i Pokreta Evropa Sad –PES, koju je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić, jedina žena na budvanskoj izbornoj utrci, osvojila je 3 odbornička mjesta i zabilježila dupli pad u roku od samo 6 mjeseci.

Ni preostale dvije liste nisu značajno promijenile skor iz maja. SDP u koaliciji sa SD i LP, nosilac liste Petar Odžić,  osvojio je mandat više:  umjesto jednog sada raspolaže sa dva.  URA sa Blažom Rađenovićem, jedva je zadržala svoj uobičajeni jedan mandat.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVEMBAR PUN SLUŽBENIH PUTOVANJA U VLADINOM OFISU: Skupo, a ne vrijedi

Objavljeno prije

1 sedmica

na

15 Novembra, 2024

Objavio:

Osim što je pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice, još neobičnije su  međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nisu u njihovoj naležnosti. I od kojih zemlja baš i nema neku korist, a košta nas papreno.  Doduše i kod kuće nas koštaju

 

 

Ko je ovih dana zalutao na sajt Vlade Milojka Spajića, imao je razloga da se makar blago začudi.  U odjeljku Kalendar aktivnosti,  u kojoj Vlada najavljuje događaje za ovu i narednu sedmicu,  mahom su službena putovanja ministara/ki i njihovih delegacija.  Doduše, u Kalendaru se našla i rijetka unutrašnja aktivnost izvršne vlasti – ministar poljoprivrede Vladimir Joković uručio je 11. novembra 11 snjegočistača za sjever Crne Gore.  Bar je neko u zemlji.Ne samo zbog vremenskih nepogoda, nego i zbog predstojećih izbora u Budvi.

Jasno, premijer, potpredsjednici i ministri moraju da putuju i vode međunarodne aktivnosti.No, pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice. Još neobičnije su međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nijesu u njihovoj naležnosti. Iod kojih zemlja baši nema neku korist, a košta nas papreno. Doduše i kod kuće nas koštaju, a korist za zemlju je počesto upitna.

Prema kalendaru aktivnosti, ministar za urbanizam i prostorno planiranje Slaven Radunovićće u novembru biti odsutan iz zemlje deset dana, od 14. do 24. novembra.  Iz Ženeve, u kojoj će biti dva dana, odletjet će  u Baku. Na sedam dana.

Radunović će u Ženevi već biti kada ovaj broj Monitora bude u štampi. Odlazi na Forum Kran Montana, koji je ove godine posvećen temi globalne bezbjednosti. Šta će minnistar urbanizma na konferenciji o bezbjednosti i je li to bio baš naš najbolji odabir, nije obrazloženo u Predlogu platforme koju je Radunović priložio kad se kandidovao za put. U vrlo oskudnom obrazloženju navodi se  tema Foruma, a ne i svrha Radunovićevog prisustva.

“Teme koje će se na ovom skupu obrađivati pokrivaju oblasti geostrategije, upravljanja međunarodnim poslovima u cilju borbe protiv terorizma, bezbjednosni problemi koji vrše uticaj na javni prostor, pomorski aspekti globalne bezbjednosti, finansije/bankarstvo i sajber bezbjednost, energetska sigurnost, zdravstvena bezbjednost, bezbjednost životne sredine, bezbjednost hrane, rudarstvo kao komponenta ekonomske sigurnosti, bezbjednost kritične infrastrukture…”,, stoji u Predlogu.  Teško da će Radunović imati šta da kaže na temu recimo sajber bezbjednosti, obzirom da u Ministartsvu imaju tehničkih problema čak i sa faksom,  kad treba odgovoriti na pitanja javnosti. Možda ovo “bezbjednost kritične infrastrukture”.

U Ženevi je sa ministrom Radunovićem i Andrej Orlandić, v.d. generalnog direktora Direktorata za strateške odnose i komunikacije.  “Troškovi članova delegacije procjenjuju se na 5.867,50EUR”, navodi se u Predlogu. I padaju na račun Ministarstva, odnosno građana.

Radunović je jedini procijenio koliko će nas koštati ovaj njegov službeni put. Za razliku, u ostalim novembarskim predlozima platformi putovanja, takvih podataka – nema.  Sigurno je, međutim, da će građane Boga oca koštati odlazak naše četrnaestočlane delegacije u Baku.

Delegacija Vlade putuje 17. novembra na  29. Konferenciju Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama. Njih 14. Osim ministra ekologije Damjana Ćulafića i Radunovića, u Baku idu i ministarka turizma Simonida Kordić i ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić.

Spisak onih koji ih prate je podugačak. Sve u svemu: dva državna sekretara ministarstva turizma, po jedan iz drugih ministarstava, pravni savjetnici, piarovi, koordinatori, samostalni savjetnici…Koliko će ovo masovno putovanje koštati građane, posebno je pitanje, na koje za sada nema odgovora. U Platformi se samo navodi da će troškovi puta pasti na teret ova četiri ministarstva.

Interesantno je, takođe, da se detaljno preciziraju aktivnosti troje ministara/ki – sa kim će se susresti, kojim će panelima prisustvovati i slično,  dok u slučaju ministarke Nišić,  pisac Platforme pokazuje posebnu kreativnost. Osim što nema podataka o tome šta će tačno ministarka raditi u Bakuu, konstatuje se: „Ova posjeta predstavlja korak ka osiguravanju da Crna Gora bude dio globalnih napora u stvaranju radne snage spremne za izazove klimatskih promjena i razvoja tržišta rada usklađenog sa ciljevima održivog razvoja”.  Baš.

Nije tu kraj novembarskim putovanjima. Ministarka prosvjete Anđela Jakšić Stojanović i ministar pravde Bojan Božović, istog su dana, 10. novembra, napustili zemlju. Svako svojim putem.

Ministar Božović, sa dvojicom direktora direktorata, u Budimpšetu na  međunarodnu konferenciju pod nazivom Pravna konkurentnost – instrument prava za konkurentniju Evropu. Zvanično pojašnjenje: “Konferencija ima za cilj da analizira dva odlučujuća aspekta pravne konkurentnosti, a to su unaprijeđeno zakonodavstvo i deregulacija, te odnos novih tehnologija i građanskog prava”.  Zvuči interesantno.

Ministar će se  tom prilikom “na marginama događaja“, sastati sa  ministrom pravde Mađarske, Bencom Tuzsonom i ministrom evropskih poslova Mađarske, Jánosem Bókom.“ Sastanci će biti dobra prilika za razmjenu mišljenja sa zvaničnicima evropskih institucija i drugim partnerima, koji će biti od značaja za osiguranje dalje podrške pregovaračkom procesu Crne Gore s EU“,  navodi se. Šta će raditi dva direktora direktorata ne piše. Ni koliko nas  koštaju.

Ministarka Jakšić Stojanovć odlazi u Italiju da potpiše  Sporazum o naučnoj saradnji između  Ministarstva  i Nacionalnog istraživačkog savjeta Italije (CNR). U Platformi se navodi da smo takav sporazum  potpisali u julu  2013. godine u Podgorici.“Od 2015. godine, zaključno sa 2020. godinom realizovano je 16 projekata”, navodi se. I taj je put o trošku građana, ali možda donese neku dobrobit.

U Budimpešti će se ukrstiti putevi ministra pravde i minstra policije Danila Šaranovića, koji je 12. novembra na VII Ministarskoj konferenciji Budimpešta procesa.

“ Učešće na konferenciji je prilika da se  razmijene mišljenja i iskustva u oblasti migracione politike, i trenutne situacije po pitanju migratornih tokova,” navodi se u Šaranovićevoj Platformi.  Ministru su u Budimpešti srpske vlasti saopštile i da ubica Alija Balijagić, bjegunac za kojim se duže od dvije sedmce bezuspješno traga,  trenutno “migrira” iz Srbije nazad u Crnu Goru. Sad zna.

Ministar odbrane Dragan Krapović biće u radnoj posjeti državi Mejn od 18 do 24. novembra na međunarodnom bezbjednosnom forumu Halifax.

Kad ovaj broj Monitora bude na kioscima, većina ministara biće kod kuće. Vratio se i premijer Spajić iz Bahreina. Gdje je potpisao „Memorandum o razumijevanju između Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore i Fonda rada (Tamkeen) Kraljevine Bahrein”. Morao je neko. Ministarka je bila u Italiji. U Spajićevoj Patformi navodi se i da je premijer predstavnicima Bahreina predstavio “aktivnosti Crne Gore na planu evropskih integracija”. Na pravu adresu.

S premijerom su bili i Branko Krvavac, njegov šef kabineta, Milena Milović, savjetnica za ekonomsku politiku i Jovana Bojović, savjetnica  i rukovoditeljka službe za odnose s javnošću. Koliko nas je koštao Bahrein, opet – ne znamo.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo