Povežite se sa nama

Izdvojeno

TUŽILAŠTVO SPREMA OPTUŽNICU PROTIV FILIPA KNEŽEVIĆA ZA POKUŠAJ UBISTVA OLIVERE LAKIĆ: Novi dokazi ili predstava za međunarodnu zajednicu

Objavljeno prije

na

U medijima se nekoliko dana uoči posjete specijalnog američkog izaslanika za Zapadni Balkan AN Gabrijela Eskobara, pojavila informacija da tužilaštvo ima nove dokaze o ranjavanju istraživačke novinarke. Vijest je objavljena nekoliko dana nakon što je Ambasada SAD u Podgorici saopštila da „još čekaju razrješenje ubistva Duška Jovanovića i napada na Oliveru Lakić“

 

Prošlo je tri i po godine otkad je istraživačka novinarka Vijesti Olivera Lakić 8. maja 2018. godine, u večernjim časovima, s leđa ranjena u nogu  ispred ulaza svoje zgrade. Iako je napad, sudeći po saopštenjima, uznemirio i alarmirao domaće i međunarodne institucije i uticajne nevladine organizacije, zbog ovog čina još niko nije završio ni pred sudom, niti u zatvoru.

Tužilaštvo je prvo krivično djelo kvalifikovalo kao pokušaj ubistva, da bi ga kasnije tužioci prekvalifikovali kao nanošenje teških tjelesnih povreda. U tom slučaju još nema optužnice, a postupak je označen tajnim. Krajem prošle godine Specijalno državno tužilaštvo iznijelo je osnovanu sumnju da je planirano i ubistvo Lakićeve. Ta institucija, međutim, veći dio godine ćuti, kada je riječ o ovom zločinu, a povremeno se trgne sa nekim novim dokazima. Tužilačko „trzanje“ se uvijek, slučajno ili ne, poklopi sa reakcijom ili posjetom američkih i evropskih zvaničnika, ili sa objavom Izvještaja o napretku Evropske komisije.

Podgoričko Više državno tužilaštvo i Uprava policije dva dana uoči posjete bivšeg evropskog komesara za proširenje i susjedsku politiku Johanesa Hana početkom 2019. godine saopštili su da je kriminalna grupa, koju je predvodio Filip Bešović, organizovala i izvršila napad na Oliveru Lakić. Han je više puta ponovio da očekuju rezultate i da tapkanje u mjestu u toj istrazi može dovesti u pitanje pregovore Crne Gore sa EU. Kao članovi Bešovićeve kriminalne grupe označeni su i Mario Milošević (1981), Goran Rakočević (1985), Dejan Vukašinović (1983), Luka Bulatović (1997), Mijailo Stojanović (1985), Filip Knežević (1989), Marinko Rajković (1991) i Sanja Božović (1981). Bešović je javno negirao ikakvu povezanost sa ovim slučajem.

U medijima se nedavno, nekoliko dana uoči zvanične posjete američkog specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan Gabrijela Eskobara, pojavila informacija da tužilaštvo ima nove dokaze o ranjavanju istraživačke novinarke. Vijest je objavljena nekoliko dana nakon što je Ambasada SAD u Podgorici saopštila da „još čekaju razrješenje ubistva Duška Jovanovića i napada na Oliveru Lakić.“ Sjedinjene Američke Države su od početka veoma zainteresovane za rasvjetljavanje napada na crnogorsku novinarku, ali ne samo napada, već i brojnih afera o kojima je pisala Lakić.

Televizija Vijesti objavila je da će Specijalno državno tužilaštvo narednih dana podići optužnicu, u kojoj će, u stvari, Filip Knežević biti označen kao osoba koja je 2018. godine pucala u Lakićevu, a Bešović kao organizator. Pored Kneževića, na spisku optuženih navodno će se naći još: Goran Rakočević, Luka Bulatović, Filip Bešović i Vesko Bubanja.

„Osumnjičeni i organizator ove kriminalne grupe F.B. sa pojedinim članovima svoje grupe, dana 8. 5. 2018. godine je pratio oštećenu Oliveru Lakić od trenutka kada je izašla iz redakcije dnevnih novina Vijesti, do njenog stana koji se nalazi u Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog, kojom prilikom je sačekao da izađe iz vozila i krene prema ulazu zgrade, kako bi joj prišao i na podmukao način iz pištolja nepoznate marke nanio tešku tjelesnu povredu u predjelu desne noge“, kazao je tada Milovan Pavićević, rukovodilac Centra bezbjednosti Podgorica.

Skoro godinu kasnije Specijalno državno tužilatvo saopštilo je da kriminalna grupa nije planirala da se zaustavi samo na ranjavanju novinarke, već je planirala njeno ubistvo. Članovi ove organizacije su i iz zatvora nastavili da djeluju i podstrekavali ostale članove da prilikom izlaska ubiju Lakićevu.

„Njihov motiv je je, prema dokazima tužilaštva, sprečavanje novinarke da istražuje kriminalne organizacije na teritoriji Crne Gore i njihove veze sa kriminalnim grupama iz regiona“, naveo je krajem 2020. godine specijalni tužilac Saša Čađenović.

Istakao je da su prikupljanjem informacija i brzim djelovanjem uspjeli da spriječe ovo ubistvo. Ove infromacije saopštene su na pres konferenciji nedugo nakon veoma negativnog izvještaja Evropske komisije, u kojem je navedeno da u istrazi napada na Oliveru Lakić nije bilo napretka.

U razrješenju ovog slučaja navodno je presudno pomogao iskaz svjedoka saradnika Bajrama Piste, koji je tužiocima ispričao da su mu osumnjučeni za ubistvo novinarke nudili 200.000 eura, jer je „vidjela neku svesku”. Prema tom iskazu Vesko Bubanja u zatvoru je Pisti ispričao kako je Olivera Lakić „vidjela nešto što nije trebala” zbog čega je počeo da je prati kuda se kreće, fotografiše, i sve šalje, takođe osumnjičenom, Filipu Kneževiću. Vesko Bubanja je, pored toga, svjedoku saradniku kazao da je Filip Bešović bio šofer, da su pratili Oliveru Lakić i da je javio Filipu Kneževiću vrijeme i momenat kada se ukazala prilika da je sama i da može nesmetano da joj se priđe… Nakon čega je Filip Knežević prišao otpozadi Oliveri Lakić i pucao joj u nogu. Bubanja je, navodno, u razgovoru svjedoku saradniku Pisti, rekao i da je Knežević tom prilikom pucao iz pištolja koji ne izbacuje čaure napolje.

Lakićeva je od februara 2011. meta uznemiravanja i prijetnji, a kasnije i fizičkog napada. Prijetnje i napadi počeli su nakon serije njenih tekstova o fabrici duvana Tara u Mojkovcu i švercu cigareta. Olivera Lakić je dobitnica Međunarodne nagrada hrabra žena (International Women of Courage Award) koju dodjeljuje američki Stejt dipartment.

 

Oliveri Lakić nije omogućeno da učestvuje u predmetu

Prema nezvaničnim informacijama Monitora, od decembra prošle godine Olivera Lakić i njen pravni zastupnik nijesu prisustvovali nijednoj krivično-procesnoj radnji koju je sprovelo tužilaštvo u tom predmetu. Specijalno državno tužilaštvo ih nije obavijestilo o radnjama koje su preduzimali, iako su bili dužni da to učine.

To je u svom izvještaju krajem oktobra saopštila i Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija. Komisija je zaključila da u slučaju napada na Lakićevu Više državno tužilaštvo i Specijalno državno tužilaštvo nisu Komisiji dostavljali „kompletnu/nikakvu dokumentaciju“ u vrijeme kada je slučaj bio u njihovoj nadležnosti, a da SDT od 23. decembra prošle godine nije saslušalo oštećenu Lakić, niti joj omogućilo da u svojstvu oštećene učestvuje u predmetu.

„Spisi predmeta se ne dostavljaju Komisiji ni u drugom slučaju podstrekavanja na ubistvo Lakić iz maja 2020. godine, iako članovi Komisije imaju pravo na pristup podacima najstrože tajnosti“, navodi se u izvještaju.

Komisija je preporučila da Vrhovno državno tužilaštvo da obavezujuće uputstvo SDT-u da Komisiji dostavi bez odlaganja spise predmeta u oba slučaja, kako bi mogli obaviti zadatke iz svoje nadležnosti, kao i da zatraži detaljnu informaciju od Specijalnog i Višeg državnog tužilaštva u Podgorici u predmetu formiranom povodom napada na Lakić iz 2018. godine, i o istom informiše Komisiju, jer ta istraga traje više od 30 mjeseci, imajući u vidu da su policija i tužilaštvo 19. februara 2019. godine tvrdili da je slučaj rasvijetljen.

 

Uviđaj obavljen traljavo

Komisija je godinu dana nakon ranjavanja novinarke, na osnovu dokumentacije koju im je Olivera Lakić dostavila, ukazala na površnost istrage. Zaključila je da ne postoji trag da je saslušana ijedna osoba o kojima je novinarka pisala, a koju je u svom iskazu pred tužiocem pomenula.

„Iz dostupne dokumentacije se vidi da je (viša) tužiteljka (Suzana) Milić napustila lice mjesta i nije prisustvovala uviđaju u trajanju od sat i po 8. maja 2018. godine i da nema podataka da je prisustvovala nastavku uviđaja narednog dana od sedam do devet časova”, istakli su iz Komisije.

Komisija je zaključila i da je pregled vozila novinarke navodno obavljen bez pomjeranja automobila sa lica mjesta, što „stvara sumnju u pogledu temeljnosti preduzimanja ove radnje na otkrivanju potencijalnih tragova ili pronalaženja dokaza”. U izvještaju piše da u Zapisniku o uviđaju više državne tužiteljke nema naloga policiji da se pregleda automobil Olivere Lakić.

„U dokumentaciji dostupnoj Komisiji nema izvještaja o vještačenju baterijske lampe i gumene rukavice, pronađenih na licu mjesta”.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

BUDŽETSKE I DRUGE IGRE: Privremeno, do daljnjeg

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako je parlament, kao što sada izgleda, otišao na raspust onda ćemo u novu godinu ući uz privremeno budžetsko finansiranje. Redovni rashodi poput penzija, plata, socijalnih davanja i stalnih troškova budžetskih jedinica ne bi trebalo da se dovode u pitanje. Obećane povišice su neizvjesne. Ili nemoguće do usvajanja planiranog budžeta

 

 

Kako sada stvari stoje, Crna Gora će u 2025. godinu ući bez usvojenog Zakona o budžetu.

Formalno: zbog najavljene odlučnosti opozicije da spriječi rad parlamenta, sve dok se vladajuća većina predvođena premijerom „ne urazumi“ i povuče odluku o prestanku mandata sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović. Ustavni puč, kako kažu. Suštinski, vlast i opozicija i na ovaj način žele sebi dati na značaju u očima javnosti. Da je drugačije, već bi našli način da se dogovore ili, iz perspektive većine, spriječe opoziciju da provodi, aktuelnim jezikom ovdašnje politike, parlamentarni puč.

A možda i neće, pošto je i poslanicima u parlamentu ostalo nejasno da li je predsjednik Skupštine Andrija Mandić zaključio, ili samo prekinuo, sjednicu na kojoj je trebalo glasati o predloženom budžetu.

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša tvrdi da je dogovor većine bio da sjednica, nakon njihovog protesta, prekine tako što će se dati pauza. „Ipak, vođa većine (Andrija Mandić – prim. Monitora) je odlučio da je zaključi što implicira da budžet neće biti usvojen. Međutim, ako vođa odluči može da zakaže sjednicu i narednih dana“.

Što bi rekli, može da bude ali ne mora da znači. Razmotrimo,  mogućnost da će država do daljnjeg funkcionisati po modelu privremenog finansiranja. Njega smo prvi put isprobali u prvom kvartalu 2021., nakon što Vlada Zdravka Krivokapića zbog kasnog formiranja i potrebe da ovlada materijom nakon decenijske vladavine DPS, nije pripremila prijedlog zakona o budžetu u propisanom roku (15. novembar). A onda nijesu baš ni žurili sa tim poslom.  Sada znamo da to znači da će budžetski potrošači svakog mjeseca dobijati „do 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini“. Što i jeste i nije problem.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

CRNA GORA I NJENI SUSJEDI NA KRAJU 2024. GODINE: Uzor i podrška ili noga za spoticanje 

Objavljeno prije

na

Objavio:

AktueLni  protesti studenata, poljoprivrednika i intelektualaca u Beogradu šalju sliku da postoji i druga Srbija koja je okrenuta budućnosti. Rasplet u Srbiji će biti od strateškog značaja za Crnu Goru i njenu budućnost

 

 

Ove godine Crna Gora se konačno može pohvaliti da je napravila, kako se žargonski kaže, korak od jedne milje. Krajem juna je Evropska komisija (uz neophodnu saglasnost svih članica EU) dala prelazne ocjene za IBAR (Interim Benchmark Assessment Report) što prevedeno znači da je kao kandidat ispunila privremena mjerila u poglavljima 23 – Pravosuđe i temeljna prava i 24 – Pravda sloboda i bezbjednost.

Nakon IBAR-a je krenula druga faza – dobijena su završna mjerila za konačno zatvaranje poglavlja, na šta Crna Gora čeka, ili se pravila da čeka (pod režimom Đukanovićevog DPS-a), još od 2012. godine. Iako je Vlada Milojka Spajića imala ambiciozni plan zatvoriti čak 10 pregovaračkih poglavlja do kraja ove godine, ipak je Evropska komisija (EK) ocijenila da su moguća samo četiri. U završnici je Hrvatska  blokirala zatvaranje jednog poglavlja (31 – vanjska, sigurnosna i odbrambena politika).

Premijer Andrej Plenković je rekao da je to njegova vlada “dala do znanja i partnerima unutar EU i Crnoj Gori”. Razlozi su brojni po hrvatskom premijeru, a “osobito događaji koji su se dogodili ovog ljeta“.   Tu se prvenstveno cilja na politikantsku Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu koju je donijela  skupštinska većina na inicijativu srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, preko bloka stranaka (NSD-DNP-SNP), pod kontrolom njegovih službi. Oni su uslovili dalju podršku Vladi Milojka Spajića usvajanjem te rezolucije. Njen formalni inicijator  je bio predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo