Povežite se sa nama

Izdvojeno

TUŽILAŠTVO SPREMA OPTUŽNICU PROTIV FILIPA KNEŽEVIĆA ZA POKUŠAJ UBISTVA OLIVERE LAKIĆ: Novi dokazi ili predstava za međunarodnu zajednicu

Objavljeno prije

na

U medijima se nekoliko dana uoči posjete specijalnog američkog izaslanika za Zapadni Balkan AN Gabrijela Eskobara, pojavila informacija da tužilaštvo ima nove dokaze o ranjavanju istraživačke novinarke. Vijest je objavljena nekoliko dana nakon što je Ambasada SAD u Podgorici saopštila da „još čekaju razrješenje ubistva Duška Jovanovića i napada na Oliveru Lakić“

 

Prošlo je tri i po godine otkad je istraživačka novinarka Vijesti Olivera Lakić 8. maja 2018. godine, u večernjim časovima, s leđa ranjena u nogu  ispred ulaza svoje zgrade. Iako je napad, sudeći po saopštenjima, uznemirio i alarmirao domaće i međunarodne institucije i uticajne nevladine organizacije, zbog ovog čina još niko nije završio ni pred sudom, niti u zatvoru.

Tužilaštvo je prvo krivično djelo kvalifikovalo kao pokušaj ubistva, da bi ga kasnije tužioci prekvalifikovali kao nanošenje teških tjelesnih povreda. U tom slučaju još nema optužnice, a postupak je označen tajnim. Krajem prošle godine Specijalno državno tužilaštvo iznijelo je osnovanu sumnju da je planirano i ubistvo Lakićeve. Ta institucija, međutim, veći dio godine ćuti, kada je riječ o ovom zločinu, a povremeno se trgne sa nekim novim dokazima. Tužilačko „trzanje“ se uvijek, slučajno ili ne, poklopi sa reakcijom ili posjetom američkih i evropskih zvaničnika, ili sa objavom Izvještaja o napretku Evropske komisije.

Podgoričko Više državno tužilaštvo i Uprava policije dva dana uoči posjete bivšeg evropskog komesara za proširenje i susjedsku politiku Johanesa Hana početkom 2019. godine saopštili su da je kriminalna grupa, koju je predvodio Filip Bešović, organizovala i izvršila napad na Oliveru Lakić. Han je više puta ponovio da očekuju rezultate i da tapkanje u mjestu u toj istrazi može dovesti u pitanje pregovore Crne Gore sa EU. Kao članovi Bešovićeve kriminalne grupe označeni su i Mario Milošević (1981), Goran Rakočević (1985), Dejan Vukašinović (1983), Luka Bulatović (1997), Mijailo Stojanović (1985), Filip Knežević (1989), Marinko Rajković (1991) i Sanja Božović (1981). Bešović je javno negirao ikakvu povezanost sa ovim slučajem.

U medijima se nedavno, nekoliko dana uoči zvanične posjete američkog specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan Gabrijela Eskobara, pojavila informacija da tužilaštvo ima nove dokaze o ranjavanju istraživačke novinarke. Vijest je objavljena nekoliko dana nakon što je Ambasada SAD u Podgorici saopštila da „još čekaju razrješenje ubistva Duška Jovanovića i napada na Oliveru Lakić.“ Sjedinjene Američke Države su od početka veoma zainteresovane za rasvjetljavanje napada na crnogorsku novinarku, ali ne samo napada, već i brojnih afera o kojima je pisala Lakić.

Televizija Vijesti objavila je da će Specijalno državno tužilaštvo narednih dana podići optužnicu, u kojoj će, u stvari, Filip Knežević biti označen kao osoba koja je 2018. godine pucala u Lakićevu, a Bešović kao organizator. Pored Kneževića, na spisku optuženih navodno će se naći još: Goran Rakočević, Luka Bulatović, Filip Bešović i Vesko Bubanja.

„Osumnjičeni i organizator ove kriminalne grupe F.B. sa pojedinim članovima svoje grupe, dana 8. 5. 2018. godine je pratio oštećenu Oliveru Lakić od trenutka kada je izašla iz redakcije dnevnih novina Vijesti, do njenog stana koji se nalazi u Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog, kojom prilikom je sačekao da izađe iz vozila i krene prema ulazu zgrade, kako bi joj prišao i na podmukao način iz pištolja nepoznate marke nanio tešku tjelesnu povredu u predjelu desne noge“, kazao je tada Milovan Pavićević, rukovodilac Centra bezbjednosti Podgorica.

Skoro godinu kasnije Specijalno državno tužilatvo saopštilo je da kriminalna grupa nije planirala da se zaustavi samo na ranjavanju novinarke, već je planirala njeno ubistvo. Članovi ove organizacije su i iz zatvora nastavili da djeluju i podstrekavali ostale članove da prilikom izlaska ubiju Lakićevu.

„Njihov motiv je je, prema dokazima tužilaštva, sprečavanje novinarke da istražuje kriminalne organizacije na teritoriji Crne Gore i njihove veze sa kriminalnim grupama iz regiona“, naveo je krajem 2020. godine specijalni tužilac Saša Čađenović.

Istakao je da su prikupljanjem informacija i brzim djelovanjem uspjeli da spriječe ovo ubistvo. Ove infromacije saopštene su na pres konferenciji nedugo nakon veoma negativnog izvještaja Evropske komisije, u kojem je navedeno da u istrazi napada na Oliveru Lakić nije bilo napretka.

U razrješenju ovog slučaja navodno je presudno pomogao iskaz svjedoka saradnika Bajrama Piste, koji je tužiocima ispričao da su mu osumnjučeni za ubistvo novinarke nudili 200.000 eura, jer je „vidjela neku svesku”. Prema tom iskazu Vesko Bubanja u zatvoru je Pisti ispričao kako je Olivera Lakić „vidjela nešto što nije trebala” zbog čega je počeo da je prati kuda se kreće, fotografiše, i sve šalje, takođe osumnjičenom, Filipu Kneževiću. Vesko Bubanja je, pored toga, svjedoku saradniku kazao da je Filip Bešović bio šofer, da su pratili Oliveru Lakić i da je javio Filipu Kneževiću vrijeme i momenat kada se ukazala prilika da je sama i da može nesmetano da joj se priđe… Nakon čega je Filip Knežević prišao otpozadi Oliveri Lakić i pucao joj u nogu. Bubanja je, navodno, u razgovoru svjedoku saradniku Pisti, rekao i da je Knežević tom prilikom pucao iz pištolja koji ne izbacuje čaure napolje.

Lakićeva je od februara 2011. meta uznemiravanja i prijetnji, a kasnije i fizičkog napada. Prijetnje i napadi počeli su nakon serije njenih tekstova o fabrici duvana Tara u Mojkovcu i švercu cigareta. Olivera Lakić je dobitnica Međunarodne nagrada hrabra žena (International Women of Courage Award) koju dodjeljuje američki Stejt dipartment.

 

Oliveri Lakić nije omogućeno da učestvuje u predmetu

Prema nezvaničnim informacijama Monitora, od decembra prošle godine Olivera Lakić i njen pravni zastupnik nijesu prisustvovali nijednoj krivično-procesnoj radnji koju je sprovelo tužilaštvo u tom predmetu. Specijalno državno tužilaštvo ih nije obavijestilo o radnjama koje su preduzimali, iako su bili dužni da to učine.

To je u svom izvještaju krajem oktobra saopštila i Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija. Komisija je zaključila da u slučaju napada na Lakićevu Više državno tužilaštvo i Specijalno državno tužilaštvo nisu Komisiji dostavljali „kompletnu/nikakvu dokumentaciju“ u vrijeme kada je slučaj bio u njihovoj nadležnosti, a da SDT od 23. decembra prošle godine nije saslušalo oštećenu Lakić, niti joj omogućilo da u svojstvu oštećene učestvuje u predmetu.

„Spisi predmeta se ne dostavljaju Komisiji ni u drugom slučaju podstrekavanja na ubistvo Lakić iz maja 2020. godine, iako članovi Komisije imaju pravo na pristup podacima najstrože tajnosti“, navodi se u izvještaju.

Komisija je preporučila da Vrhovno državno tužilaštvo da obavezujuće uputstvo SDT-u da Komisiji dostavi bez odlaganja spise predmeta u oba slučaja, kako bi mogli obaviti zadatke iz svoje nadležnosti, kao i da zatraži detaljnu informaciju od Specijalnog i Višeg državnog tužilaštva u Podgorici u predmetu formiranom povodom napada na Lakić iz 2018. godine, i o istom informiše Komisiju, jer ta istraga traje više od 30 mjeseci, imajući u vidu da su policija i tužilaštvo 19. februara 2019. godine tvrdili da je slučaj rasvijetljen.

 

Uviđaj obavljen traljavo

Komisija je godinu dana nakon ranjavanja novinarke, na osnovu dokumentacije koju im je Olivera Lakić dostavila, ukazala na površnost istrage. Zaključila je da ne postoji trag da je saslušana ijedna osoba o kojima je novinarka pisala, a koju je u svom iskazu pred tužiocem pomenula.

„Iz dostupne dokumentacije se vidi da je (viša) tužiteljka (Suzana) Milić napustila lice mjesta i nije prisustvovala uviđaju u trajanju od sat i po 8. maja 2018. godine i da nema podataka da je prisustvovala nastavku uviđaja narednog dana od sedam do devet časova”, istakli su iz Komisije.

Komisija je zaključila i da je pregled vozila novinarke navodno obavljen bez pomjeranja automobila sa lica mjesta, što „stvara sumnju u pogledu temeljnosti preduzimanja ove radnje na otkrivanju potencijalnih tragova ili pronalaženja dokaza”. U izvještaju piše da u Zapisniku o uviđaju više državne tužiteljke nema naloga policiji da se pregleda automobil Olivere Lakić.

„U dokumentaciji dostupnoj Komisiji nema izvještaja o vještačenju baterijske lampe i gumene rukavice, pronađenih na licu mjesta”.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

OPOZICIJA NA PAUZI, BUDŽET SE USVAJA, DPS SE VRATIO U BUDVU: Ljepota poroka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se u polupraznom državnom parlamentu bez opozicije  usvaja budžet, u Budvi su otvorena vrata za aranžman DPS-a sa dijelom tamošnjeg bivšeg DF, koji su za novog predsjednika budvanskog parlamenta iz redova Evropskog saveza glasali sa tri prsta

 

 

Desilo se gotovo sinhronizovano. Odblokirani su procesi u državnom i  budvanskom parlamentu,  iako opozicija i vlast nijesu zvanično sjeli za sto i postigli dogovor o prevazilaženju političke krize.

Šef parlamenta Andrija Mandić u ponedjeljak je  izrekao mjeru od 15 dana udaljavanja većini opozicionih poslanika,  čime je otvoren put za usvajanje budžeta i deblokiran parlament, koji opozicija od penzionisanja Ustavnog suda Dragane Đuranović krajem prethodne godine  drži kao taoca.  Neki opozicioni poslanici  znak protesta zatvorili su  put poslaniku PES-a Vasiliju Čarapiću do svoje kancelarije iz koje je htio da pokupi stvari, ali na tome se završilo. Sjednica državnog paralemnta naknadno je zakazana, a usvajanje budžeta je u toku.

Istovremeno, u Budvi je  u ponedeljak   izabran Petar Odžić iz Evropskog saveza za predsjednika tamošnjeg parlamenta. Tako je  otvoren put da se u tom gradu formira vlast Budva naš grad Nikole Jovanovića, Evropskog saveza i Građanskog pokreta URA, uz podršku Demokratske partije socijalista. Budvanska sjednica je prošla u međusobnim uvredama Jovanovićevog krila bivšeg DF, koje se vezuje za gradonačelnika Budve iz Spuža Mila Božovića,  i onog koje predvodi Mladen Mikijelj, čija je centrala i dalje blok Andrije Mandića.  Ipak, na tome se stalo.

Rezultat: dok se u polupraznom državnom parlamentu pripremao teren za usvajanje budžeta, u Budvi su funkcioneri Jovanovićeve stranke za Odžića glasali sa tri prsta. Navodno, svi su i dalje ljuti protivnici jedni drugima. Iako su gdje treba svi sa svima.  Ljepota poroka.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SUMRAK CRNOGORSKIH INTERESA U AMERICI: Šetnja na Molitveni, umjesto ozbiljne diplomatije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim raznih iseljeničkih organizacija i putovanja radi putovanja, država  ne pokazuje da ima ikakvu strategiju lobiranja u Americi. Crnogorski kokus, koji okuplja članove oba doma Kongresa  je sada, sa umirovljenjem kongresmena Daga Lembhorna  ,sveden na samo jednu osobu – kongresmenku iz Mejna Čeli Pingri

 

 

Počeo je tradicionalni 73. Molitveni doručak u Vašingtonu koji  okuplja više od tri hiljade lidera i istaknutih ličnosti iz političkog i društvenog života širom svijeta. Oni će  neposredno imati priliku razmijeniti iskustva i napraviti dobra poznanstva (networking) tokom dva dana sastanaka u Hotelu Hilton. Zvanični domaćin je predsjednik Sjedinjenih Država.

U Vladi su pozive dobili premijer Milojko Spajić, vanjski ministar Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljošaj, ministar planiranja i urbanizma Slaven Radunović, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i ministar ljudskih prava Fatmir Đeka. Iz Skupštine pozive su dobili nezavisna poslanica Jevrosima Pejović, PES-ov Tonči Janović i DPS-ovi Danijel Živković, Andrija Nikolić i Nikola Rakočević. Od DPS-ovaca su pozive dobili i bivši predsjednik države Milo Đukanović, bivši državni funkcioner Branimir Gvozdenović i Nermin Abdić. Iz URA-e su otputovali Dritan Abazović i bivša ministarska Ana Novaković Đurović. Iz Bošnjačke stranke (BS) pored Ibrahimovića su otišli i gradonačelnik Gusinja Sanel Balić i poslanici Admir Adrović i Kenana Strujić Harbić. Osim državnog establišmenta u Vašington je otišao i Željko Ivanović, kolumnista i jedan od osnivača Vijesti. Ivanović je, prema dostupnim informacijama, jedini iz Crne Gore kome poreski obveznici neće plaćati putne troškove. Tu se može dodati i ime Gvozdenovića kome vjerovatno partija plaća put i premijer koji nije otputovao.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo