Povežite se sa nama

Izdvojeno

TUŽILAŠTVO PROVJERAVA FIRMU SIMON VOJAŽ I VLASNIKA MEHMEDA ADROVIĆA: Funkcionera DPS prijavio partner iz Luksemburga

Objavljeno prije

na

Simon Bernard je krivičnu prijavu protiv Mehmeda Adrovića, suvlasnika u najvećoj autoprevoznoj kompaniji na sjeveru države – Simon Vojaž, podnio tereteći ga za zloupotrebe u poslovanju i falsifikovanje njegovog potpisa na službenim dokumentima

 

Osnovno državno tužilaštvo u Beranama pokrenulo je izviđaj po krivičnoj prijavi protiv visokog funkcionera Demokratske partije socijalista Mehmeda Meše Adrovića, koju je podnio državljanin Luksemburga Simon Bernard posredstvom advokata u Crnoj Gori.

To je Monitoru potvrdio tužilac i portparol ovog tužilaštva Marko Bojović, koji je kazao da se radi na prikupljanju dokaza.

„Primili smo krivičnu prijavu protiv Mehmeda Adrovića i sada je sve u fazi izviđaja” – rekao je Bojović.

Bernard je krivičnu prijavu protiv Adrovića, suvlasnika u najvećoj autoprevoznoj kompaniji na sjeveru države Simon Vojaž, podnio tereteći ga za zloupotrebe u poslovanju i falsifikovanje njegovog potpisa na službenim dokumentima.

Krivičnom prijavom, u koju je Monitor imao uvid, tereti se i Dalisa Adrović, za koju se tvrdi da je Mehmedova kćerka i da je znala da su faslifikovana dokumenta kada je preuzela funkciju izvršnog direktora privrednog društva.

Adrović, međutim, odbacuje sve navode iz krivične prijave i sumnja u njenu autentičnost, između ostalog i zbog grešaka koje su u njoj navedene.

„Dalisa nije moja kćerka već supruga, i nije tačan datum rođenja koji se može zaključiti iz matičnog broja iz krivične prijave” – rekao je Adrović.

Bernard preko svog advokata navodi da je zajedno Mehmedom Adrovićem 2004. godine osnovao DOO Simon Voyages u kojem je bio suosnivač i izvršni direktor, a Adrović suosnivač, o čemu postoji podatak u Centralnom registru privrednih subjekata.

„Zloupotrebom svojih ovlašćenja u privrednom društvu, bez znanja Simon Bernarda, Mehmed Adrović je donosio odluke i potpisivao ih u ime Simon Bernarda, svjesno falsifikujući njegov potpis. Mimo njegovog znanja i volje je 2006. donio odluku kojom je sebe imenovao za izvršnog direktora privrednog društva. Za sve to vrijeme Simon Bernard nije znao šta se dešava u privrednom društvu niti je izvještavan o poslovanju istog” – navodi Bernardov advokat Admir Hajdarović.

Prema krivičnoj prijavi, Bernard je ove godine iz novinskih članaka koji su objavljeni u crnogorskim medijima, saznao da je privredno društvo praktično dovedeno do ruba egzistencije i da je prezaduženo.

„Bernard je siguran da je Mehmed Adrović svojim zloupotrebama položaja doveo društvo u položaj prezaduženosti pa u tom pravcu predlaže da se sprovede vještačenje po vještaku finasijske struke koji bi uvidom u cjelokupno poslovanje privrednog društva utvrdio postojanje svih malverzacija koje je u toku poslovanja učinio Adrović” – zatraženo je u krivičnoj prijavi koja je predata ODT u Beranama.

Takođe se tvrdi da su sve odluke koje su donešene u privrednom društvu, a za koje je potrebno da budu donešene od strane oba osnivača, falsifikovane.

„Ovo iz razloga što Simon Bernard nikada nije niti jednu potpisao niti je sa bilo kojom odlukom upoznat. Koliki je broj odluka falsifikovan i njihova sadržina, biće utvrđeno uvidom u dokumentaciju Simon Voyages koju treba pribaviti po službenoj dužnosti” – prelaže Bernardov advokat Osnovnom državnom tužiocu.

U prijavi se navodi i da je u januaru 2018. godine Adrović bez znanja Bernarda donio odluku kojom je za izvršnog direktora imenovao kćerku Dalisu.

„Potpis Simon Bernarda na odluci je flasifikovan i isti nije ni znao da je došlo do promjene izvršnog direktora. Ova odluka je dostavljena Centralnom registru privrednih subjekata Crne Gore koji je postupio po istoj” – kaže se u prijavi.

Bernard je prema krivičnoj prijavi iz medija saznao i da je Adrović podizao kredite kod banaka za koje je garantova imovinom privrednog društva Simon Voyage, a sve se to, kako predlaže njegov advokat, može utvrditi iz dokumentacije privrednog društva koja se nalazi kod Centralnog registra privrednih subjekata i vještačenjima koja će biti sprovedena tokom postupka.

„U radnjama Mehmeda Adrovića stekla su se sva obilježja krivičnih djela zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, zloupotreba ovlašćenja u privredi, faslifikovanje isprave, navođenje na ovjeravanje neistinitog sadžaja, utaja poreza i doprinosa, lažni bilans, dok se u radnjama Dalise Adrović stiče krivično djelo faslifikovanje isprave” – zaklučuje se u krivičnoj prijavi.

Bernardov advokat kaže da se sve to može utvrditi nakon provedenih dokaza i radnji za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.

U firmi Simon Vojaž radnici štrajukuju već punih šest mjeseci zbog toga što im plate nijesu isplaćivane već više od dvije godine. Najveće autoprevozno preduzeće na sjeveru države nalazi se u potpunom rasulu, a autobuska stanica u ovom gradu praktično nije u funkciji.

Adrović i Bernard su krajem 2005. godine privatizovali nekadašnji beransku kompaniju Jugoprevoz, nasljednika još čuvenijeg Ivangrad prevoza, firme poznate širom eks Jugoslavije.

Odmah nakon privatizacije, ukinuli su kamionski prevoz, rasprodali kamione i samo od toga povratili sva uložena sredstva, a onda, u vremenima krize, ukinuli i mnoge autobuske linije.

U startu su imali preko stotinu radnika. U posljednje dvije godine broj radnika koji su napustili firmu zbog neizmirivanja plata popeo se na preko osamdeset, tako da je trenutno zaposlenih manje od četrdeset.

Račun firme je potpuno blokiran, i Simon Vojaž odavno nema ni jednu liniju, čak ni prema susjednim gradovima.

Adrović kaže da još nije dobio poziv iz tužilaštva i da će se odazvati kada ga dobije.

„Tu ima mnogo netačnih podataka. Ja sumnjam u autentičnost ove prijave, jer sa Simonom imam odlične odnose. On bi me sigurno zvao, da ga bilo šta interesuje. Ne znam ko je mogao da napiše ovu prijavu” – kazao je Adrović.

On tvrdi da su sve dosadašnje kontrole utvrdile da nije bilo nezakonitosti u poslovanju.

„Kriza i korona su učinili svoje. Ali mi ćemo se izvući iz ove situacije i nastaviti da radimo” – tvrdi Adrović.

Zaposleni u Simon vojažu ističu da su to poptuno besmislena opravdanja koja više nigdje ne mogu proći.

„Korone nije bilo prije skoro dvije i po godine, kada je preduzeće počelo naglo da propada. Mi smo posljednju platu primili u junu 2018. godine. Niko od nas ne želi da se preduzeće ugasi. Mi želimo da naša firma opstane, ali ne možemo da radimo besplatno” – kaže vozač Nenad Radičević.

Prema njegovim riječima svi navodi iz krivične prijave su tačni i dobro je da je tužilaštvo konačno pokrenulo izviđaj.

„Mi evo šesti mjeseci pozivamo sve institucije da se zainteresuju za situaciju koja je postala neodrživa u ovoj kompaniji. Ali eto, trebalo je da krivičnu prijavu podnese državljanin Luksemburga, pa da tužilaštvo počne da radi svoj posao” – kaže Radičević.

Trebalo je, prije će biti, da DPS izgubi na izborima, pa da tužilaštvo odluči da pokrene izviđaj protiv funkcionera te partije, predsjednika Opštinskog odbora DPS u Petnjici i predsjednika lokalnog parlmenta u toj varoši. Koji je godinama već pod lupom medija zbog kontroverznih poslova. Vrijeme je da umjesto medija, lupu preuzme tužilaštvo.

                                                                                                  Tufik SOFTIĆ

Komentari

FOKUS

CETINJE, PONOVLJENA TRAGEDIJA: Kontinuitet neodgovornosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li će i opomene ove tragedije, kao one u avgustu 2022. ostati uzaludne ? Osim što niko od nadležnh i dalje ne vidi odgovornost, mjere koje Vlada najavljuje  da će preduzeti, iznesene su prilično ad hok, i bez konsultacije struke i društva

 

 

Dvanaest osoba: dvoje djece, tri žene i sedam muškaraca ubio je na Cetinju mještanin Aco Martinović (45), prvog januara ove godine. Još četiri je teško ranio, od kojih je jedna osoba preminula 9. januara. Ubica je iz pištolja u nelegalnom posjedu pucao na pet različitih lokacija u gradu, međusobno udaljenih od nekoliko desetina metara do 2-3 kilometra. Potom je pred ponoć, kada je konačno lociran i opkoljen od pripadnika policije, izvršio samoubistvo. Motivi zločina nijesu poznati. Ubica je mahom pobio bliske rođake,  kumove i prijatelje.

Nepojmljivi zločin  počinjen je prije nepune dvije i po godine, nakon što je Vuk Borilović (34) u cetinjskom naselju Medovina, 12. avgusta 2022. godine, hicima iz lovačke puške ubio 10 i ranio šest osoba – mahom svojih komšija. Borilović je ubijen nakon razmjene vatre sa pristiglim policajcima i mještanima. Naknadne analize pokazale su da je smrtonosne rane zadobio iz policijskog oružja.  To je, uglavnom, sve što smo od ovdašnjih zvaničnika saznali za prethodne dvije godine i četiri mjeseca.

Nameću se brojne paralele između ova dva zločina i načina na koji su postupali pripadnici crnogorske policije.

Borilovićeve žrtve ubijene su iz lovačkog oružja, uredno prijavljenog i registrovanog. U zimu 2022. godine Borilović je napao kolegu s posla, povrijedio ga, oštetio mu automobil i kamenovao kuću. Priveden je u policiju ali mu oružje nije oduzeto, iako su Uprava policije i MUP imali zakonski osnov za takvu odluku.

Oružje je ostalo u posjedu budućeg masovnog ubice i  nakon što je  osuđen zbog  napada.  Presuda nije postala pravosnažna, ali je bila dovoljna da mu se u zakonom propisanom postupku oduzme oružje kojim je, koji mjesec kasnije, ubio desetoro. Niko zbog tog propusta nije odgovarao.

Iz Uprave policije su tada ponudili poduku: “Ne treba dovoditi u uzročno-posljedičnu vezu izvršenje ovog teškog zločina sa bilo kakvim protivpravnim ponašanjima iz prethodnog perioda.” Olako smo prešli preko iskazane nebrige i neodgovornosti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

VUČIĆEV PREMIJER U MOJKOVCU MIMO PROTOKOLA: Novo sijanje magle i nepoštovanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kao i mnogi drugi sporni datumi i događaji koji se u Crnoj Gori i šire različito tumače i politički rabe, tako je i komemoracija Mojkovačke bitke poslužila za novo političarenje. Vijence na spomenik nespornim junacima Mojkovačke bitke položili su predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokatratije (NSD) Andrija Mandić i formalni premijer Srbije Miloš Vučević koji je navodno došao na poziv Mandića. Premijer Spajić Vučevića nije pozvao u Mojkovac, niti se vidio sa njim dok je bio u Crnoj Gori

 

Obilježen  je dan mojkovačke opštine koji pada na Božić po julijanskom kalendaru i koji se poklopio sa komemoracijom Mojkovačke bitke (6-7 januara 1916.) iz Prvog svjetskog rata. Tada je oko 6500 slabo naoružanih i opremljenih vojnika kraljevske crnogorske vojske pod zapovjednikom generalom Jankom Vukotićem zaustavilo prodor tri puta brojnije austro-ugarske vojske generala Vilhelma von Rajnera. Kao i mnogi drugi sporni datumi i događaji koji se u Crnoj Gori i šire različito tumače i politički rabe, tako je i ova komemoracija poslužila za novo političarenje i poentiranje. Vijence na spomenik nespornim junacima Mojkovačke bitke položili su predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokatratije (NSD) Andrija Mandić i formalni premijer Srbije Miloš Vučević koji je navodno došao na poziv Mandića. Prisutni su bili i NSD-ov predsjednik opštine Mojkovac Vesko Delić, predsjednik Skupštine opštine Marko Janketić i Marko Kovačević, javnosti poznati Mandićev nacionalno ostrašćeni gradonačelnik Nikšića.

Mandić je istakao da “želimo da gradimo budućnost Mojkovca, Crne Gore i boljih odnosa sa bratskom Srbijom sa kojom smo sto godina bili u istoj državi”. U tih “100 godina nismo imali ni najmanjih sukoba ni nesporazuma” izjavio je, ne trepnuvši. Potom je napomenuo da u našoj zemlji “živi više od trećine građana koji su Srbi, isti narod kao i u Srbiji, većina građana govori srpskim jezikom a to su važne niti koje nas povezuju“. Onda se Mandić okrenuo pohvalama gradonačelniku (kojim osim partijske pripadnosti i tvrdnje da je Srbin nema nikakvu drugu zvaničnu biografiju) rekavši da je Delić “izložio važne projekte a nadam se da će ovo o čemu smo pričali biti podržano od strane Vlade Republike Srbije“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

ANKETA

MONITOROVA ANKETA: Odgovornost, suočavanje, društveni dijalog

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pitali smo: Šta nakon ponovljenog zločina na Cetinju?

 

RADOJE CEROVIĆ, KLINIČKI PSIHOLOG
Uzroci duboko u socioekonomskom raslojavanju i identitetskom cijepanju

Ovo masovno ubistvo nije izolovani slučaj, već dio šireg trenda povećanja nasilja u Crnoj Gori. Podaci ukazuju na to da su uzroci ovakvih fenomena duboko ukorijenjeni u “socioekonomskom raslojavanju”, ali i “identitetskom cijepanju”. To izaziva nagli rast jaza i nepovjerenja izmedju socijalnih klasa, ali i identitetskih jedinica (vjera, nacija i političkih opredjeljenja).

 

ERVINA DABIŽINOVIĆ, PSIHOLOŠKINJA I DOKTORKA RODNIH STUDIJA
Društvo bez utvrđene odgovornosti, kada tad će uništiti sebe

Kada jednom pokušamo da sakrijemo tragove zločina, tragovi se otisnu iznova. Negirali smo devedesetih zločine učinjene u ime svih nas. Obje politike koje su od višestranačja u Crnoj Gori negirale su i zatirale tragove. Te politike imaju sada rezultat u ponovljenom nasilju na Cetinju. Žrtve pokazuju da je poricanje uzaludno a da je užas neizreciv.

 

BOŽIDAR IVANOVIĆ, ŠAHOVSKI VELEMAJSTOR
Političke turbulencije koje traju decenijama

Svaki tragičan događaj mora se ozbiljno shvatiti i učiniti sve da se ne bi ponovio. To nije urađeno poslije zločina 2022. g. i tek sad se traži krivac. Generalno gledano krive su političke turbulencije koje se kod nas odvijaju već više decenija…

 

MAJA RAIČEVIĆ, CENTAR ZA ŽENSKA PRAVA
Potrebno je mnogo više od ad hoc mjera

Prije svega želim da izrazim saosjećanje sa porodicama nastradalih i sa građanima i građankama Cetinja, koji su u dvije i po godine doživjeli dva masovna ubistva.  Posledice zločina ovakvih razmjera iziskuju empatično i mudro liderstvo i preuzimanje političke odgovornosti ne samo za stanje u sektoru bezbjednosti nego i za evidentni kolaps institucija…

 

SERGEJ SEKULOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Treba hladne glave identifikovati probleme

Teško je bilo sto reći nakon ovakve tragedije. Što god da se kaže nedovoljno je, pogrešno…Jednostavno ovakvi događaji ostavljaju u čuđenju, zbunjenosti, konfuziji. Da probam, svjestan nedorečenosti stava…

 

STEFAN ĐUKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Društveni dijalog ili dezintegracija

Iako je paradoksalno, smatram da odgovara istini to da je lakše “prepisati” šta treba raditi nego kako naše društvo “nagovoriti” da to radi. Toliko smo, kao cjelina, pogrešno nasađeni, razvučeni sitnim partijskim interesima koji preko svojih mreža utiču na javnost da je teško gledati na bilo koji događaj van partijskih naočara. Ako pak i pogledamo, kako prevazići njihove interese i nametnuti temu? To je pitanje koje bih postavio prije onog šta treba uraditi, pitanje “kako”? Na žalost, ne vidim odgovor, zahvat političke klase je toliko sveobuhvatan, i materijalno i medijski i zakonski…

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo