Povežite se sa nama

MONITORING

TUŽILAŠTVO PODIGLO OPTUŽNICU PROTIV SLAVOLJUBA STIJEPOVIĆA: Pare oprane u Migovom sakou

Objavljeno prije

5 godina

na

Demokratska partija socijalista DPS osmi kongres partije Bemax hala Sportski centar Moraca Foto BORIS PEJOVIC

Prema Specijalnom tužilaštvu, Duško Knežević oprao je 90 hiljada eura u Migovom sakou. Što ih je prao, i što baš preko Miga, a ne banaka i ostalih kompanija koje posjeduje, nijesu pojašnjavali

 

Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv bivšeg gradonačelnika Podgorice i funkcionera DPS-a Slavoljuba Miga Stijepovića. Stijepoviću se na teret stavlja krivično djelo pranje novca.

Prema Specijalnom tužilaštvu, odnosno optužnici koju potpisuje specijalna tužiteljica Lidija Vukčević, kandidatkinja Tužilaštva za v.d. vrhovnu državnu tužiteljicu,  Stijepović je član kriminalne grupe koju predvodi Duško Knežević. U toj organzaciji njegova uloga je bila pranje novca. Ispalo je da je Stijepović od Kneževića uzeo više desetina  hiljada eura, da bi ih oprao. Zašto bi Knežević prao novac deponovan u banci, da li je taj novac nelegalan, i posebno, zašto bi ga prao baš preko Migovog sakoa, kad ima dvije banke i mnoštvo kompanija, i zašto bi to Migo učestvovao u tome,  specijalni tužioci nijesu pojašnjavali.  Optužnica je, uz sve podignuta, pred novogodišnje praznike, a nakon izglasavanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti, koji je podigao tenzije u zemlji, tako da je prošla gotovo neopaženo.

Uz Stijepovića, tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv još pet osoba, koje se takođe terete za pranje novca, i stvaranje kriminalne organizacije. Javnosti su za sada poznati samo njihovi inicijali. Takvu optužnicu bi trebalo da razmotri  Viši sud. On može da  je potvrdi, vrati  na dopunu ili  utvrdi da nema osnova za optuženje.

Advokat Lazar Aković, koji zastupa Stijepovića, kazao je da ne zna šta piše u optužnici, jer je ni on ni njegov branjenik nijesu dobili.

To je, sve u svemu,  epilog slučaja Koverta, koji je ozbiljno prijetio da poljulja Đukanovićev režim i Vladu partije kojom rukovodi.  Protesti koji su organizovani nakon što je u javnost dospio snimak Duška Kneževića kako daje kovertu Stijepoviću pred izbore 2016, prekriveni su nacionalnim o vjerskim temama, dok je tužilaštvo za sve okrivilo insajdera i izvršioca. Istovremeno nikada nije ispitalo predsjednika DPS Mila Đukanovića o navodima Kneževića da mu je dao taj novac za izbore. I da to nije jedina koverta koju mu je u te svrhe uputio.  Knežević je pojasnio da je to u stvari model poslovanja uspješnih biznismena u Crnoj Gori. Posao raste, samo ako raste vladajuća partija. Tužilaštvo je saopštilo da za saslušanjem Đukanovića  “nema potrebe”.  Prosto.

Knežević je u januaru ove godine objavio snimak na kom se vidi kako on u svojoj kući daje Stijepoviću, funkcioneru DPS,  koverat i govori da je tu 97.500 (eura) i da je uzeto 2,5 posto provizije za konverziju (novac je na Kneževićevom računu deponovan u dolarima).

“Novac koji sam uručio gospodinu Stijepoviću je za DPS, o čemu sam se prethodno dogovorio sa gospodinom Milom Đukanovićem”, kazao je Knežević  medijima, nakon što je objavio snimak.

Nakon što je Tužilaštvo stvar okrenulo protiv njega, tvrdeći da to u stvari Knežević pere novac, predsjednik Atlas grupe, i nakadašnji bliski saradnik Đukanovića, saopštio je da se nije radilo o “konverziji 100.000 dolara”, u kom smjeru je išlo tužilaštvo.

On je tvrdio da je novac dao iz dva puta – u svojoj kući 97.500 eura, “a ostatak do 200.000 dolara takođe zamijenjenih u eure je odnio vozač kasnije u kabinet Stijepovića u sjedištu Glavnog grada”.

“Po dogovoru sa Milom Đukanovićem, poslao sam Stijepoviću 200 hiljada dolara preko vozača, pa ih je on vratio poslije dva dana tvrdeći da ne može dolare da iskoristi za rad na terenu u kampanji. Molio me je da ih konvertujem u eure da bi mogao da ih podijeli svojim aktivistima”, kazao je Knežević.

Tužilaštvu nije značilo ništa ni to što je vladajuća partija priznala da je koristila  crne fondove za izborne kampanje.  I sam Đukanović je nakon što je snimak dospio u javnost saopštio da je Knežević finansijski pomagao stranku. I da su u tom procesu “interesne doborovljnosti” učestvovali još neki ovdašnji biznismeni.

Funkcioner DPS-a Milenko Maraš kazao je nakon objavljivanja snimka da je Stijepović za potrebe izborne kampanje DPS-a nije dao 97.000 eura, već samo 47.000 eura koje je podijelio štabovima, čime je prvi put iz DPS-a zvanično potvrđena informacija o nelegalnom finansiranju te stranke.

Agencija za sprječavanje korupcije je poslije izbijanja afere Koverta sprovela ponovnu kontrolu i saopštila da je vladajuća partija prekršila Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. Agencija je DPS-u zaprijetila novčanom kaznom od 20.000 eura i zatražila povraćaj sredstava u budžet Crne Gore u visini od 47.500 eura.

Za ostalih 50.000 eura, Katnić  tvrdi  da su “puštene u promet”, ne objašnjavajući  šta to zapravo znači.

Nije prvi put da tužilaštvo podiže optužnicu za pranje para, a da ne utvrđuje porijeklo tog novca, odnosno da li je zarađen nelegalnim aktivnostima. Zbog toga je u konačnom pala i optužnica protiv Duška Šarića, brata Darka Šarića kome se zbog trgovine narkoticima sudi u Beogradu.  A zbog takvih „grešaka” tužilaštva građani danas plaćaju enormne otštete.

Nije prvi put ni da se partijski drugovi “žrtvuju”, zarad statistike Briselu u borbi protiv organizovanog kriminala. Ili uklone kad postanu prijetnja vođi, poput slučaja Svetozara Marovića.   Marović je, poznato je, optužen da je šef budvanske kriminalne grupe koja je oštetila tu opštinu i državu za desetine miliona eura.  Iako je dio javnosti očekivao da bi Marović mogao da se suprostavi svom partijskom drugu, on je odlučio da ćuti. Dok su mu pritvarali članove porodice. Danas je međutim, slobodan u Beogradu, umjesto u zatvoru. Zatvorska kazna koja mu je određena nije izvršena, pošto je Marović pušten da se liječi van zemlje.

Stijepović je priznao krivicu. Nije upirao prstom u šefa partije. Nije negirao ni da nije član kriminalne grupe koju predvodi Duško Knežević, kako to tvrdi tužilaštvo. Nije rekao  ništa. Pritvor mu nije određivan, jer je,kako su pojasnili u Tužilaštvu, Stijepović “sve priznao”.

Ako optužnica i bude podignuta, mogla bi da završi kao one protiv Šarića i Safeta Kalića. Stijepović na slobodi, Šef bezbijedan. Na gubitku, kao i obično – građani.

Milena PEROVIĆ KORAĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

ZORAN ĆOĆO  BEĆIROVIĆ, OSVAJANJE MOĆI: Nasilniku vlast daje mahove

Objavljeno prije

2 dana

na

22 Novembra, 2024

Objavio:

Kako je Zoran Bećirović postao toliko važan, bogat i, izgledalo je do prošlog ponedjeljka, nedodirljiv? Potraga za tim odgovorom vraća nas više od dvije decenije unazad. Počinje u Moskvi, nastavlja se u Budvi pa doseže, preko Kolašina, do obronaka Bjelasice. Konstanta u priči je Milo Đukanović

 

 

Nakon nedavnog, verbalnog i fizičkog, napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, kontroverzni kolašinski biznismen Zoran Bećirović nalazi se u pritvoru, skupa sa Mladenom Mijatovićem. Njegovi poslovi ne stoje. Država nastavlja da ih pomaže.

U  predloženom zakonu o budžetu za narednu godinu, u dijelu kapitalnog budžeta, imamo najavu više planiranih državnih investicija u poslove koji se direktno dotiču i Bećirovićevih poslovnih interesa na Bjelasici. Za izgradnju garaže za potrebe skijališta Kolašin 1450 i 1600, koja se gradi u podnožju Bećirovićevog skijališta (Ski centar Kolašin 1450), na zemlji koju je država otkupila od njega, nakon što je on postao njen vlasnik u sumnjivom stečajnom postupku (vidjeti dalje u tekstu), država će naredne godine uložiti milion, deset hiljada i jedan euro (podatak iz prijedloga zakona o budžetu za 2025: 1,010,001.00 eura).

Dodatno, izgradnja hidrotehničke infrastrukture za potrebe Ski centra Kolašin 1600 i Kolašin 1450 sa osnježavanjem  mogla bi nas koštati 2.000.001eura. Pod uslovom da se prethodno riješi spor sa mještanima koji se protive ideji da, potencijalno, ostanu bez vode da bi skijališta sa njihovih izvorišta punila akumulacije za vještačko osnježivanje staza. Na popisu kapitalnih investicija koji će se realizovati naredne godine nalazi se i projekat “glavni kolektor i fekalna kanalizacija Ski centar Kolašin 1400” vrijedan pola miliona eura. Okruglo.

Ima još. Opština Kolašin i kompanije Ski rizort Kolašin 1450 i 1600 (Bećirović je suvlasnik u obije) potpisali su ljetos Ugovor o regulisanju međusobnih prava i obaveza u vezi sa komunalnim opremanjem građevinskog zemljišta na lokacijama u neposrednoj blizini dva skijališta. Suština Ugovora, objašnjavaju verzirani, je ta da Bećirović gradi infrastrukturu koju je trebalo da finansira i izgradi Opština, a da zauzvrat bude oslobođen plaćanje komunalnih naknada za planirane objekte na Bjelasici. Prema važećim planskim dokumentima tamo će se graditi oko 50 hotela i nekoliko desetina vila, a Bećirović se  pomenutim Ugovorom zaštitio i od eventualnog povećanja cijene komunalija u budućnosti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVANSKI IZBORNI MARATON: Treći put bog (ne)pomaže

Objavljeno prije

2 dana

na

22 Novembra, 2024

Objavio:

Građani Budve na biračkim mjestima nisu kaznili vinovnike političke krize u svom gradu, odgovorne za nefunkcionalnu administraciju, blokirane institucije, komunalni haos, saobraćajni kolaps, koketiranje sa kriminalom, atmosferu straha i prostakluka svake vrste

 

 

Ni ponovljeni lokalni izbori u Budvi, po svemu sudeći, neće doprinijeti prevazilaženju dramatične političke krize koja potresa ovaj grad u poslednje dvije godine. Na proteklom izjašnjavanju preko 19.000 Budvana sa pravom glasa, u nedjelju 17. oktobra, za izbor odbornika , nije se desio obrt koji bi razriješio pat poziciju sa prethodnih izbora odrzanih u maju ove godine.

U maju je vladajuća koalicija u Budvi izašla na izbore u dvije kolone. Nadmetale su se dvije grupacije, nastale iz jedistvenog Demokratskog fronta, lidera Mila Božovića:  lista Za budućnost Budve koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro i lista Za naš grad, na čelu sa Nikolom Jovanovićem, tadašnjim predsjednikom SO Budva. Osvojile su  po 9 mandata. Imale su kvalifikovanu većinu od 33 odbornička mjesta, potrebnu za formiranje vlasti, ali se tokom dvomjesečnih pregovora nisu mogli dogovoriti oko podjele vlasti, niti napraviti samostalne koalicije sa drugim strankama koje su izašle na izbore. Pregovori ove dvije grupacije bili su mučni, obilovali su najprizemnijim međusobnim  optužbama i uvredama, ostavivši daleko ispod radara brigu za funkcionisanje grada tokom turističke sezone. Jedino rješenje bilo je ponavljanje izbora.

Na novembarskim izborima rezultati su se, kao preslikani, poklopili sa onima iz maja. Lista Mladena Mikielja je osvojila najveći broj glasova birača, 2.979 koji su donijeli istih 9 mandata. Lista koju predvodi Nikola Jovanović, dobila je povjerenje 2.907 gradjana Budve i ponovo 9 odborničkih mjesta.

Treća po snazi politička partija u Budvi Demokratska partija socijalista ponovila je majski rezultat od 7 mandata, sa nešto više glasova birača. Četvrta od osam prijavljenih lista, izborne koalicije Demokrata Crne Gore i Pokreta Evropa Sad –PES, koju je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić, jedina žena na budvanskoj izbornoj utrci, osvojila je 3 odbornička mjesta i zabilježila dupli pad u roku od samo 6 mjeseci.

Ni preostale dvije liste nisu značajno promijenile skor iz maja. SDP u koaliciji sa SD i LP, nosilac liste Petar Odžić,  osvojio je mandat više:  umjesto jednog sada raspolaže sa dva.  URA sa Blažom Rađenovićem, jedva je zadržala svoj uobičajeni jedan mandat.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVEMBAR PUN SLUŽBENIH PUTOVANJA U VLADINOM OFISU: Skupo, a ne vrijedi

Objavljeno prije

1 sedmica

na

15 Novembra, 2024

Objavio:

Osim što je pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice, još neobičnije su  međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nisu u njihovoj naležnosti. I od kojih zemlja baš i nema neku korist, a košta nas papreno.  Doduše i kod kuće nas koštaju

 

 

Ko je ovih dana zalutao na sajt Vlade Milojka Spajića, imao je razloga da se makar blago začudi.  U odjeljku Kalendar aktivnosti,  u kojoj Vlada najavljuje događaje za ovu i narednu sedmicu,  mahom su službena putovanja ministara/ki i njihovih delegacija.  Doduše, u Kalendaru se našla i rijetka unutrašnja aktivnost izvršne vlasti – ministar poljoprivrede Vladimir Joković uručio je 11. novembra 11 snjegočistača za sjever Crne Gore.  Bar je neko u zemlji.Ne samo zbog vremenskih nepogoda, nego i zbog predstojećih izbora u Budvi.

Jasno, premijer, potpredsjednici i ministri moraju da putuju i vode međunarodne aktivnosti.No, pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice. Još neobičnije su međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nijesu u njihovoj naležnosti. Iod kojih zemlja baši nema neku korist, a košta nas papreno. Doduše i kod kuće nas koštaju, a korist za zemlju je počesto upitna.

Prema kalendaru aktivnosti, ministar za urbanizam i prostorno planiranje Slaven Radunovićće u novembru biti odsutan iz zemlje deset dana, od 14. do 24. novembra.  Iz Ženeve, u kojoj će biti dva dana, odletjet će  u Baku. Na sedam dana.

Radunović će u Ženevi već biti kada ovaj broj Monitora bude u štampi. Odlazi na Forum Kran Montana, koji je ove godine posvećen temi globalne bezbjednosti. Šta će minnistar urbanizma na konferenciji o bezbjednosti i je li to bio baš naš najbolji odabir, nije obrazloženo u Predlogu platforme koju je Radunović priložio kad se kandidovao za put. U vrlo oskudnom obrazloženju navodi se  tema Foruma, a ne i svrha Radunovićevog prisustva.

“Teme koje će se na ovom skupu obrađivati pokrivaju oblasti geostrategije, upravljanja međunarodnim poslovima u cilju borbe protiv terorizma, bezbjednosni problemi koji vrše uticaj na javni prostor, pomorski aspekti globalne bezbjednosti, finansije/bankarstvo i sajber bezbjednost, energetska sigurnost, zdravstvena bezbjednost, bezbjednost životne sredine, bezbjednost hrane, rudarstvo kao komponenta ekonomske sigurnosti, bezbjednost kritične infrastrukture…”,, stoji u Predlogu.  Teško da će Radunović imati šta da kaže na temu recimo sajber bezbjednosti, obzirom da u Ministartsvu imaju tehničkih problema čak i sa faksom,  kad treba odgovoriti na pitanja javnosti. Možda ovo “bezbjednost kritične infrastrukture”.

U Ženevi je sa ministrom Radunovićem i Andrej Orlandić, v.d. generalnog direktora Direktorata za strateške odnose i komunikacije.  “Troškovi članova delegacije procjenjuju se na 5.867,50EUR”, navodi se u Predlogu. I padaju na račun Ministarstva, odnosno građana.

Radunović je jedini procijenio koliko će nas koštati ovaj njegov službeni put. Za razliku, u ostalim novembarskim predlozima platformi putovanja, takvih podataka – nema.  Sigurno je, međutim, da će građane Boga oca koštati odlazak naše četrnaestočlane delegacije u Baku.

Delegacija Vlade putuje 17. novembra na  29. Konferenciju Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama. Njih 14. Osim ministra ekologije Damjana Ćulafića i Radunovića, u Baku idu i ministarka turizma Simonida Kordić i ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić.

Spisak onih koji ih prate je podugačak. Sve u svemu: dva državna sekretara ministarstva turizma, po jedan iz drugih ministarstava, pravni savjetnici, piarovi, koordinatori, samostalni savjetnici…Koliko će ovo masovno putovanje koštati građane, posebno je pitanje, na koje za sada nema odgovora. U Platformi se samo navodi da će troškovi puta pasti na teret ova četiri ministarstva.

Interesantno je, takođe, da se detaljno preciziraju aktivnosti troje ministara/ki – sa kim će se susresti, kojim će panelima prisustvovati i slično,  dok u slučaju ministarke Nišić,  pisac Platforme pokazuje posebnu kreativnost. Osim što nema podataka o tome šta će tačno ministarka raditi u Bakuu, konstatuje se: „Ova posjeta predstavlja korak ka osiguravanju da Crna Gora bude dio globalnih napora u stvaranju radne snage spremne za izazove klimatskih promjena i razvoja tržišta rada usklađenog sa ciljevima održivog razvoja”.  Baš.

Nije tu kraj novembarskim putovanjima. Ministarka prosvjete Anđela Jakšić Stojanović i ministar pravde Bojan Božović, istog su dana, 10. novembra, napustili zemlju. Svako svojim putem.

Ministar Božović, sa dvojicom direktora direktorata, u Budimpšetu na  međunarodnu konferenciju pod nazivom Pravna konkurentnost – instrument prava za konkurentniju Evropu. Zvanično pojašnjenje: “Konferencija ima za cilj da analizira dva odlučujuća aspekta pravne konkurentnosti, a to su unaprijeđeno zakonodavstvo i deregulacija, te odnos novih tehnologija i građanskog prava”.  Zvuči interesantno.

Ministar će se  tom prilikom “na marginama događaja“, sastati sa  ministrom pravde Mađarske, Bencom Tuzsonom i ministrom evropskih poslova Mađarske, Jánosem Bókom.“ Sastanci će biti dobra prilika za razmjenu mišljenja sa zvaničnicima evropskih institucija i drugim partnerima, koji će biti od značaja za osiguranje dalje podrške pregovaračkom procesu Crne Gore s EU“,  navodi se. Šta će raditi dva direktora direktorata ne piše. Ni koliko nas  koštaju.

Ministarka Jakšić Stojanovć odlazi u Italiju da potpiše  Sporazum o naučnoj saradnji između  Ministarstva  i Nacionalnog istraživačkog savjeta Italije (CNR). U Platformi se navodi da smo takav sporazum  potpisali u julu  2013. godine u Podgorici.“Od 2015. godine, zaključno sa 2020. godinom realizovano je 16 projekata”, navodi se. I taj je put o trošku građana, ali možda donese neku dobrobit.

U Budimpešti će se ukrstiti putevi ministra pravde i minstra policije Danila Šaranovića, koji je 12. novembra na VII Ministarskoj konferenciji Budimpešta procesa.

“ Učešće na konferenciji je prilika da se  razmijene mišljenja i iskustva u oblasti migracione politike, i trenutne situacije po pitanju migratornih tokova,” navodi se u Šaranovićevoj Platformi.  Ministru su u Budimpešti srpske vlasti saopštile i da ubica Alija Balijagić, bjegunac za kojim se duže od dvije sedmce bezuspješno traga,  trenutno “migrira” iz Srbije nazad u Crnu Goru. Sad zna.

Ministar odbrane Dragan Krapović biće u radnoj posjeti državi Mejn od 18 do 24. novembra na međunarodnom bezbjednosnom forumu Halifax.

Kad ovaj broj Monitora bude na kioscima, većina ministara biće kod kuće. Vratio se i premijer Spajić iz Bahreina. Gdje je potpisao „Memorandum o razumijevanju između Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore i Fonda rada (Tamkeen) Kraljevine Bahrein”. Morao je neko. Ministarka je bila u Italiji. U Spajićevoj Patformi navodi se i da je premijer predstavnicima Bahreina predstavio “aktivnosti Crne Gore na planu evropskih integracija”. Na pravu adresu.

S premijerom su bili i Branko Krvavac, njegov šef kabineta, Milena Milović, savjetnica za ekonomsku politiku i Jovana Bojović, savjetnica  i rukovoditeljka službe za odnose s javnošću. Koliko nas je koštao Bahrein, opet – ne znamo.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo