Kada su mještani rožajskog sela Balotići ljetos pričali o podrhtavanju planine i čudnim zvucima, uplašeni od mogućih tektonskih poremećaja, bivši načelnik rožajske policije Šemso Dedeić smireno je izjavio da Giljevo Polje stvarno podrhtava, ali od švercerskih šlepera koji tutnje kroz ovaj kraj i pretovarenih magaraca na šumskim putevima prema Kosovu.
Nije prošlo mnogo, a uhvaćeni su šverceri s konjima na kojima je bilo cigareta vrijednih više od 40 hiljada eura, a nedugo potom je i jedan crnogorski državljanin pao na kosovskom policijskom punktu na Kuli sa 12 kilograma heroina u automobilu. On danas izražava čuđenje zbog toga što niko nije reagovao na ta upozorenja, iako misli da su i ranije akcije i zapljene bile dovoljne da izazovu interesovanje državnog tužioca za organizovani kriminal.
„Pozivam one koji se bave borbom protiv organizovanog kriminala da preduzmu mjere i provjere to što pričam. Neka provjere otkuda toliko robe na tržištu bez akciznih markica, gdje su centri i odakle dolazi ta roba”, kaže Dedeić za Monitor.
Dedeić je bio načelnik policije u Rožajama u najtežim vremenima. Skoro čitavu deceniju, kada bi se sabrale sve godine u kojima je imenovan, smjenjivan pa ponovo imenovan. Dobro je zapamtio vrijeme sukoba sa Slobodanom Miloševićem i prvih tovara švercovanog duvana, na koje je, kako kaže, „možda i moralo da se zažmuri u interesu državnog preživljavanja”. Smatra da danas nije patriotski žmuriti dok tutnje šleperi, a padaju samo kuriri.
„Propisi za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala su jedno, a stvarnost drugo. Mislim da su mnogo bolji patrioti oni koji danas ukažu na ono što može biti prepreka putu Crne Gore k Evropskoj uniji, od onih koji žmure”, kaže ovaj penzionisani visoki policijski službenik.
Dedeić vjeruje da šverc duvana nikada nije prestao da cvjeta na čitavom graničnom pojasu Crne Gore. Prema njegovim riječima, jedna od linija vodi i preko Rožaja kao centra pograničnog kraja s Kosovom i Srbijom, ali da su ljudi s ovih prostora koji se bave tom vrstom šverca, uglavnom posljednji u lancu.
„Oni se nijesu obogatili, ili sam ja slijep. Zato im poručujem, u ma kako teškoj životnoj situaciji bili, neka odustanu “, kaže Dedeić.
On vjeruje da borba protiv šverca duvana ne treba da se vodi na periferiji, već bliže centrima. „Mnogo lakše i efikasnije zaustaviti šleper na Ribarevinama, ili Slijepač mostu ako bi krenuo k Pljevljima, nego čekati konjske zaprege po rožajskim planinama. Ali, lakše je udariti na sporedne nego na glavne ličnosti”, smatra Dedeić.
Ovaj bivši policijski službenik postavlja pitanje ko danas omogućava da toliko robe izlazi bez akciznih markica.
„Možda će neko pokušati da me demantuje. Ovo je teško dokazivati. Ali, ako je samo u nekoliko akcija zaplijenjeno toliko robe, koliko je onda prošlo i svakodnevno prolazi. Mnogo je važno odgovoriti na pitanje šta se dalje dešava s novcem koji se od toga stiče. Da li se on upumpava u legalne tokove. U krajnjem, upumpavanjem akciznih roba bez poreza, PDV-a i carine našim susjedima, nanosimo štetu njihovim privredama”, kaže Dedeić.
Kao šef rožajske policije Dedeić je zaplijenio prvu veću količinu heriona koji je u Crnu Goru ulazio s Kosova, i hapsio neke poznatije narkodilere. On, ipak, ukazuje da i u ovom slučaju vrlo rijetko bivaju hapšene centralne figure i da se sve obično završava na kuririma, tako da su od stotinu rožajskih momaka koji trenutno robijaju zbog droge, samo dvojica-trojica „iz prvih redova”.
„Centralne figure će doživjeti tu sudbinu kada borba protiv narkomafije bude usklađena sa svjetskim policijama. Da je ovo region dobro razgranatog posla u tom pogledu, ukazuju i upozoravaju Interpol, Europol i svjetske agencije za borbu protiv droge. I da hoćemo da sakrijemo, stvarnost bi nas demantovala”, kaže Dedeić.
On smatra da tehnička opremljenost policijske službe nije takva da bi mogla garantovati potpuno presijecanje narkobiznisa na ovim prostorima.
„Moja lična saznanja iz kontakata s ljudima s Kosova govore da taj kriminal, koji se nekada radi u trampi cigare – droga, nekada za gotovinu, u zavisnosti od toga kako ko može da plati, funkcioniše osim na graničnim prelazima i na prilazima šumskim putevima koji vode s Kosova i prema Kosovu”, kaže Dedeić.
Pripadnici organizovanog kriminala mnogo su bolje opremljeni terenskim vozilima i svim drugim sredstvima. Nekada se droga nosi i na leđima, po desetak kilograma, do mjesta gdje je preuzimaju terenska vozila. „Graničnoj policiji su veoma dobro poznati ti šumski putevi, ali nekada su potrebna brza motorna vozila, u zimskom periodu motorne sanke. Šverceri sve to imaju. I nije to samo na granici s Rožajama”, kaže Dedeić.
Svjetske agencije za borbu protiv organizovanog kriminala i droge odavno su označile Kosovo kao distributivni centar na takozvanoj „avganistanskoj transverzali”. Jedan zapadni diplomata na službi na Balkanu iznio je procjene obavještajnih izvora da se na području Kosova, Albanije i zapadne Makedonije u svakom trenutku nalazi „bar sedam tona heroina” spremnog za put na Zapad. U medijima, koji se pozivaju na policijske izvore, mogu se naći i podaci o tome koje albanske kriminalne grupe kontrolišu granicu prema Crnoj Gori, prvenstveno put preko Kule.
Pitanje je: da li kriminalne grupe u Crnoj Gori suštinski kontrolišu granicu prema Kosovu?
Tufik SOFTIĆ
DRUŠTVO4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
U SJEĆANJU3 sedmice
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice
INTERVJU3 sedmice