Povežite se sa nama

OKO NAS

TURIZAM I MOJKOVAC: U sijenci Kolašina

Objavljeno prije

na

Kašnjenje zavšetka izgradnje Ski-centra Žarski, nedovoljan broj hotelskih kapaciteta i niz drugih krupnih izazova razlozi su zbog kojih je je Mojkovac i dalje, kada je riječ o turističkom razvoju, u dubokoj sjenci susjednog Kolašina. U lokalnoj Turističkoj organizaciji (TO) kažu da tek predstoji dug, naporan i multisektorski rad na popravljanju takvog stanja

 

Značajnije tuirstičko pozicioniranje i promocija Mojkovca, čak i kad je riječ o ljetnjem turizmu, do sada je izostalo. U tom gradu, tokom cijele prošle godine, ostvareno je tek nešto više od 6.000 noćenja, od čega polovinu čini posjeta tokom jula i u prvih deset dana avgusta. To su podaci dobijeni na osnovu uplaćene boravišne taksi, prema kojima su strani turisti bili dominantni posjetioci tog grada. Najviše turista bilo je iz Češke, Belgije, Francuske…

„Turistička ponuda se konstantno poboljšava i unapređuje, ali evidentno je da ima još prostora za promjene u cilju kreiranja kvalitetnijeg turističkog proizvoda. Ulaganjem u marketing, inovacije, boljim pozicioniranjem i različitošću ponude Mojkovac može postati konkurentan na tržištu”, optimističan je direktor TO Mojkovac Radonja Vuković.

On kaže da je mnogo i izazova koji su osujetili značajniji turistički razvoj, ali, tvrdi, ima i mnogo prednosti, zbog kojih Mojkovac može da računa na svjetliju budućnost u tom smislu. Vuković za Monitor objašnjava da je „turistički promet najviše skoncentrisan, za sada, u periodu od maja do oktobra”. Taj visok stepen „sezonalnosti”, kaže on, ima za posljedicu nisku motivaciju privrednika da povećaju broj kapaciteta, poboljšaju svoju ponudu, ulože sredstva u inovacije i zaposle veći broj radnika.

„Prevazilaženje tog problema vidimo u otvaranju Ski-centra Žarski, koji će povećati turistički promet u zimskim mjesecima. Takođe, i kroz afirmaciju zimskih sportova. U cilju produžavanja sezone, potrebno je otvoriti veći broj hotelskih jedinica, s obzirom na to da u Mojkovcu i dalje preovladava privatni smještaj”, kaže direktor TO.

Minulih godina na području te opštine, podsjeća, naročito je napredovao seoski turizam, pa sada ima oko 40 registrovanih domaćinstava. U prilog im ide i činjenica da određena turistička klijentela traži sve više  uživanje u zdravoj ishrani, boravku u prirodi i mjestima bez gužve…To su prepoznali i stanovnici ruralnih područja, koji su se, objašnjava sagovornik Monitora, posljednjih nekoliko godina aktivno uključili u kreiranje ruralnog turističkog proizvoda.

„Pored toga, u  ponudi su obilježene planinarske i biciklističke staze na Bjelasici i Sinjajevini, dok je na Prošćenskim planinama u toku obilježavanje istih. Uređena su izletišta pokraj rijeke Tare, rijeke Ravnjak, kao i na Zabojskom jezeru. U predjelima gdje je to neophodno postoji osnovna turistička signalizacija kao i specijalizovani sadržaji koji karakterišu ponudu turističkog proizvoda”, objašnjava Vuković.

Ski-centar Žarski, očekuju u Mojkovcu, treba da bude zamajac razvoja. Plan je bio da  projekat bude završen 2022. godine, ali su radovi prikasnili. Preostalo je još mnogo posla – zavšetak radova na putnoj infrastrukturi, nastavak uređenja ski-staza… Nijesu još završena ni bazna stanica i restoran, kao ni montiranje žičare koja povezuje taj sa bjelopljskim ski-centrom Cmiljača… Međutim, kako najavljuje potpredsjednik opštine mr Ivan Ašanin, njegovi sugrađani neće još dugo čekati na skijalište. On napominje da je skijalište prioritetni projekat lokalne, a među važnim projektima i državne vlasti.

„Prema mišljenju mnogih, među kojima su poznata sportska imena kao što su Boris Strel, Bojan Križaj, te prof. Voja Tomić, jedan od direktora Zimske olimpijade (ZOI) u Sarajevu, to skijalište biće jedinstveno po mnogo čemu. Pandemija je dovela do zastoja u projektu, ali smo uspjeli da za kratko vrijeme uradimo dosta toga. Intenzivno se radi na postavljanju treće žičare koja će spajati Mojkovac i Bijelo Polje i čime će se dobiti 25 km skijaških staza. Nastaviće se i završiti ove godine preostala trećina staza na Bjelogrivcu, raskinuti su već neki ugovori oko dalekovoda…“, najavljuje Ašanin, koji je u Opštini zadužen za investicije i razvoj.

Prema njegovim riječima, putna infrastruktura s mojkovačke strane do Ski-centra završena je skoro 50 odsto. Raspisani su tenderi, pa, kako tvrdi potpredsjednik Opštine, još nekoliko poslova oko puta i vodosnabdijevanja bazne stanice na Ski-centru ulazi u završnu fazu“. Ašanin kao prednost budućeg mojkovačkog skijališta navodi primjer da je minule zime na Bjelogrivcu i Turjaku, na  lokacijama budućih skijališta Žarski  i Cmiljača bilo njaviše snijega regionu.

„Vlada je čvrsto stala iza ovog projekta, što se vidi  iz kapitalnog budžeta za 2023. god, a mi iz lokalnih uprava moramo biti maksimalno uključeni i biti servis Upravi kapitalnih projekata i drugim državnim institucijama i ministarstvima“, tvrdi potpredsjednik Opštine.

U iščekivanju dugo građenog, a daleko duže obećavanog skijališta, kako kaže Vuković, radiće se na više kratkoročnih projekata, koji bi trebalo da značajno poprave turističku statistiku grada. Među njima je turističi proizvod  Eko-etno kuća Mojkovca, koji ima temeljnu misiju da od zaborava spasi stare zanate ručnog rada, poput heklanja, pletenja ili izrade suvenira od drveta.

„U saradnji sa Centrom za arheološka istraživanja, Ministarstvom kulture i medija, Ministarstvom ekonomskog razvoja i turizma i Opštinom , aktivno ćemo raditi raditi na istraživanju, zaštiti i promociji kulturno-istorijskog lokaliteta Srednjovjekovno Brskovo. U narednoj godini akcenat će biti na intenzivnoj promociji tog lokaliteta, budući da je u prethodnom periodu bio nepravedno zapostavljen”, najavljuje Vuković.

U TO ocjenjuju da lokalitet srednjovjekovnog Brskova značajno može doprinijeti raznovrsnosti i kreiranje novog kulturnog segmenta turističke ponude. Ocjenjuju da je neophodan i dalji  razvoj sportsko-rekreativne zone na platou nekadašnjeg Jalovišta. Na tih 20 ha, uz Jadransku magistralu, već postoje  atletske i trim staze, teretane na otvorenom i teniski tereni. Za sada sve to služi samo za rekeraciju Mojkovčana, a Vuković najavljuje aktivnosti kojima će  je učiniti dostupnom i poznaotom tursitima.  A da ne bi sve ostalo samo na aktivnoj rekreaciji za građane Mojkovca, planiramo osmišljavanje programa na spomenutoj zoni, kako bi bila više poznata i dostupna turistima.

U mojkovačkoj lokalnoj upravi tvrde da su svjesni i važnosti prilagođavanja turističke ponude grada najmodernijim tehnologijama, pa će značajnu pažnju posvetiti razvoju digitalnog marketinga. Marketinški napori TO biće usmjereni na tržište  Francuske, Njemačke, Holandije, Belgije, Rusije… Obećavaju i  izrada brošure sa kulturnim rutama, te razglednice sa turističkim motivima Mojkovca

No, da bi postigli sve planirano, TO treba da poveća  prihide, prije svega, naplatom boravišne takse.  Neažurna prijava gostiju i neregistrovani smještaj i dalje su balast turističkih sezona u tom gradu. U odnosu na prethodne godine napravljen je, tvrde u TO, pomak u suzbijanju nelegalnog smještaja, međutim, i dalje je evidentan problem sive zone poslovanja. Nepuno 7.000 eura je lani TO prihodovala od boravišne takse, od svega 10 objekata, među kojima su dva hotela, dva motela i šest seoskih domaćinstava.

                                                                                                                        Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo