U drugoj polovini jula u ljetovalištima u Crnoj Gori, od Ulcinja do Herceg Novog, mnogo je manje turista nego što ih je, u istom periodu, bilo prethodnih godina. Dovoljno je prošetati plažama koje su poluprazne, ili proći kroz naselja u čijim su kućama i apartmanima zatvoreni i noću neosvijetljeni prozori, da bi se uvjerili da situacija nije dobra. Ugostitelji i turistički radnici se plaše nemogućnosti da održe biznis i državi i zaposlenima plate obaveze
Gotovo svi mediji i portali u regionu objavili su vijest kako je turistička sezona na Crnogorskom primorju propala. Pozivajući se na pisanje ovdašnjih medija, senzacionalističkim naslovima izvještavali su da je sezona u Crnoj Gori „pukla“, te da je turistički špic koji se vezuje za 15. jul, ovoga ljeta izostao. A kada će se dogoditi i da li će uopšte, niko ne može sa sigurnošću prognozirati.
Nisu potrebne posebne statistike da se konstatuje, da je u drugoj polovini jula u ljetovalištima u Crnoj Gori, od Ulcinja do Herceg Novog, mnogo manje turista nego što ih je, u istom periodu, bilo prethodnih godina. Dovoljno je prošetati polupraznim plažama, ili proći kroz naselja u čijim su kućama i apartmanima zatvoreni i noću neosvijetljeni prozori, da bi se uvjerili da je situacija kritična. Zabrinuti ugostitelji i turistički radnici se plaše nemogućnosti da održe svoj biznis, i državi i zaposlenima plate ugovorene obaveze.
Državna politika u kombinaciji sa ratom u Ukrajini i globalnom ekonomskom krizom dala je rezultate. Sankcije uvedene Ruskoj Federaciji i zabrana letova za Crnu Goru iz zemlje iz koje je dolazio najveći broj turista na Crnogorsko primorje, desetkovala je ovogodišnji turistički promet. Dio nepovoljne klime za domaći turizam predstavlja i pojačana nacionalistička retorika predstavnika pojedinih političkih partija zbog koje su mnogi turisti iz Srbije i okruženja potražili odmor i mir na drugim odredištima. Otišli su u Grčku, Tursku, Egipat… Na koncu, visoke cijene usluga, hrane i pića, plažnog mobilijara, parkinga…, uticale su na odluku turista iz regiona da zaobiđu Crnu Goru.
Koliki je stvarni broj gostiju koji je do 15 jula registrovan u svim vidovima smještaja, teško je doznati. Zvanično državno tijelo za statistiku, Monstat, poslovično neažurno, ima podatke samo za maj ove godine. Nacionalna turistička organizacija raspolaže sa podacima od 8. jula, po kojima je u to vrijeme u Crnoj Gori boravilo 94.836 turista. To je za 5,37 odsto više nego lani, likuju iz krovne turističke organizacije. Od tog broja u privatnom smještaju prijavljeno je 64.243 a u hotelskom 29.993 gosta. U odnosu na ljeto 2021. broj turista u privatnom smještaju veći je za 3,14 odsto a u hotelima povećanje iznosi čak 10,56 odsto.
I dok NTO iz Podgorice servira podatke o još jednoj uspješnoj sezoni, boljoj od prethodne, vijesti sa terena sasvim su drugačije. Očajni izdavaoci privatnog smještaja nerijetko i bukvalno plaču, njihovi apartmani, kuće, soliteri i naselja zidani za stotine hiljada turista sada zvrje poluprazni, bez najava za bolji buking u avgustu.
Ni svi hotelski kapaciteti sa kojima raspolaže crnogorski turizam nisu popunjeni. Bar tako kažu njihovi vlasnici. Samo taj podatak morao bi biti svojevrstan alarm za nadležno ministarstvo, iz kojeg se, povodom loše turističke sezone, ne oglašavaju. A kada to i učini ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović, za neuspjeh okrivi druge, odnosno prethodnu vlast.
Slaba je posjeta i u restoranima i kafićima. Dio odgovornosti snose turistički i ugostiteljski radnici koji su u susret ljetu značajno podigli cijene svojih usluga. Podatke NTO demantovao je i premijer Dritan Abazović. Prvi put se dogodilo da je neko iz Vlade priznao ostvareni turistički promet do polovine jula, ne opravdava prognoze i očekivanja. On se sarkastično osvrnuo na divljanje cijena turističkih usluga duž cijelog primorja: „Cijene na primorju su kao na Azurnoj obali. To do sada Crna Gora vidjela nije. Moramo da znamo da je cijena vode na primorju i do 4 eura, a prije godinu dana bila je 1,5 euro. Neke sojenice (na Adi Bojani) izdavale su se po 50 eura, a sada po 250 eura. Samo treba da budemo realni i pošteni“, kazao je Abazović.
Slaba posjeta natjerala je pojedine izdavaoce privatnog smještaja da nerealne cijene donekle koriguju. Ugostitelji to nisu učinili. U centru Budve, u kafićima oko Starog grada obična kafa staje od 2 – 2,5 eura, pivo 5, najjednostavnija pica više od 10 eura. Komplet ležaljki na plažama okolo iznajmljuje se po cijeni od 15 do 30 eura. Na drugim udaljenijim plažama cijene su i više, dostižu i nevjerovatnih 150, 250 ili 500 eura za jedan komplet od dvije ležaljke i suncobran. Tako da premijer Abazović i nije u pravu. Cijene plažnih usluga, jela i pića na pojedinim mjestima, prevazišle su one na Azurnoj obali.
U Budvi se odmara oko 15.750 gostiju. Što je za oko 32 odsto manje nego polovinom jula prošle godine. U hotelima je registrovano 12.980 turista, sedam odsto manje nego lani.
Turisti su uglavnom iz Rusije, Ukrajine, Srbije i Bosne i Hercegovine. Projekcije koje su nakon uvođenja sankcija Rusiji plasirane iz Nacionalne turističke organizacije, kako će pojačanom kampanjom turiste iz Ukrajine i Rusije nadomjestiti turistima iz zapadnoevroskih zemalja, nisu se obistinile. Turisti iz evropskih zemalja duži niz godina ne dolaze u Crnu Goru u nekom značajnijem obimu.
Iako je svakome jasno da je turistička sezona podbacila, u turističkim organizacijama Tivta, Kotora i Herceg Novog tvrde drugačije. Zadovoljni su posjetom koja bilježi konstantan rast broja turista u odnosu na ljeto 2021.
Prema podacima TO Tivat, u ovom malom turističkom gradu 15. jula prijavljeno je 7.630 turista ili za 9 odsto više nego prošlog ljeta. Većina gostiju bila je iz Srbije. Prethodnih godina trećinu svih posjetilaca činili su gosti iz Rusije i Ukrajine, koji ovoga ljeta, iz poznatih razloga, nisu došli.
TO Kotor bilježi 400 gostiju više nego lani, odnosno ukupno 6.793. Očekuju povećanje broja turista krajem jula i početkom avgusta i ne kriju zadovoljstvo dosadašnjom posjetom.
Sezona je više nego uspješna i u Herceg Novom. U poznatom turističkom gradu 15. jula odmaralo je 22.494 turista, u hotelima 6.495 a u privatnom smještaju 15.933. To je u konačnom 5 odsto više nego što je bilo lani.
Nacionalna i lokalne turističke organizacije objavljenim podacima prave zabunu i dovode u pitanje ocjenu o propasti ovogodišnje turističke sezone. Da li se radi o političkom uticaju i friziranju rezulata koje je za vrijeme vladavine DPS-a bilo uobičajena praksa, ili je nešto drugo u pitanju, teško je razumjeti. Radi se o opštinama u kojoj je lokalna vlast promijenjena, pa bi valjalo da se i praksa uljepšavanja realnosti konačno napusti.
Šta god se u društvu i u svijetu dešavalo i uprkos tome što svaki građanin i privrednik u primorskim opštinama svojim očima vidi da je situacija lošija nego što je bila, iz ovih partijskih bunkera uvijek su stizali optimistički signali, šarene laže da je svega, bez obzira na okolnosti, za neki procenat više.
Direktor TO Budva Nemanja Kuljača, kaže, kako je odlučio da praksu fingiranja rezultata koji se objavljuju prekine. Dao je tačne podatke broja posjetilaca koji pokazuju da metropola crnogorskog turizma u jeku turističke sezone, bilježi pad prometa za 30 odsto.
Međutim, iako je posjeta slabija TO Budva bilježi gotovo duplo veće prihode od turističke takse. Za period od 01. januara do 18. jula ove godine, uplaćeno je po ovom osnovu 1,3 miliona eura, dok je za isti period prošle godine taj iznos bio 750.000 eura. U ovoj TO očekuju veći dolazak gostiju krajem jula i početkom avgusta. Međutim, loš glas o propasti ovogodišnje ljetnje sezone u Crnoj Gori obišao je svijet, odnosno potencijalna turistička tržišta.
Branka PLAMENAC
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
FOKUS3 sedmice