Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Izgleda da su podaci o broju posjetilaca u Crnoj Gori sa graničnih prelaza vjerodostojniji od onih koji se mogu dobiti od Uprave za statistiku Monstat. Zato je ministar Đurović odlučio da se uputi na granični prelaz Dobrakovo. Iznenada se  30. jula, u društvu ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića, obreo na granici sa Srbijom, kako bi se lično, na licu mjesta, uvjerio u navalicu posjetilaca koji hrle ka Crnogorskom primorju.

,,Na GP Dobrakovo zabilježena je velika frekvencija putnika, što za mene kao ministra u čijoj je nadležnosti turizam, predstavlja veliko zadovoljstvo. Podatak koji sam upravo dobio je da je za 24 dana jula na ovom graničnom prelazu zabilježen prelazak 360.000 putnika, što je 12,55 odsto više u odnosu na 2021. Godinu, a čak 29 odsto više u odnosu na 2019.”, poručio je Đurović.

Putnike je toga dana ministar lično pozdravljao, dijelio im  suvenire sa ,,autentičnim crnogorskim motivima” u znak srdačne dobrodošlice. Sve je ličilo na izbornu kampanju za predstojeće izbore.

Zvaničan i tačan podatak o tome koliko je turista ovoga ljeta posjetilo Crnu Goru nije moguće dobiti. Sve ocjene i brojke koje se iznose su paušalne. Stvarnih podataka nema, jer nema ni evidencije o turističkim kapacitetima sa kojima Crna Gora raspolaže. Ne postoji zvanična metodologija praćenja turista i naplate boravišne takse. Veliki dio turističkog prometa koji se odvija u privatnom smještaju nije  registrovan. Sve ove godine država nije ustanovila sistem evidencije turista. Primjera radi, Budva ima oko 100.000 kreveta u privatnom smještaju, registrovana je tek trećina, 32.000. Zato se političari igraju statistike kako im odgovara.

Lokalne turističke organizacije dužne su da prave sopstvenu procjenu broja neprijavljenih turista u svojim opštinama. Oni to rade na osnovu iznesenog komunalnog otpada, odnosno smeća, sa područja opštine. Tako, odokativno, broju registrovanih turista dodaju određeni procenat neprijavljenih.

Prema posljednjem izvještaju TO Budva o broju gostiju na dan 28. jula to izgleda ovako: U hotelima u Budvi boravi 16.070 gostiju. U privatnom smještaju registrovano je 21.093, dok je procijenjen broj gostiju u privatnom, neprijavljenom smještaju, nevjerovatnih 22.000. Dakle, više neprijavljenih nego registrovanih. To je ukupno oko 60.000 gostiju ili 11 odsto više nego u istom periodu prošloga ljeta.

O kakvom problemu je riječ, govorila je direktorica Nacionalne turističke organizacije Ana Tripković Marković, na sjednici Odbora u Budvi. Ona je ukazala na član 22 stav 18 Zakona o turističkim organizacijama, po kome  procjenu neobuhvaćenog turističkog prometa na nivou opštine vrši lokalna turistička organizacija.

,,Prvo, zakonodavac sam priznaje da nije u stanju da prebroji turiste, a drugo, stavlja ogroman teret na lokalne turističke organizacije, koje po sopstvenom nahođenju vrše procjenu neobuhvaćenog turističkog prometa. Neobuhvaćeni turistički promet kod nas je možda i veći od obuhvaćenog, mi to ne znamo. Ovo otvara ogroman prostor za zloupotrebe i vrlo kreativna tumačenje oko toga koliko se nekome učinilo ili mu se nije učinilo da ima turista kod nas”, kazala je direktorica NTO.

Ona je podsjetila da je ranije, istim zakonom, bilo propisano da Ministarstvo turizma definiše jedinstvenu metodologiju po kojoj se vrši procjena, što je u nekom trenutku izbrisano. ,,Ovo ovako je sve paušalno. I onda imamo situaciju da neko kaže da je fijasko, a neko da je savršena sezona”, ocijenila je Tripković Marković.

Riječ struke slabo se čuje. Turistički eksperti u rijetkim medijskim nastupima složni su u ocjeni da je sezona veoma loša i da podaci sa kojima zvaničnici izlaze u javnost, ne odgovaraju realnoj situaciji.

Parametri su jasni. Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv.

Ekskluzivnih, bogatih gostiju na Crnogorskom primorju više nema. Sa izuzetkom par izolovanih hotelsko-apartmanskih kompleksa. Drugo ljeto zaredom zatvoren je i zaključan elitni hotelski rizort Sveti Stefan i Miločer.

Crnogorsko primorje postalo je odredište  masovnog turizma najgore vrste. Veliki broj posjetilaca smješten je u sopstvenim stanovima i vilama u koje vlasnici i njihova rodbina dolaze i po više puta. Oni su broj na graničnim prelazima i dio gužve na plažama. Plaća se ceh euforične gradnje stanova i apartmana u primorskim mjestima koja su izgubila svoj nekadašnji mediteranski duh i izgled.

Branka PLAMENAC