Povežite se sa nama

DRUŠTVO

TURISTIČKA PONUDA NA PRIMORJU: Ministrov jedan posto optimizam  

Objavljeno prije

na

U 2019. godini ne znaju se smještajni kapaciteti sa kojima Crna Gora izlazi na turističko tržište i ne nazire se aktivnost Ministarstva turizma za rješavanje ovog problema.  Turisti se broje metodologijom iz prošlog vijeka, po tonama odnijetog smeća, ili po količini prodatog hljeba.   U nedostatku preciznih podataka, procjene stranih analitičara kažu kako Crna Gora ima ukupno oko 450.000 kreveta u svim vrstama smještaja

 

Ministar turizma Pavle Radulović izjavio je nedavno, kako turistička sezona teče upravo onako kako je zacrtana, te da su podaci o posjeti turista našoj zemlji prikupljeni 19. jula, na vrhuncu ovogodišnje sezone, pokazali, kako je gostiju za jedan odsto više nego lani. Ministar je ipak bio skroman u inače uobičajenom pretjerivanju u brojanju turista, pa je povećanje spustio na minimum.  Važno je samo da je više, pa makar i za taj jedan procenat, u suprotnom cijela turistička politika Ministarstva i strategija razvoja ove značajne grane morala bi se priespitivati a neuspjeh mukotrpno  pravdati.   Mada, turisti  ne biraju Crnu Goru  za odmor zahvaljući angažmanu ministra Radulovića i aktivnosti  Ministarstva na čijem je čelu.  I ako Ministarstvo turizma kojim slučajem ne bi postojalo, broj turista koji ovdje dolaze, ostao bi isti.

Povećanje za jedan odsto u odnosu na prošlu godinu za neke turističke radnike predstavlja podbačaj sezone, ako se ima u vidu da su kapaciteti u svim vidovima smještaja znatno uvećani. I ministar Radulović podupro je tvrdnju o većem broju turista informacijom kako jeu proteklih dvije-tri godine otvoreno oko 70 novih hotela na Crnogorskom primorju, sa 5.000 kreveta, koji su popunjeni.

“Ljudi je manje-više isto, samo što su kapaciteti značajno drugačiji i raspored gostiju je mnogo drugačiji. Kvalitet u odnosu na kvantitet je potpuno drugačiji nego što je bio prethodnih godina”, kazao je ministar Radulović. U analizi uspješnosti sezone ministar izgleda priznaje samo brojke iz kolektivnog smještaja koji čine hoteli, turistička naselja, moteli, hosteli, kondo hoteli….A to je tek 10 odsto od broja ukupnih smještajnih kapaciteta u Crnoj Gori. I to onih pretpostavljenih, jer tačne evidencije o broju turističkih ležajeva u svim vidovim smještaja nema. Monstat ne pravi  evidenciju o broju ležajeva u privatnom ili individulanom smještaju – jer nema ulaznih podataka. Hotelska industrija u operiše sa brojkom od nekih 30.000 kreveta, a zajedno sa svim kapacitetima u kolektivnom smještaju, pominje se brojka od 45.000. Poslednje podatke o smještajnim kapacitetima u kolektivnom smještaju u Crnoj Gori, Monstat je izbacio za 2017. godinu.

Istovremeno, u individulanom smještaju, što je novi termin za privatan smještaj, pretpostavlja se da ima oko 280.000 kreveta. U nedostatku preciznih podataka, procjene stranih analitičara kažu kako Crna Gora ima ukupno oko 450.000 kreveta u svim vrstama smještaja. Sa sve novim rizortima koji su uglavnom stambena naselja.U 2019. godini ne znaju se smještajni kapaciteti sa kojima Crna Gora izlazi na turističko tržište i ne nazire se aktivnost Ministarstva turizma za rješavanje ovog problema.  Zato se turisti i dalje broje metodologijom iz prošlog vijeka, po tonama odnijetog smeća, ili kao nekada, po količini prodatog hljeba. Ali više nema velikih, socijalističkih pekara koje su snabdijevale cijelo primorje hljebom i pecivima, pa nema ni podataka koliko se pojelo. U eri digitalizacije i tehnološkog napretka, Turistička organizacija Budve daje podatke o broju turista onako, ofrlje. I paušalno, prema podacima opštinskog Komunalnog preduzeća o količinama proizvedenog smeća na teritoriji turističke metropole.  Za milionski budžet kojim raspolažu, mogli su i da pogledaju u pasulj. Isto bi bilo.

Sobe i apartmani u privatnom smještaju ovoga ljeta ostali su poluprazni. Ministar je potvrdio problem nedovoljne popunjenosti u privatnom smještaju, ali „u određenom dijelu onih koji nisu upodobili svoje kapacitete kvalitetom, kvantitetom i cijenom koju nude“.

To takođe ne odgovara situaciji na terenu.  Budva, Bečići, Pržno, naselje Sveti Stefan, Petrovac, ili tivatski i kotorski zaliv, nude vrhunski uređene privatne vile i apartmane koji po opremljenosti i luksuzu ne zaostaju za nekim hotelskim, ali su ovoga ljeta prilično nepopunjeni.  Individulani smještaj ima ponudu za svakoga, takoreći za svačiji džep. Nije realno da svi izdavaoci soba i apartmana u privatnim kućama i zgradama imaju istovjetan kvalitet. Činjenica je da u Budvi na primjer, prevladava masovna ponuda za siromašniju klijentelu. Ako se pogledaju sajtovi za bukiranje soba i apartmana smještaj u naseljima u budvanskom polju može se naći i za 8 eura po osobi. Takođe, u centru grada, u takozvanoj prvoj zoni, cijene dostižu i 70-80 eura za jednosobni apartman. Vlasnici panično snižavaju cijene, ali gostiju nema.

Cijene smještaja u budvanskim hotelima prilično su izjednačene. Jednosobni apartmani mogu se iznajmiti u julu već od 220 eura pa do sve 500 eura, koliko staje jednodnevni najam dvosobnog luksuznog apartmana u hotelu Avala.

Možda su i visoke cijene ugostiteljskih usluga jedan od razloga da turisti ovoga ljeta zaobilaze Budvu i druga mjesta na moru. Srpska štampa donosi tekstove o astronomskim cijenama hrane i pića u nekim budvanskim lokalima. Naveden je primjer neimenovanog ugostiteljskog objekta u kome su cijene zaista odletjele u nebo, gdje je kafa 3,5 eura, limunada 8.60, sok od narandže 11.00 eura a gazirana pića u limenkama po 7.60 eura. Samo za sok od ananasa treba izdvojiti čak 16.20 eura. No to su izuzeci, iako su u svim popularnim lokalima oko Starog grada cijene hrane i pića zaista visoke.  Mnogi vlasnici lokala tvrde da cijene nijesu mijenjali za poslednje tri godine.

Budvanskoj gastronomskoj karti fale specijalizovani restorani, sa specifičnim, tradicionalnim primorskim jelima. Svi nude isti repertoar jela, bili ekskluzivniji ili manje skupi, stari „normalni“ restorani ili oni moderni sa jelima tobožnje evropske, mediteranske, nacionalne, ruske a od nedavno i turske kuhinje. Sve je izmiješano, baš kao i smještaj za siromašne i bogate, bez prave strategije kako profilisati turističku destinaciju.

Promjena cjenovnika ugostiteljskih usluga uoči sezone uobičajena je praksa. Ugostiteljstvo prate i trgovačke radnje. Poznati lanac samousluga u Budvi povećava cijene svojih artikala iz mjeseca u mjesec. Po kazivanju zaposlenih u njima slabo ko  trguje osim turista. Zanimljivo je da i budvanski prodavci na zelenoj pijaci koja je veoma posjećena, često imaju dvojne cijene, jednu za mještane, a drugu, višu, za turiste, pogotovu strance. Kojima  „uvaljuju“ i nekvalitetne prozivode. Ne treba sumnjati da je tako i na tržnicama drugih turističkih gradova. Tržišne inspekcije nema da ovu ružnu pojavu sankcioniše.

Sve je prepušteno slobodnoj volji i izboru davaoca usluga jer je turizam postao jedna zapuštena oblast koja se stihijski odvija u zavisnosti od lijepog vremena, mora i sunca, na šta niko ne može da utiče.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

GODINA ZA NAMA: Korak naprijed, nazad dva

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Briselu, 26. juna, Crna Gora je dobila IBAR,  ispunivši prelazna mjerila za poglavlja 23 i 24. Nakon dva dana, parlamentarna je većina izglasala Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen, kao odgovor na glas Crne Gore za Rezoluciju UN o Srebrenici.  Iz Hrvatske su račun su ispostavili i ovog decembra kada Crna Gora nije dobila zeleno svjetlo za  zatvaranje poglavlja 31

Godina je počela svađom premijera Milojka Spajića i predsjednika države Jakova Milatovića, dok su Andrija Mandić i Milan Knežević sve glasnije insistirali na rekonstrukciji 44. Vlade.

Na sjeveru nije bilo snijega ni skijanja, ali je odjeknula vijest da je  u Kolašinu porcija kačamaka 30 eura. „ Pita Podgoričanin djevojku sa kojom je došao u Kolašin: Hoćeš da idemo na kačamak ili da ti kupim patike?“, smislili su duhoviti.

U januaru je završena Vladina akcija Stop inflaciji, pa su cijene ponovo vraćene na staro – skupo.

Saznali smo i da Skupština ima 35 automobila, a od njih 10 kupljenih 2023. i pored zaklinjanja u racionalizaciju. U februaru novi podatak – registrovano 4.658 vozila u državnom vlasništvu, za 377 više nego u odnosu na 2022.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić primio je u goste mitropolita SPC Joanikija. Za tu priliku Mandić je u svoj kabinet postavio trobojku, a mitropolit se pohvalno izrazio o radu Skupštine. Opozicija je protestovala, trobojka ostala.

Zbog kritike visokih predstavnika SPC pred podgoričkim sudom za prekršaje počelo je krajem  januara suđenje istoričaru Bobanu Batrićeviću. Peticiju podrške Batrićeviću potpisalo je 1.800 građana. Postupak je kasnije obustavljen.

Monteput je raspisao javni poziv za izradu projekta autoputa Bar-Boljare, dionica Andrijevica-Berane-Boljare, dužine oko 50 kilometara.

Krajem januara, Milorad Marković izabran je za vrhovnog državnog tužioca Crne Gore. Njegovim izborom završeno je petogodišnje vd stanje  nakon što je mandat istekao  Ivici Stankoviću.

Izbori i u DPS-u,  Danijel Živković postao je lider te partije. Četvrti u istoriji te stranke, nakon Momira Bulatovića, Milice Pejanović- Đurišić i Mila Đukanovića.

Dobili smo i prve preliminarne rezultate popisa – broj stanovnika se od 2011. do 2023. povećao samo za dva odsto, dok je došlo do rasta broja stanova za 26 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAJZVUČNIJI SUDSKI POSTUPCI JEDVA NA POČETKU: Pravda spora, a pravosuđe još sporije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Više sudskih postupaka u najvećim predmetima sporo klacka u mjestu.Slučaj  Vesne Medenice, bivše predsjednice Vrhovnog suda, vraćen je   na početak. Miloš Medenica u pritvoru može biti još pet mjeseci i četiri dana, kada će izaći na slobodu ukoliko do tada ne bude izrečena presuda ili  on, eventualno, bude osuđen na kaznu zatvora kraću od njegovog dotadašnjeg boravka u Spužu

 

 

Bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica uhapšena je 17. aprila 2022. godine. Iako je tužilaštvo već u oktobru iste godine podiglo optužnicu, sud je nakon gotovo dvije godine predmet vratio na ponovno suđenje.

Medenica je gotovo 20 godina bila alfa i omega crnogorskog pravosuđa, a koliko je ta institucija urušena pokazuje njen sudski proces koji jedva da je i počeo, a moraće da počne ponovo. Nakon godine, 10 mjeseci i četiri dana od potvrđivanja optužnice i poslije više od 20 odgođenih ročišta, Viši sud u Podgorici odlučio je da konačno zamijeni predsjednicu Vijeća suda Nadu Rabrenović, koja je zadužila predmet.

„Rješenjem predsjednika Višeg suda u Podgorici Zorana Radovića, predmet je oduzet predsjednici Vijeća suda, sudiji Nadi Rabrenović, i on je, metodom slučajne dodjele, zadužen u rad kod sudije Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici Vesne Kovačević“, precizirali su iz Višeg suda.

Predsjednik suda je, navode, to učinio jer je riječ o pritvorskom predmetu ,,koji je hitne prirode“. Predmeti, čija je hitna priroda propisana zakonom, mogu se oduzeti sudiji ako sudija zbog spriječenosti za rad nije u mogućnosti da u tim predmetima postupa blagovremeno, odnosno, u zakonskom roku. Zbog odsustva sutkinje  Rabrenović, od 2. oktobra se čeka odluka o još jednom u nizu prijedloga da se Milošu Medenici uz jemstvo da neće pobjeći, omogući da se brani sa slobode. On je u pritvoru od 25. maja 2022.

Shodno zakonu, Miloš Medenica u pritvoru može biti još pet mjeseci i četiri dana, kada će izaći na slobodu ukoliko do tada ne bude izrečena presuda i on, eventualno, bude osuđen na kaznu zatvora kraću od njegovog dotadašnjeg boravka u Spužu. Sud je dužan da u roku od tri godine od podizanja optužnice donese presudu, u protivnom nema pravo da optuženima dalje produžava pritvor.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Član Odbora za antikorupciju, gradonačelnik Nikšića i poslanik Nove srpske demokratije Marko Kovačević pozdravio je hapšenje: ,,Mora se odati priznanje, ali i konstatovati da smo samo dotakli mali vrh debelog brijega kada je u pitanju borba protiv organizovanog kriminala i korupcije”. Inače, parlamentarna većina mjesecima odbija da se izjasni o zahtjevu tužilaštva da se poslaniku Kovačeviću ukine imunitet.

S druge strane Ljiljana Simović, supruga bivšeg ministra, izjavila je da je ponosna na sve što je njen suprug učinio za Crnu Goru.  ,,Ovom prilikom želim da kažem da sam veoma ponosna na ono što je moj suprug proteklih 20 i kusur godina uradio za ovu državu. I da uzdignute glave hoda cijela naša porodica širom Crne Gore za sve ono što je učinio u sektoru poljoprivrede tokom svog rada”, rekla je Simović.

Prema podacima u posjedu Akcije za socijalnu pravdu (ASP), a koje se odnose na 2015., 2016. i 2017. godinu, određene isplate sa budžetske linije za subvencije u poljoprivredi i ribarstvu pokazuju da su pojedinim NVO plaćani iznosi od par stotina eura, pojedinim po više hiljada eura, a nekima u desetinama hiljada. Iz ASP-a navode da je novac namijenjen poljoprivredi isplaćivan nevladinim organizacijama koje se bave kulturom, socijalnom zaštitom, dječjim pravima, mentalnim zdravljem, studentima, kao i sportskim organizacijama – fudbalskim i biciklističkim. ,,Pored toga, sa pozicije subvencija za poljoprivredu i ribarstvo novac je u desetinama hiljada eura tokom 2015. godine i 2016. godine plaćan i jednoj turističkoj agenciji u Podgorici”, navode iz ASP-a.

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine. ,,Čime je nevladinim organizacijama pribavljana korist, a oštećenoj Crnoj Gori nanijeta šteta u visini od ukupno preko 300.000 eura”, piše u saopštenju Specijalnog državnog tužilaštva.

Agrobudžet u vrijeme dok je Ivanović bio na čelu resora poljoprivrede u Vladi premijera Mila Đukanovića tokom 2014. godine iznosio je 14 miliona, a naredne 2015. godine nepunih 15 miliona. SDT vjeruje da je šema nezakonite isplate novca NVO u manjem obimu funkcionisala sve do ljeta 2019. godine, kada je Agrobudžet iznosio 22 miliona eura.

Milutin Simović bio je od 2016. do 2020. godine ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja i potpredsjednik Vlade u vrijeme dok je premijer bio Duško Marković. Bio je Simović i dugogodišnji gradonačelnik Nikšića. Poljoprivredom je rukovodio i početkom 2000-ih ih kada je izbila afera oko prosipanja 50.000 litara mlijeka zbog kvara u fabrici mlijeka Zora u Beranama. Optužio je tada ministar Simović novinare za dezinformacije: ,,neprijatelji ne daju Zori da svane”. Kasnije je direktor fabrike Tom Hodž uhapšen i odležao je godinu dana zatvora, dok njegovi domaći pomagači nikada nijesu kažnjeni.

Petar Ivanović bio je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja od 2012. do 2016. godine, a potom je obavljao posao poslanika u Skupštini. Ivanović je od 2018. do maja 2023. godine bio ekonomski savjetnik bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

Budimir Mugoša je takođe bio ministar poljoprivrede u prelaznoj vladi 2016. godine, a bio je i na čelu Opštinskog odbora SDP-a u Podgorici.

Katnić je bio državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja od januara 2013. do oktobra 2017. u vrijeme dok su ministri bili Petar Ivanović, kratko Budimir Mugoša i kasnije Milutin Simović. U septembru 2017. godine, Katnić je prešao u Ministarstvo finansija, gdje je obavljao poslove vezane za finansijsko upravljanje i efikasno funkcionisanje sistema unutrašnjih kontrola IPA programa.

Ivanović je uhapšen u kući u Doljanima, a brojni policijski pripadnici satima su pretresali vilu, imanja i vinograd u vlasništvu funkcionera Demokratske partije socijalista i bliskih mu srodnika. Javnost je na TV snimcima mogla da vidi luksuznu vilu i vinograde bivšeg ministra. Pretres Ivanovićeve imovine u Podgorici, Baru i Kotoru trajao je puna dva dana.

Monitor je 2021. istraživao finansije tada odlazećeg predsjednika Opštine Nikšić Milutina  Simovića koji jeu septembru 2019. godine kupio imovinu vrijednu 242.000 eura. Ispostavilo se da prijavljeni prihodi visokog državnog funkcionera i njegove porodice tada nijesu bili dovoljni da opravdaju toliki trošak. Šta više, zaključeno je u istraživanju, nema dokaza da je Simović uopšte isplatio taj novac.

Simović se tako hapsi i pušta za 8.200 eura. A političari sada više i ne pominju dugo najavljivani u pripremama Zakon o porijeklu imovine.

 

 

Abu Dabi fond

Viši sud krajem oktobra ove godine potvrdio je optužnicu za aferu Abu Dabi fond, a sudski postupak u tom predmetu očekuje okrivljene bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Budimira Mugošu, koje SDT optužuje za zloupotrebu položaja u ovom slučaju.Optužnicom je obuhvaćen i Zoran Vukčević, nekadašnji čelnik Investiciono-razvojnog fonda (IRF), za nesavjestan rad u službi. Na optužnici za nenamjensko trošenje kreditne linije od 50 miliona dolara (plasirana je, otprilike, polovina tog novca) su i nekadašnji direktor Direktorata za plaćanje u Ministarstvu poljoprivrede Blagota Radulović i procjenitelj Milan Adžić.

Abu Dabi fond za razvoj (ADF) je državna agencija Ujedinjenih Arapskih Emirata, koja je za podsticanje poljoprivrede na sjeveru Crne Gore 2015. obezbijedila kredit od 50 miliona dolara.Optužnicom SDT-a oni se terete za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja od 2015. do 2017, tokom dodjele novca iz kredita Abu Dabi fonda.

Bivši ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović više je puta govorio o navodnim nezakonitostima koje je zatekao u tom resoru, nakon smjene DPS vlasti u  avgustu 2020.

U februaru 2021. godine, pred novinarima je govorio o dokumentaciji o kreditu iz Abu Dabi fonda, rekavši tada da je bivši ministar Ivanović otvorio specijalni račun u Prvoj banci na koji su legle dvije tranše kredita iz Abu Dabi fonda u ukupnom iznosu od 29,6 miliona dolara, mimo državnog trezora.Tada je rekao i da je kompletnu dokumentaciju predao SDT-u.

,,Novac je prebačen na specijalni račun u Prvoj banci koji se nalazi van sistema državnog trezora. Nemamo informacije ko je otvorio ovaj račun, niti o tome ima podataka u Ministarstvu finansija.Sva plaćanja koja se tiču državnog novca moraju ići preko sistema trezora”, rekao je Stijović tada.

Kazao je i da su od Prve banke tražili informacije o tome ko je otvorio specijalni račun u Prvoj banci, gdje je novac uplaćivan po nalozima bivših ministara Simovića i Ivanovića, dok je Nemanja Katnić ,,pratio cijeli posao”, a Blagota Radulović odobravao.

Svi osumnjičeni su negirali krivična djela koja im se stavljaju na teret.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo