Povežite se sa nama

MONITORING

Tužiocu malo, advokatu mnogo

Objavljeno prije

na

Stanko Subotić Cane, osuđen je u odsustvu na šest godina zatvora zbog nezakonite trgovine cigaretama tokom 1995. i 1996. godine. Vijeća Posebnog odjeljenja beogradskog Višeg suda, je u petak donijelo prvostepenu odluku, po kojoj je Subotić obavezan da u roku od 15 dana od pravosnažnosti presude uplati u budžet Srbije 75.821.404 dinara, s kamatama koje se računaju do 1. novembra 1996. Toliko je, kako je utvrđeno tokom postupka, protivpravno stekao. Dvanaestorici pripadnika Subotićeve kriminalne grupe izrečene su kazne zatvora od 10 mjeseci do četiri i po godine, dok je dvoje oslobođeno. Mihalju Kertesu, bivšem direktoru Carine SRJ u vrijeme režima Slobodana Miloševića izrečena je kazna od četiri godine zatvora, dok je pola godina više dobio Nikola Milošević, Subotićev sestrić.

Milan Milanović Mrgud, bivši pomoćnik ministra odbrane bivše Republike Srpske Krajine i osnivač jedinice Škorpioni osuđen je na tri godine, a nekadašnji načelnik novosadske policije Miodrag Zavišić na godinu dana zatvora. Nekadašnji radnici Carine Nebojša Nikolić Tarzan i Dragi Dodevski dobili su dvije, odnosno godinu i četiri mjeseca zatvora.

Radnik Subotićevog preduzeća Mia iz Uba, Miroslav Pešić osuđen je na kaznu zatvora od 10 mjeseci, pjevačica Ivana Olujić na jednu godinu, Luka Nenadić na dvije, Stevan Banović na tri i po godine zatvora, na koliko je osuđen i Jovica Ranđelović.

Bivši šef novosadske Državne bezbjednosti Milovan Popivoda i Ivana Krčmaričić, oslobođeni su optužbi, zbog nedostatka dokaza.

Paralelno sa krivičnim postupkom, protiv Subotića je povedena finansijska istraga, kako bi se utvrdilo šta sve od imovine posjeduje, kao i da li ima za nju pokriće. Odlukom suda stavljena je zabrana raspolaganja na dva stana u strogom centru Beograda, kao i na kuću u Subotićevom rodnom gradu Ubu. Prema informacijama, Subotić je vlasnik još desetak stanova, jedne vile i tri poslovna prostora na elitnim lokacijama u Beogradu.

Subotić je osuđen kao organizator kriminalne grupe. Sutkinja Milena Rašić, obrazlažući presudu, rekla je da Subotić i njegova grupa nisu osuđeni za krivično djelo zločinačkog udruživanja, pošto je krivično gonjenje za to djelo zastarjelo, već su osuđeni za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja, za šta je zaprijećena kazna od dvije do 12 godina zatvora.

Miljko Radisavljević, tužilac za organizovani kriminal, izrazio je zadovoljstvo što je u postupku protiv kriminalne grupe Stanka Subotića Caneta utvrđena krivica gotovo svih optuženih i što je dokazano nelegalno porijeklo njegovog bogatstva.

,,U toku krivičnog postupka objašnjeni su mehanizmi funkcionisanja i povezanosti vlasti i kriminala tokom devedesetih godina. Posebno je značajno to što je dokazano i porijeklo bogatstva jednog od kontroverznih biznismena – rekao je Radisavljević i dodao da je veoma značajna odluka suda da od Subotića i drugih okrivljenih oduzme imovinsku korist stečenu izvršenjem krivičnog djela.

Subotić je nekoliko puta Specijalnom sudu preko advokata nudio jemstvo u zamjenu da se tokom postupka brani sa slobode. Prvo je bio ponudio 700.000 eura, zatim 2,5 miliona eura. Prije godinu dana ponudio je pet miliona eura, najveća cifra koju je ponudio neki okrivljeni. Međutim, sud nije prihvatio ni taj predlog.

Za Subotićem je 2008. godine raspisana Interpolova potjernica.

On živi i radi u Švajcarskoj , tamošnje vlasti, međutim, neće ga goniti jer ovo krivično djelo u alpskoj republici, ali i većini drugih evropskih država – ne postoji.

Tužilaštvo za organizovani kriminal, kao i odbrana optuženih, imaju pravo da se Apelacionom sudu, u roku od 30 dana od prijema pisanog otpravka, žale na presudu. To su najavili advokati Stanka Subotića koji tvrde da je sud tokom postupka bio pod pritiskom državnih organa.

Tužilac Radisavljević takođe najavio da će se žaliti. „Ako je sudsko vijeće utvrdilo da je Subotić zaista izvršio krivično djelo, onda smatram da je kazna mogla biti veća”

Međutim, s presudom se ne slaže Jovan Ćirić, direktor Instituta za uporedno pravo. On smatra da je kazna visoka za ovo krivično djelo, ali i postavlja pitanje šta će se dogoditi ukoliko se krivično djelo za koje je osuđen Subotić izbaci iz krivičnog zakonika.

„Krivično djelo zloupotrebe službenog položaja u nekim državama uopšte ne postoji i vjerovatno će uskoro biti ukinuto i u Srbiji. Ako bude došlo do toga u narednom periodu, doći ćemo u situaciju da on i mnogi drugi budu oslobođeni po principu blaže kazne”, objasnio je Ćirić za beogradski dnevnik Blic.

Sumnjičenje za ubistvo Iva Pukanića

Subotiću i članovima njegove grupe kazna je izrečena nekoliko dana pošto su se navršile tri godine od ubistva Iva Pukanića, vlasnika hrvatskog časopisa Nacional. U tom periodu u medijima u regionu se pojavio niz članaka u kojima je pisano o umiješanosti Subotića i predsjednika Demokratske partije socijalista (DPS) u Crnoj Gori Mila Đukanovića u likvidaciju Pukanića u centru Zagreba 23. oktobra 2008.

Anka Pukanić, sestra Ive Pukanića, je za beogradski tabloid Kurir, tvrdila prošle nedjelje da iza ubistva njenog brata stoje bivši crnogorski premijer Đukanović i Subotić.

,,Svako ko ima zdravu pamet mogao je to da zaključi iz onog što se čulo na suđenju za ubistvo mog brata”, kaže Pukanićeva.

Na ove njene riječi dosad nije reagovao niko od predstavnika Đukanovića i Subotića. A upitana da li se plaši njihove eventualne reakcije, spremno odgovara: ,,Ne plašim se. …Ja sam sigurna da će se sve raspetljati!”, naveo je Kurir.

Kurir piše kako je na zvaničnoj internet stranici Stanka Subotića poseban tekst posvećen pisanju Nacionala. Tu se navodi, kako je nedjeljnik „satanizovao Subotića, ali i Zorana Đinđića (ubijenog premijera Srbije) i Mila Đukanovića, tokom 43 nedjelje”.

Nacional je naime tokom 2001. u seriji članaka koje je potpisivao i Ivo Pukanić optuživao pomenutu trojicu da su glavni šverceri cigareta na prostoru bivše Jugoslavije.

Subotićev advokat u Srbiji Predrag Marić je za Kurir kazao kako nije upoznat sa optužbama Anke Pukanić na račun njegovog klijenta. ,,Ne bih davao komentar”, bio je kratak Marić.

Optužbama se, međutim, pridružio Pukanićev prijatelj i Đukanovićev kum, biznismen Ratko Knežević, koji je podsjetio da se o svemu ,,jasno i glasno izjasnio kao svjedok, pred sudom u Zagrebu u procesu protiv ubica Iva Pukanića. Cijela istorija tog slučaja, od prvih tekstova Nacionala, prijetnji i prethodnih pokušaja njegovog ubistva, koji su spriječeni radom bezbjednosnih agencija ili pukom srećom, vodi do tog zaključka”, kazao je Knežević, a prenio Kurir.

Ratko Knežević je nešto ranije, u drugom intervjuu tvrdio da je Đukanović naređivao likvidacije! Jedina razlika između Ive Sanadera i Mila Đukanovića je ta što bivši crnogorski premijer ubija, kazao je Knežević za hrvatski list Kapital.

,,Ubistvo Iva Pukanića, glasno i jasno kažem još jednom, direktno je povezano sa svjedočenjem Mila Đukanovića u svojstvu optuženog u Bariju. Apsolutno stojim iza svojih tvrdnji da duvanski kartel stoji iza ubistva Iva Pukanića, a vrijeme će mi to dati za pravo. Nažalost, pravosudni organi Hrvatske, Srbije ili nekih drugih zemalja nisu još došli do dokaza koji bi mogli da optuže Subotića i Đukanovića. Ali, kako se svaka tajna dozna, tako će se saznati i ova”, rekao je Knežević.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo