Povežite se sa nama

MONITORING

TRŽIŠNA LOGIKA NA UCG: Manjak studenata po novčaniku  profesora

Objavljeno prije

na

Upravni odbor Univerziteta Crne Gore aminovao je, krajem protekle sedmice, smanjenje plata pojedinim predavačima na toj visokoškolskoj ustanovi. Odbor, na čijem čelu je Duško Bjelica, podržao je Izvještaj rektora Danila Nikolića o obračunu zarada, i iskazao ,,podršku započetim aktivnostima rukovodstva Univerziteta na poboljšanju materijalnog i ukupnog statusa zaposlenih”.

Sveukupni status pojedinim predavačima poboljšan je tako što su posljednje dvije plate primili umanjene do 300 eura. Iako nenavikli da se bune, rijetki profesori su najavili tužbe protiv Univerziteta.

Bjelica je poručio da je stanje na UCG redovno i da probleme prave pojedinci, a lansiraju ih mediji. Tvrdi da nikome plata nije smanjena, već možda samo honorari.

,,Bilo je pojedinih kreativnih tumačenja, kako se drži nastava, na koji način se to finansira, međutim, treba biti otvoren pa reći da je bilo slučajeva da je na 36 studenata pravljeno 12 grupa sa četiri profesora i dva asistenta. To ne bi City banka mogla da izdrži, a ne UCG i mislimo da to nije u redu”, kazao je Bjelica.

Nije državni univerzitet banka, ali ni predavači nisu bankarski službenici pa je nejasno zašto se iz uprave UCG ljute na svoje zaposlene i medije što pitaju zašto i po kom osnovu su plate smanjene. Posebno što je smanjenje došlo bez najave i objašnjenja. Tek kada su pojedini profesori reagovali i  preko medija obavijestili javnost o smanjenju plata, reagovali su iz Rektorata UCG.

,,Ukupna zarada je za neke profesore uvećana, a za neke umanjena, zavisno od fonda časova i broja studenata, odnosno njihovog radnog opterećenja u skladu sa novim nastavnim planovima i programima”, objasnili su iz UCG.

Iz Sindikata UCG tvrde da sindikat kao ni nastavni kadar nije bio obaviješten o novom obračunu zarada, te da on nije u skladu sa Kolektivnim ugovorom. Predsjednik Sindikata Vukašin Zogović je izjavio da se iz Rektorata pozivaju na pravila iz 2015. godine, te da različito od Sindikata tumače vladine uredbe, Zakon o visokom obrazovanju i sam Kolektivni ugovor.

Novi obračun plate predviđa da predavači, svi koji nemaju 10 budžetskih studenata u grupi, gube korektivni koeficijent zarade za predavanja i vježbe. Rad sa takvim grupama im se obračunava koeficijentom 0,1  predviđenim za mentorsku nastavu (konsultacije), koja se tretira kao deseti dio časa. Ovom mjerom na udaru su se našli profesori i saradnici na  studijama umjetnosti, prirodnih nauka i dijelu Filozofskog fakulteta.

,,Ne znam na šta se pozivaju, jednostavno mi nije jasno…”, kazao je za Pobjedu Rajko Todorović profesor na Fakultetu likovnih umjetnosti. Optuživši odgovorne u Rektoratu da ne znaju što je Univerzitet, a da su posebno neznaveni kada su u pitanju umjetnički fakulteti: ,,Na četvrtoj godini imam grupu manju od petoro, ne možemo da imamo više studenata. To je takav rad, nemaš uslove, nemaš prostor, nemaš ništa”, istakao je Todorović.

Dekanica Fakulteta dramskih umjetnosti Sanja Garić kazala je da su tri spoljna saradnika na ovom fakultetu primili honorar od svega 12 eura, te da su umanjeni honorar dobila dva saradnika koja imaju zvanje doktora – isplaćeno im je 19 i 27 eura. Pojedinim profesorima novembarska plata je ponovo smanjena za 300 eura.

Na FDU se pitaju kako je moguće pretvoriti redovno održavanje nastave u konsultacije i mentorsku nastavu. Istu dilemu imaju i na Prirodno-matematičkom fakultetu. I o njemu su polemisali, početkom decembra, na sjednici Vijeća. Više profesora sa ovog fakulteta je istaklo da su najugroženiji programi matematike i fizike zbog malog broja studenata. ,,Nenormalno je dozvoliti da se ukine koncept klasičnog predavanja na ovakav način”, istakao je profesor Vladimir Pešić, dok je   i bivša dekanka Prirodno-matematičkog fakulteta Žana Kovijanić-Vukićević kazala da će Rektorat ugroziti kvalitet predavanja.

,,Odbijam da snizim kriterijume i da sa ovog fakulteta izlaze akademci sa malo znanja. U takvim uslovima, poštenije je zatvoriti programe, nego tjerati ljude da drže konsultacije umjesto predavanja, jer su plaćeni koeficijentom namijenjenim za mentorski rad”, kazala je profesorica PMF Nataša Raičević.

Iako su egzaktne nauke i umjetnost okosnice univerziteta, Rektorat ne brine što se profesori ovih fakulteta bune. Rektor Nikolić je u Izvještaju objasnio da pojedini fakulteti ,,možda nijesu dobro analizirali stanje na tržištu rada”. Zamjera im rektor što se, kako kaže, nijesu prilagodili, niti modernizovali svoje studijske programe – što je uslovilo da imaju svega par studenata (ispod pet) na pojedinim studijskim programima (pored umjetnosti, na nekoliko studijskih programa na prirodno-matematičkim i tehničko-tehnološkim naukama).

Iz Rektorata su se i ranije pitali zbog čega mali broj studenata upisuju pojedini fakulteti umjetnosti iako im licenca omogućava veći upis, a   Senat  UCG svake godine na to podstiče.

Stoga je neophodna hitna revizija ovih programa ili uvođenje novih savremenih programa koji ne bi bili orijentisani postojećim profesorima već ka potrebama tržišta rada, naveo je Nikolić. Do sada su, kako je istakao, profesori i saradnici sa ovim brojem studenata imali istu ili približno istu zaradu kao ,,kolege u istom rangu sa fakulteta koji imaju više desetina ili par stotina studenata”.

Jasno, nema više istog ranga, nego se norma utvrđuje prema broju studenata. Koliko studenata toliko i para. Tržišna pravila, babe i žabe, po kojima se ne mogu isto tretirati profesori koji predaju studentima u prenapučenim amfiteatrima na Pravu i Ekonomiji, i oni koji drže predavanja za samo par zanesenjaka koji su odlučili da studiraju fiziku, režiju, sociologiju, matematiku…

Nepoznanica je, kojom tržišnom magijom, će uprava UCG uspjeti da zadrži nastavni kadar na neprofitabilnim fakultetima. Profesori i dio saradnika u nastavi, pored osnovnih imaju još pet godina školovanja – magistraturu i doktorat, a, po novom će primati platu od 500 eura kao i nastavnici u osnovnim i srednjim školama. A može i manje, kao što su naveli na FDU da su dva njihova saradnika koja imaju zvanje doktora primili 19 i 27 eura.

U Sindikatu nemaju informacija da li će zaposleni tužiti UCG, ali insistiraju na tome da je prekršen Kolektivni ugovor.

Nejasno je zašto se uprava UCG sada sjetila i počela da primjenjuje norme na koje se do sada nije osvrtala, te da li su odustali od reformi jer po modelu studiranja 3+2+3, predviđeno je da se radi sa manjim brojem studenata u grupama kako bi nastava bila kvalitetnija.

U Izvještaju rektora Nikolića kao rješenje se navodi da je pokrenut postupak za izmjenu Kolektivnog ugovora UCG, te izmjene i usklađivanja pravila studiranja:  ,,Na kvalitetniji način će se prepoznati specifičnosti pojedinih nauka, a prije svih umjetnost, prirodne nauke i arhitektura”.

Početak uvođenja kvaliteta ne obećava. Više ostavlja gorak ukus poniženja.


Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo