Povežite se sa nama

Izdvojeno

TROVANJE RADNIKA U LUCI BAR: Sistem tihog ubijanja

Objavljeno prije

na

Slučaj povećanog nivoa olova u krvi 58 radnika barskog Port od Adria otkrio je nesposobnost institucija da pravovremeno pomognu i suoče se sa ovim problemom. Objelodanio je i to da se godinu dana krilo da su u okruženju Luke Bar koncentracije olova i arsena veoma visoke. Koncentracija kancerogenog i po zdravlje opasnog arsena je čak deset puta veća u odnosu na normalu

Kod lučno-transportnih radnika u barskom Port of Adria koji rade pretovar rude, olovnih koncentrata i cinka, prije dvije sedmice utvrđen je povišen nivo olova u krvi. I to ne mali, 58 od 63 testirana radnika ima vrijednost od 40 do 119 mikrograma, a tolerisana vrijednost olova u krvi čovjeka je 28 mikrograma po litru.

Zabrinutost radnika i njihovih porodica nije našla na adekvatnu reakciju u zdravstvenom, a ni ostalim državnim sistemima. Obraćali su se  izabranim ljekarima, jedan od njih i Institutu za javno zdravlje, ali pomoć nijesu dobili. Iz Instituta za javno zdravlje saopštavaju da su dobili dopis od jednog od njih i da vjeruju da su ,,kolege iz nadležnih zdravstvenih ustanova preduzele sve nepohodne mjere”.

Podaci o ugroženosti radnika ne bi se ni saznali, jer nadležni dom zdravlja nema mogućnost analize krvi na prisustvo teških metala, da turska kompanija koja upravlja Port of Adria nije svoje radnike testirala u privatnim klinikama. Saopštili su i da su nakon što su dobili rezultate, koji su pokazali da određeni zaposleni imaju nivo teških metala u krvi znatno iznad dozvoljene granice, konsultovali kliniku i dogovorili dodatne testove u Berlinu koji će ukazati na sljedeće korake – moguće liječenje i neophodne terapije ako bude bilo potrebno.

I dok su radnici čekali, tek kada su mediji objavili ovu vijest, reagovali su i nadležni. ,,Obzirom na slučajeve trovanja olovom u kompaniji Port of Adria, zahtijevam hitnu istragu i preduzimanje odgovarajućih mjera zaštite svih radnika“, poručio je ministar pomorstva Filip Radulović i pozvao sve nadležne organe da se hitno uključe i ispitaju slučaj, jer je ugrožavanje zdravlja zaposlenih neprihvatljivo. ,,Svaka odgovorna strana mora snositi posljedice”, zaključio je Radulović.

Da se osim retorički i aktivno uključi u ovaj slučaj, ministra je pozvao predsjednik Sindikata saobraćajnih djelatnosti Crne Gore, dipl. inženjer saobraćaja Veselin Pantović. On je podsjetio da su se podjelom Luke Bar dobile dvije konkurentske firme – jedna državna luka Bar, a druga privatna kojom od 2014. rukovodi turska kompanija Global Ports. ,,One se, za relativno malu količinu tereta sa ovog gravitacionog područija, bore za svaku tonu i prihvata se rad čak i bez postojanja adekvatne tehnologije, kao što je to trenutno slučaj sa pretovarom rude cinka i olova”,  ukazao je Pantović.

Ipak, nakon ministrove prozivke, institucije su se uključile. Iz Ministarstva zdravlja saopštili su da preliminarni rezultati nijesu za brigu: ,,Radi objektivnog informisanja javnosti, obavještavamo vas i da prvi rezultati analiza koje su poslate institutu u Beogradu ukazuju da se radi o hroničnom procesu te vrijednostima olova u krvi koje su u granicama dozvoljenog u odnosu na profesionalni angažman i izloženost zaposlenih na ovom radnom mjestu”.

Nakon toga je  prva grupa pregledana u utorak u Kliničkom centru Crne Gore, a zatim su upućeni u Beograd, na Institut „Dr Dragomir Karajović“, specijalizovanu ustanovu za medicinu rada i zaštitu stanovništva od jonizujućeg zračenja i profesionalne toksikologije.

A onda se ispostavilo da nijesu ugroženi samo pregledani radnici. ,,Na osnovu rezultata mjerenja koje je izvršio Centar za ekotoksikološka ispitivanja tokom prvog ciklusa mjerenja u 2023. godini u okruženju Luke Bar, koncentracije olova i arsena veoma su visoke i koncentracija arsena, čak deset puta veća u odnosu na propisanu ciljnu vrijednost”, saopštio je za TVCG direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić.

On je kazao i da je Institut za javno zdravlje popisao mjere koje treba da se sprovedu i ekološka inspekcija bi trebalo da, ukoliko je došlo do tih velikih prekročenja, zatvori izvor zagađenja. ,,Preporuka jeste da građani, oni koji ne moraju da idu u to područje, oko Luke Bar, da izbjegavaju dok se ne sprovedu sve mjere koje budu naložila ekološka inspekcija”, zaključio je Gazdić.

Na činjenicu da su građani Bara na opasnost od trovanja obaviješteni sa godinu dana zakašnjenja, reagovao je gradonačelnik ove opštine Dušan Raičević. ,,Odgovornost svih na rukovodećim pozicijama u preduzećima koja obavljaju pretovar tereta u Luci Bar, ali i nadležnih državnih institucija je negdje zakazala i omogućila da se ovo kontunirano trovanje sakriva duže od godinu dana od očiju javnosti, a za to će neko morati da odgovara i pruži odgovore građanima Bara i njihovim porodicama”, naveo je Raičević.

Iz institucija opet imaju spreman odgovor – zatvaranje kompanije Port of Adria u ovom trenutku nije opcija, a koncentracije teških metala oko Luke Bar su ove godine dovedene u granične vrijednosti, izjavila je ekološka inspektorka Slavena Vuković.

Ona je priznala da je bilo prekoračenja tokom 2023, kao i 2022. godine, ali, saopštila je, Ekološka inspekcija redovno prati rad na području Luke Bar, gdje kompanije Luka BarPort of Adria vrše pretovar ruda. Navela je da prema Luci Bar pokrenuta i krivična prijava ODT-u u Baru: ,,Očekujemo četvrto mjerenje u 2024. i ja vjerujem da će nalaz biti mnogo bolji. Očekujem da ODT odreaguje na našu krivičnu prijavu koja je podnesena 5. februara ove godine, nijesam dobila nikakav poziv iz tužilaštva. Očekujem reakciju Agencije za zaštitu životne sredine koja ne reaguje od 3. maja 2023. godine osim putem medija, kao juče. U mom radu dosta zavisi kako će se oni odrediti da bih ja mogla dalje preduzimati upravne postupke”.

Stanovnici barskog naseljna pored Luke od 2019, upozoravaju na zagađenje koje svakodnevno osjećaju. Obraćali su se Luci Bar, opštini, Agenciji za zaštitu životne sredine, nevladinim organizacijama… Protiv državne Luke Bar podnijeli su krivičnu prijavu, a sada prijavu najavljuju i protiv turske kompanije.

Iz državne kompanije Luka Bar još nijesu saopštili da li su i njihovi radnici testirani i da li su kod njih otikrivene povišene vrijednosti olova u krvi. Što je za očekivati budući da se radi o istom poslu na istom prostoru.

Izjava direktora Agencije Gazdića da je tokom protekle godine u okruženju Luke Bar koncentracija arsena čak 10 puta veća u odnosu na propisanu vrijednost, izaziva dodatnu zabrinutost. Otvara pitanje da li su se radnici testirali i na prisustvo arsena, koji je dosta opasniji od olova. Arsen je opasan po život, vezuje za probleme rada srca, disanja, organa za varenje, jetre, nerava i bubrega. Kancerogen je.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s crnogorskim ambasadorima, od Ukrajine  preko Evrope do SAD.  Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa EU

 

 

Vlada Crne Gore je preko Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i ministra Ervina Ibrahimovića krajem februara pozvala maltene sve ambasadore u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da hitno dođu na konsultacije. Početak konsultacija je određen za 6. mart. Mnogi su se tada uplašili reprize opoziva od 15. novembra 2024., kada je Vlada smijenila tri ambasadora.

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s ambasadorima od Ukrajine (Borjanka Simićević) preko Evrope do SAD-a (Jovan Mirković). Ispostavilo se da je strah ambasadora bio neopravdan. Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa Evropskom Unijom (EU), te odnosima između ključnih evropskih zemalja. Spajić je dao upute ambasadorima da nastave nedvosmileno podržavati EU i članstvo Crne Gore u tom bloku. Istovremeno je tražio da se uzdrže od kritike prema SAD-u i novoj administraciji i da se ne upuštaju u bilo kakve komentare trenutnih razmimoilaženja između SAD-a i evropskih saveznika.

Odmjereni stav Crne Gore se ubrzo vidio 11. marta na sastanku najviših evropskih vojnih zvaničnika u Parizu, gdje se razgovaralo o modalitetima podrške Ukrajini nakon američke najave obustave vojne pomoći. Na sastanak nije pozvana Amerika jer su Evropljani željeli pokazati da sami mogu biti veliki dio sigurnosnog okvira u slučaju primirja između Ukrajine i Rusije. Nakon što je agencija AP javila da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO-a koje nisu odgovorile na poziv za sastanak u Parizu, savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović je za Radio Slobodna Evropa (RFE) potvrdio učešće Crne Gore na sastanku. Ipak, poslat je samo zamjenik vojnog predstavnika pri NATO komandi u Briselu jer je „načelnik Generalštaba Zoran Lazarević …u službenoj posjeti Bugarskoj“.

Diplomatske (ne)aktivnosti s druge strane Atlantika sadašnjeg ambasadora Mirkovića kod nekih funkcionera vladajuće koalicije izazivaju nezadovoljstvo i čak otvorenu ljutnju. Jedan od povoda je bio sastanak s američkim zvaničnicima sredinom februara u Vašingtonu kada je ambasador navodno izjavio da bi gubitak vlasti Aleksandra Vučića vjerovatno oslabio neke od njegovih crnogorskih marioneta. Detalje razgovora nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Iako nije direktno pomenuo bivši Demokratski front (DF), izvještaj(i) ambasade ka Podgorici je naljutio koalicione partnere koji su se prepoznali u pomenutoj kvalifikaciji. To je navodno pogoršalo tinjajući antagonizam između djelova srpskog bloka i premijerovog Pokreta Evropa sad (PES). Jedan funkcioner DF-a je komentarisao da je to dovoljan razlog za opoziv jer su i oni podržali takvo kadrovsko rješenje u Vašingtonu.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

CRNA GORA I EVROPSKE OBAVEZE: Prestiže li nas Albanija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Formalno, Crna Gora je u prednosti u odnosu na Albaniju. No, očigledna je sve snažnija podrška Brisela Albaniji, koju je komesarka Marta Kos nazvala i mogućom sljedećom članicom EU.  Ima još signala da je Crna Gora dobila ozbiljnu konkurenciju: Evropski parlament je umjesto u Podgorici otvorio kancelariju u Tirani, a Albanija nas je preduhitrila i u korišćenju sredstava iz programa Plana rasta

 

 

Nakon što je sredinom marta stigla vijest da Evropski parlament (EP) otvara kancelariju u Tirani umjesto u Podgorici, kod kuće je stidljivo aktuelizovana priča o tome gubi li Crna Gora titulu lidera u regionu. O tome za sada govore samo opozicija i civilni sektor, dok Vlada ćuti.

Iz EP su saopštili da je otvaranje kancelarije u Tirani dio strateškog plana o proširenju EU i da će Albanija  biti „ključna kontakt tačka“ sa Zapadnim Balkanom. „ Odluka o konkretnom gradu i mjestu uslijedila je nakon tehničke procjene dostupnosti.  Ali, naravno, status odgovarajuće zemlje kandidata za članstvo u EU je takođe imao pozitivan impuls”, saopštio je  izvjestilac Evropskog parlamenta za Albaniju Andreas Šider.

Crnogorske vlasti najavljivale su da bi Podgorica mogla biti izabrana za kancelariju EP na Zapadnom Balkanu, a incijativu je formalizovao predsjednik Jakov Milatović u decembru 2024. Iako se činilo da je stvar gotova, na kraju je izabrana Tirana.  Kao jedno od obrazloženja odluke,  evropski zvaničnici ističu bolju saobraćajnu povezanost Tirane. Ipak, očito je da Brisel polagano mijenja i retoriku o tome koja bi balkanska zemlja mogla biti 28. članica EU.

“Nastavi li ovako, Albanija bi do 2027. mogla postati sledeća članica EU”, saopštila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, tokom posjete Albaniji sredinom mjeseca. “Albanija je napravila izuzetan progres. Naravno, ostaje još dosta posla i dublje reforme su neophodne. Svakako, nastavi li ovim tempom, onda je sigurno da bi sve moglo biti završeno do 2027. godine i krenuti naprijed što je brže moguće. Želim da čestitam albanskim građanima na dostignućima do sada, a uz nastavak takve posvećenosti i tempa, nadam se kako EU više ne bi imala 27 članica već 28, sa Albanijom koja bi nam se pridružila”, saopštila je ona.

Ta ocjena Marte Kos, podstakla je u  Crnoj Gori i razgovor na temu gubi li Crna Gora status lidera u regionu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Nerazminirano polje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora više tapka u mjestu nego što ide naprijed, uprkos “guranju” iz Brisela. Pogrešne je lekcije vlast izvukla iz poklonjenog IBAR-a

 

 

MONITOR: Vlast i opozicija su dugo usaglašavali pitanja za Venecijansku komisiju. Zašto?

ULJAREVIĆ: Činjenica da dio vlasti i opozicije, koji su potpisali sporazum, nijesu mogli lako doći do jednog usaglašenog pitanja za Venecijansku komisiju već su poslata dva – od svake strane po jedno – indikacija je suštinskog nepovjerenja među tim političkim akterima. To naglašava i da je jedan formalni dokument, koji je trebalo da bude neki vid mosta ka uspostavljanju institucionalnog dijaloga između vlasti i opozicije, na krhkim osnovama.

MONITOR: Hoće li VK pomoći da se prevaziđe politička kriza?

ULJAREVIĆ: Venecijanska komisija nema čarobni štapić. Njena uloga je savjetodavna, zasnovana na pravu i principima demokratije. Može pomoći u tehničkom i pravnom smislu, ali neće riješiti suštinske probleme naše političke krize, čiji je samo jedan izraz bio slučaj penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.

Imaćemo pravni i politički test – da li su akteri spremni da poštuju preuzete obaveze, posebno partije vladajuće većine ukoliko to mišljenje ne bude u okvirima odluke koju su oni donijeli. Ma kako se to u konačnici riješilo, ostaje nam nerazminirano političko polje, po kojem akteri hodaju, a svaka nova “mina” koja se (ne)namjerno aktivira produbljuje krizu.

MONITOR: Kako vidite  političku situaciju u kojoj su nam potrebne strane adrese da  arbitriraju o  pitanjima od  javnog interesa?

ULJAREVIĆ: To je simptom nerazvijene političke kulture, slabih institucija i skromnih formata političkih struktura na našoj političkoj sceni, a demokratska zrelost se mjeri i sposobnošću institucionalnog i samostalnog rješavanja sporova.Nije to od juče, dug je put ka demokratskoj konsolidaciji, ali je važno da se ide naprijed, bez skretanja u slijepe ulice ili vraćanja unazad, što je naša svakodnevnica.

Uvijek treba apostrofirati odgovornost vlasti, a ona je sve otuđenija od građana i građanki. Nalazi naših istraživanja, konkretno posljednji CG puls, zajednički poduhvat CGO-a i Instituta Damar, ukazuju da 56.5 posto građanstva cijeni da je ova Vlada okrenuta partijskim interesima, a 60.7 posto da su ministri više predani ličnoj promociji nego poslu. Kada se sa tim upare podaci o (ne)povjerenju u institucije ili o percepciji pravca kretanja države jasno se prepoznaje da unutrašnji mehanizmi ne funkcionišu i da je država na autopilotu – bez jasnog smjera i vizije za budućnost.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo