FOKUS
TROŠENJE NOVCA ZA BORBU PROTIV KORONE: Donacije za DPS tajkune

Objavljeno prije
5 godinana
Objavio:
Monitor online
Vlast bez objašnjenja pare od donacija daje na raspolaganje sebi bliskim privilegovanim firmama, a Vlada traži od Skupštine dozvolu da dijeli novac kome želi, bez nadzora i jasnih kriterijuma. Očekuju da će građani povjerovati da oni nijesu oni isti iz vremena prije pandemije
Ušli smo u četvrtu nedjelju sa korona virusom za koju stručnjaci upozoravaju da je vrhunac epidemije. Od 140 uzoraka uzetih u srijedu samo je jedna osoba bila pozitivna na korona virus. Jutarnji i presjek u četvrtak je pokazao – od 107 testiranih troje je bilo pozitivno na virus. Blagi optimizam provijava iz najave pomoćnika direktora Kliničkog centra Crne Gore Nemanje Radojevića da bi ukoliko se nastavi trend malog broja novooboljelih moglo doći do obnavljanja operacionih zahvata kod pacijenata sa malignim oboljenjima. Ukoliko to ne zahtijeva respiratornu podršku.
Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT) u srijedu veče je objavilo nove mjere kojima se zabranjuje prisustvo i zadržavanje na svim javnim mjestima više od jedne osobe, a nedjeljnom se iz stana, kuće ne smije izaći od 11 do ponedjeljka u 5 ujutru. Razlog: ,,Značajno povećanje broja građana na ulicama i javnim površinama juče i danas. To predstavlja nedopustiv nivo kršenja naredbi i preporuka o potrebnoj fizičkoj distanci i ostanka u objektima stanovanja’’, navodi se u saopštenju NKT.
U NKT su zadovoljni odvijanjem situacije u Tuzima, u kojima je, 24. marta, oko 15.000 stanovnika stavljeno u karantin i gdje je nakon prvih dramatičnih vijesti zaustavljeno širenje virusa. ,,Tog dana otkriveno je 15-ak novoinficiranih, iz mjesta blizu Tuzi. Te noći zvaničnici djeluju panično. Potpredsjednik Vlade Milutin Simović kaže da počinje bitka za Tuzi, a samim tim i CG. Predsjednik Opštine Nik Đeljošaj, poziva stanovništvo da da besu kako će poštovati mjere po kojima se cjelokupno stanovništvo ovog područja, stavlja u potpunu izolaciju”, priča za Monitor istoričar i novinar Dževdet Pepić. Od tada, objašnjava on, u Tuzima ništa ne radi sem opštinskog Kriznog štaba, Komunalne policije, policije i onih koji nose najveći teret – 80 volontera.
Poštovanje mjera je urodilo plodom – rast broja oboljelih je zaustavljen u opštini koja je, par dana, bila prva u Crnoj Gori po broju oboljelih. ,,Prateći društvene mreže, a i neke lokalne političare, i govoreći o disciplinovanosti stanovništva, moglo se ‘nazrijeti’ da je za to glavnu ulogu imala ‘besa’.Ja mislim da je priličnu ulogu, odigrao i strah, a u rijetkim prilikama i policija”, kaže Pepić. „O tome da li je bilo potrebe za baš ovako rigoroznim mjerama, kako se snabdijevalo stanovništvo, o ‘hvalospjevima’ nekih lokalnih političara, imaćemo vremena da razgovaramo. Još je neizvjesno do kada će ove mjere važiti za Tuzi“.
Prvi slučaj infekcije korona virusom u naselju Vrela Ribnička u Podgorici potvrđen je 2. aprila. U ovom izbjegličkom romskom naselju virus je otkriven kod muškarca. Srećom njegovo 10 djece i supruga nijesu zaraženi.
U Vrelima Ribničkim je veliki epidemiološki rizik zbog guste naseljenosti i velikog broja kontakata, saopštili su iz Instituta za javno zdravlje (IJZ). NKT je 4. aprila stavilo u karantin stanovnike naselja na Vrelima Ribničkim koje obuhvata 23 zgrade.
Elvis Beriša iz Građanske inicijative UPRE za Monitor kaže ,,Procjene su da bi se virus mogao značajno proširiti unutar romske zajednice zbog načina života, velikog broja članova u domaćinstvu, prinuđenosti da žive u skučenim objektima jedni pored drugih”.
On uvažava mjere Vlade, ali smatra da se one, s obzirom na loše stanje u naseljima gdje živi romska i egipatska populacija, ne mogu sprovesti ako se ne preduzmu dodatne akcije.,,Neophodno je hitno obezbijediti medicinsku zaštitu (maske, rukavice, sredstva za dezinfekciju), a posebno prehrambene pakete. Ne možemo tražiti od ljudi koje je godinama prije zadesio virus siromaštva, da ostanu kući, ako znamo da nemaju nijedan obrok dnevno.
Beriša ukazuje kako je potrebno da Vlada i IJZ informacije o mjerama koje preduzimaju prevedu na romski jezik kako bi ti ljudi shvatili o čemu se radi. ,,Crveni krst je 8. aprila, na Svjetski dan Roma, dodijelio pakete hrane svim izolovanim porodicama na Vrelima Ribničkim. Međutim, preostaje da se porodicama koje nijesu izolovane, a koje jednako žive u lošim uslovima, bez ikakvih primanja, obezbijede paketi hrane i higijene. Ostaje i pitanje, šta će se desiti nakon deset dana, kada će ljudi biti opet bez hrane, a ne mogu da zarađuju za obrok”, upozorava Beriša.
Građani još ne mogu da u apotekama kupe maske, iako ih nadležni sve češće preporučuju kao obavezan vid zaštite. Od početka epidemije isti je zvanični odgovor – samo što nijesu stigle.
Nakon što je iz Kine, krajem protekle sedmice, stigao kontigent od 17 tona medicinske opreme riješen je problem zaštite za većinu medicinskih radnika. U samoizolaciji je 180 zdravstvenih radnika, a 20 ih je zaraženo virusom – šest ljekara, jedan stomatolog, deset medicinskih sestara i jedna radnica na higijeni. Jedan ljekar je u bolnici, njegovo stanje je stabilno.
Iz NKT tvrde da su svi medicinari zaraženi van radnog mjesta. Epidemiološkinja i predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović-Samardžić problematizuju tu tvrdnju iznoseći sumnju da je na to mogao uticati donedavni nedostatak zaštitne opreme.
Teško vrijeme pokrenulo je solidarnost. Na sajtu coronainfocg.me dnevno se može pratiti koliko građani uplaćuju za borbu protiv korona virusa. Ljudi pomažu, koliko mogu. Neko sa hiljadu i više eura, a neko simbolično dva ili pet.
Koordinaciono tijelo je razmotrilo Izvještaj o donacijama uplaćenim od otvaranja računa, 19. marta do 6. aprila u 9:00 sati. Navedeno je da uplate u izvještajnom periodu iznose 6.738.838,93 eura i 56.000,00 američkih dolara, a odliv sa računa 978.406,59 eura. Javnost je dugo mogla da prati samo priliv novca, ovog ponedjeljka na uvid je stavljeno i kako se pare od donacija troše, uz obećanje da će to biti praksa svakog ponedjeljka.
Ove nedjelje sva tri mobilna operatera otvorili su poseban broj na koji građani mogu uplatiti po jedan euro na račun Crvenog krsta. Crvenom krstu od novca koji je sakupilo NKT proslijeđeno je 65.000 eura za nabavku 1.500 paketa pomoći za penzinere i RE populaciju.
Privatnoj kompaniji Voli, Dragana Bokana, uplaćeno ukupno 98.109 eura za 3.500 paketa pomoći stanovnicima Tuzi i 30 paketa pomoći za stanovnike Andrijevice.
Najviše novca iz ovog fonda uplaćeno je firmi Glosarij, Branislava Martinovića – 537.837 eura. Privatna veledrogerija Glosarij koja je po prometu ljekova, medicinskih sredstava i potrošnog medicinskog materija, posljednjih godina u udjelu na tržištu pretekla državni Montefarm, taj novac je potrošila za kupovinu 28 respiratora. Iz ove firme su istakli da su respiratore isporučili crnogorskom zdravstvu po nabavnoj cijeni.
Glosariju je za 17 respiratora uplaćeno 320.824 eura, dok je druga nabavka od 11 respiratora koštala 217.013 eura. Na društvenim mrežama se postavlja pitanje kako to da je humanista Hajriz Brčak poklonio respiratore koji su prema fakturama koje je objavio javnosti koštali 4.700 i 5.000 dolara, dok je Glosarij respiratore kupovao za 19.000 eura. Ovo, kao i pitanje po kojem kriterijumu su baš ove dvije privatne kompanije, i pored velike konkurencije, uz postojanje državnog Montefarma, izabrane za ovaj posao, iz NKT još uvijek nijesu pojasnili.
Probuđena je sumnja da na ovaj način profit završava u džepovima DPS tajkuna.
Milutin Đukanović, šef poslaničkog kluba DF-a, za Monitor kaže da danima bezuspješno pokušavaju da od nadležnih saznaju ko su članovi Nacionalnog koordinacionog tijela: ,,Po našim saznanjima u njemu je šest članova Predsjedništva DPS-a – ministri Milutin Simović, Mevludin Nuhodžić i Predrag Bošković, direktor KCCG Jevto Eraković, gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković i predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović’’.
On ističe da je zabrinjavajuće što u vremenu krize Skupština ne postoji.
Premijer Duško Marković je krajem marta tražio od poslanika da se izjasne o izmjeni Zakona o finansiranju političkih subjekata i kampanja, te da se ukinu ograničenja finansiranja za vrijeme ugrožavanja javnog zdravlja. ,,Novca ima da se pomogne građanima koji traže finansijsku pomoć’’, izjavio je Marković.
Vlada je, 2. marta, utvrdila Predlog izmjena pomenutog zakona kojim se omogućava isplata socijalnih davanja u izbornoj godini u slučaju ratnog i vanrednog stanja, kao i u slučaju epidemije ili pandemije zaraznih bolesti.
Iz Instituta Alternativa su upozorili da je ovaj Predlog prva stvar koju će Vlada pitati Skupštinu – da joj dozvoli da dijeli novac pojedincima iz tekuće budžetske rezerve. Ističu: ,,Vlada traži dozvolu da dijeli novac kome želi, bez nadzora, bez kriterijuma, van sistema socijalne zaštite i daleko od očiju javnosti’’. Zvuči dobro poznato iz vremena, posebno predizbornih, prije pandemije.
,,Mi ovoj Vladi vjerujemo oko zloupotrebe budžetskih sredstava isto koliko i prije korona virusa – vrlo malo’’, zaključili su iz Instituta Alternativa.
Za povjerenje, kao i odbranu od virusa, nijesu dobri dvostuki aršini. Građane zbog prevoza više od dvije osobe u vozilu hapsi policija i uz krivičnu prijavu procesuira ih nadležnom tužilaštvu, uz do sada potvrđene zatvorske kazne od mjesec dana. NKT je ove nedjelje konstatovalo da pojedini privredni subjekti, a prije svih kompanije koje izvode građevinske radove, prevoze zaposlene u uslovima koji isključuju obaveznu fizičku distancu. Nikom ništa, nema kazne. Iz NKT im je sugerisano da upodobe prevoz zaposlenih i organizaciju rada naredbama i preporukama.
Ohrabrujuće je što vrhunac epidemije u Evropi postepeno jenjava. Najavljeno je da Austrija poslije Uskrsa labavi drastične mjere u borbi protiv korona virusa. Biće otvorene male radnje, dok bi od početka maja trebalo da se otvore sve prodavnice i frizerski saloni. Prvi slučajevi oboljelih od korona virusa u Austriji potvrđeni su 25. februara, 21 dan prije otkrivanja prvog slučaja u Crnoj Gori.
Iz Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) upozoravaju Evropu na oprez. Regionalni direktor SZO za Evropu dr Hans Kluge poručuje: ,,Opasno je da mislimo da smo došli do krajnje tačke. Virus nam ne ostavlja prostor ni za najmanju grešku. Svi se radujemo Uskrsu i ljepšem vremenu, ali to ne znači da je vrijeme da spustimo gard”.
Skandali
Nakon što je Vlada objavila spisak osoba u izolaciji, protekle nedjelje desio se još jedan skandal – na društvenim mrežama našao se spisak preko 60 oboljelih od korona virusa.
Iz Vlade su osudili objavljivanje spiska i istakli da se time urušava kredibilitet institucija i podrivaju napori koje sprovode. Brzo su zaboravili svoj spisak sa imenima ljudi u samoizolaciji sa pozivom građanima i komšijama da reaguju ukoliko primijete da neko krši mjeru samoizolacije.
Policija je u utorak uhapsila službenika IT sektora podgoričkog doma zdravlja M.R. koji se sumnjiči da je prošle sedmice spisak sa imenima zaraženih od korona virusa u Podgorici neovlašćeno proslijedio kolegama. Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata.
Mladen Tomović, advokat osumnjičenog, za Monitor kaže da je M.R. u svojoj odbrani izjavio da je postupao po nalozima pretpostavljenih te da nije bio na bilo koji način upoznat da se radi o povjerljivim podacima. Ističe i da ničim nije dokazano da je navedeno djelo učinjeno sa umišljajem.
,,U konkretnom slučaju ne postoji osnovana sumnja da je navedeno djelo učinjeno od strane osumnjičenog, jer je on navedeni spisak dobio od strane nadređenog, koji mu je spisak poslao takođe sa e-maila, a koji je proslijeđen sa mobilnog telefona, bez bilo kakvog upozorenja ili naznake da spisak sadrži lične podatke ili da se radi o podacima povjerljive prirode”, ističe Tomović.
Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević smatra da je objavljivanje spiska oboljelih neposredno inspirisala Vlada, objavljujući prezimena i adrese svih ljudi i djece u izolaciji, koji su bili pretpostavljeni oboljeli: ,,Vladinim geslom na Tviteru ‘Neka svako zna ko ga od komšija i sugrađana dovodi u opasnost’ otvorena je Pandorina kutija. Razlika između čina objave spiska pretpostavljenih oboljelih i objave spiska oboljelih je neznatna, pa i reakcija Vlade da je ovo sada drastično kršenje ljudskih prava za razliku od njihove prethodne odluke nije baš uvjerljiv”.
U reagovanju porodice osumnjičenog navodi se neprocesuiranje odgovornih za objavljivanje Vladinog spiska sa matičnim brojevima 22. marta uz konstataciju:,,Ne možemo da se otrgnemo osjećaju da se zbog javnosti moralo naći žrtveno jagnje, a naš M.R. je očigledno bio najjeftiniji za žrtvovanje’’.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
IZDVOJENO
-
Prva linija obmane
-
IZA MASKE: Suvišni ljudi
-
Svetlana Slapšak, profesorica Fakulteta za postdiplomski studij humanistike u Ljubljani: Najluđe zamisli nam se dešavaju pred očima
-
RADMILA STOJANOVIĆ, NOVINARKA I AKTIVISTKINJA, ZA MONITOR IZ LONDONA: Darvinistički pristup plaćamo životima
-
MONITOROVA ANKETA: Nepovjerenje u institucije i u krizi
-
KAKO MJERE NKT UTIČU NA LOVIŠTA I RIJEKE: Najteže ribočuvarima
FOKUS
KONGRES, REFORMA DPS-A I DRUGE BAJKE: Višestruki povratnik

Objavljeno prije
2 danana
21 Februara, 2025
Đukanovićev izbor za počasnog predsjednika DPS potvrđuje ono što znamo. DPS se nije reformisao, niti će uskoro. Ovo društvo ostaje rascijepljeno između vlasti koja je nastavila da masovno primjenjuje Đukanovićeve prakse, a njen dio da slavi susjednog autokratu, i opozicije u sve čvršćem Đukanovićevom zagrljaju. Koliko Đukanović bude rastao rašće i Vučićeva Crna Gora. To nije koalicija, već mnogo više. Hemija. Skoro sudbina
„Učinili ste mi veliku čast”, počeo je obraćanje bivši višedecenijski vođa DPS-a i Crne Gore, Milo Đukanović, na desetom Kongresu te stranke, održanom u nedjelju 16. februara, nakon što je izabran za počasnog predsjednika te partije. Nije bilo iznenađenih što je Đukanović dobio partijsku titulu, jer je novo rukovostvo DPS –a dvije sedmice uoči Kongresa saopštilo da će vođa biti predložen za tu poziciju. Ko je pažljivo pratio, bilo je i drugih znakova pored puta.
“To ne razumijem kao poštovanje samo prema meni. To razumijem i kao poštovanje prema učincima političke generacije sa kojom sam sarađivao i kojoj pripadam, generacije sa kojom sam nastojao, a vjerujem u značajnoj mjeri i uspio da doprinesem vrijednim ostvarenjima naše partije i savremene Crne Gore”, nastavio je Đukanović, nabrajajući svoje uspjehe (ulazak Crne Gore u NATO , otvaranje pregovora sa EU, 11 miliona investicija..) u gotovo identičnom redosledu kao njegov nasljednik, aktuelni lider DPS Danijel Živković dok je na Kongresu obrazlagao izbor Đukanovića za počasnog predsjednika. Živković je u svom govoru u nedjelju bio kritičan prema Zapadu, baš kao i Đukanović u nedavnom intervjuu za Al Džaziru, pa ponovo i na Kongresu. Živkovićev i Đukanovićev govor, potom okačeni na internet stranicu partije, svakako su zanimljivo štivo za stručnjake i vještake. Laički posmatrano, čini se da su napisani iz jedne glave.
Ni Đukanović ni Živković nijesu u svojim osvrtanjima na “istorijska dostignuća” prethodne političke generacije vidjeli nijednu grešku, osim, kako je to istakao Živković, zanemarivanja standarda građana. Nijesu primijetili da je dobar dio Đukanovićeve političke generacije i onih koji su rukovodili institucijama Đukanovićevog sistema, završio u ZIKS-u i pred sudovima: bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, bivši specijalni tužilac Milivoje Katnić, njegov zamjenik Saša Čađenović, bivši predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić, vioski funkcioner bezbjednosnog sektora Zoran Lazović, policijski inspektori, junaci skaj prepiski – Ljubo Milović, Petar Lazović, Ivan Stamatović, Ilija Vasović. Pa ministri Đukanovićevih vlada, Petar Ivanović, Milutin Simović, Predrag Bošković. Đukanovićev ekonomski guru Veselin Vukotić i menadžment iz Plantaža, Aleksandar Mijajlović, jedan od vlasnika Bemaxa….Podugačak je spisak. Da su mogli da prisustvuju Kongresu, rukovodstvo stranke moralo bi iznajmiti stadion.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. februara ili na www.novinarnica.net
Komentari
FOKUS
KAPITALNI BUDŽET ZA 2025. GODINU: Želje, obećanja i poneki projekat

Objavljeno prije
1 sedmicana
14 Februara, 2025
Od 64 nova projekta u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, samo njih 11 je prošlo zakonsku proceduru i spada u red „zrelih“ projekata spremnih za realizaciju. Većina ostalih noviteta (28 projekata) tu su se našli na insistiranje Vlade, kao projekti „od izuzetnog značaja za državu“. Iskustvo uči da mogu proći godine dok oni ne budu konačno spremni. Ali, birači vole te priče
U nedavno usvojenom budžetu za 2025. godinu za kapitalne investicije namijenjeno je 280 miliona eura. Što bi rekli, prosječno. Tim bi novcem trebalo finansirati ovogodišnje radove na realizaciji 342 projekta ukupne vrijednosti 3,67 milijardi (3.667.000.000 eura).
„Kapitalne investicije su na rekordnom nivou i volio bih da vidim da li građani jedva čekaju da vide sve te projekte”, pohvalio se premijer Milojko Spajić na dan usvajanja budžeta. Podsjetivši, prethodno, kako je program Evropa sad 2 već doveo do obećanog povećanja plata i penzija. Činjenicu da je mnogo onih koji nijesu dobili obećano, pošto su zarade i penzije porasle u iznosu/procentu manjem od onoga koji je najavljivan sa predizbornih bilborda Pokreta Evropa sad, premijer nije komentarisao. Iako bi to iskustvo moglo biti korisno za one koji, slijedeći Spajićeva uputstva, s nestrpljenjem čekaju da vide obećane kapitalne investicije.
Uglavnom, među 342 projekta koja su se našla u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, skoro 280 su ranije započeti – stvarno ili formalno – dok su 64 projekta, procijenjene vrijednosti od 805 miliona, prvi put u budžetu. Taj podatak nas dovodi do prve zanimljivosti ovogodišnjeg kapitalnog budžeta.
Od pomenuta 64 projekta samo njih 11 u budžet je ušlo sa prošlogodišnje Liste prioritetnih projekata. Tu Listu zrelih projekata sastavila je Vladina Komisija za ocjenjivanje kapitalnih projekata, u skladu sa zakonskom procedurom a na osnovu priložene dokumentacije. I na njoj su se našli samo projekti potpuno spremni za realizaciju. Kod kojih je urađen glavni projekat i riješeno pitanje eksproprijacije, ukoliko za njom postoji potreba.
Uz njih, u kapitalnom budžetu našlo se i 28 projekata „od izuzetnog značaja za državu“. Ali, ipak, sa nepotpunom dokumentacijom. Nekoga zato može začuditi što, ako su toliko važni, ti projekti nijesu adekvatno pripremljeni za realizaciju, u skladu sa važećim propisima. Nego im Vlada fata vezu.
Konačno, tu su 22 projekta za koje su tenderi ugovoreni ili raspisani u toku prošle godine. Nije, ipak, precizirano da li se tim tenderima traže izvođači ili projektanti. Ta bi informacija ukazala na stepen njihove pripremljenosti za realizaciju. U svakom slučaju, iz dostupnih podataka proizilazi da je makar trećina novih projekata u kapitalni budžet uvršćena reda radi, sa priličnom izvjesnošću da se do kraja godine neće stići dalje od kamena temeljca. Možda ni do njega.
Među pomenutim projektima od izuzetnog značaja za državu izdvaja se Stambeni kompleks na Veljem brdu u Podgorici. Status posebnog taj projekat zaslužuje kako namijenjenim novcem tako i evidentnom nepripremljenošću. Stambeno-poslovni kompleks na Veljem brdu je, danas, tek nešto više od ideje koju su javnosti prezentovali premijer Spajić i ministar urbanizma Slaven Radunović. Izazvavši, tako, brojne nedoumice i kontroverze.
Za pripremne radove na izgradnji budućeg (?) naselja na Veljem brdu u kapitalnom budžetu namijenjeno je 10 miliona. To je jedna šestina ukupne vrijednosti projekta koja je, prema objavljenim podacima Parlamentarne budžetske kancelarije, procijenjena na 60 miliona eura. Prema onome što smo do sada čuli o tom projektu/ideji, stvarna vrijednost investicije morala bi biti višestruko veća.
Najvrijednija planirana investicija u ovogodišnjem kapitalnom budžetu je početak izgradnje druge dionice autoputa od Mateševa do Andrijevice. Iako je za taj posao planirano 100 miliona (više od trećine kapitalnog budžeta ali i manje od 20 odsto planirane vrijednosti tog projekta), od poslanika vladajuće većine u Skupštini čuli smo da on, možda, neće biti započet do kraja godine. Kako je muštulugdžija bio Milan Knežević, predsjednik partije (NDP) iz koje dolazi aktuelna ministarka saobraćaja Maja Vukićević, upozorenje treba shvatiti za ozbiljno. Vladini zvaničnici se i dalje drže optimističkog scenarija, po kome će davno obećani radovi (paf-paf i ašov u zemlju, najavljivao je premijer još za lanjski septembar), početi krajem ljeta ili na jesen.
Knežević je u parlamentu problematizovao mogućnost da prošlogodišnji predkvalifikacioni tender za izvođača radova na drugoj dionici autoputa bude „poništen“. Zapravo zanemaren. Suštinski, to bi omogućilo da se na tenderu za izvođača prijave i kompanije koje nijesu učestvovale u predkvalifikacijama. Knežević je insistirao da EU i EBRD (Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj) na taj način pokušavaju favorizovati neke evropske kompanije na račun firmi iz Kine, Turske i Azerbejdžana. Samo nije pojasnio zbog čega bi Crnoj Gori, kao sufinansijeru tog projekta, smetala dodatna konkurencija na strani izvođača zahtjevnog i, iz ovdašnje perspektive, prilično skupog projekta. „Nama je EBRD kredibilan partner i treba da sarađujemo sa njom, ali pitanje ovog granta mi je vrlo nejasno“, kazao je Knežević, pa dodatno razradio: „ Kada vam neko daje pare on vam postavlja i neke uslove… Šta je u pitanju, vrijeme će pokazati. Ali se plašim da prije 2026. godine, ovom dinamikom, nećemo početi da gradimo tu dionicu.“
Eventualno odlaganje početka gradnje druge dionice autoputa nije jedini razlog zbog koga bi građani koji, „jedva čekaju da vide sve te projekte“, prema očekivanjima premijera Spajića, trebalo da se naoružaju strpljenjem.
Uzmimo za primjer izgradnju neophodnih škola i vrtića u Glavnom gradu. Duže od decenije slušamo kako su podgoričke škole prebukirane. Zato neke, poput Osnovne škole Milorad Musa Burzan, rade u pet smjena. Reklo bi se da su u Vladi prepoznali zlu priliku, pa krenuli da problem riješe. Ili koliko-toliko ublaže. U kapitalnom budžetu nailazimo na šest objekata obrazovanja koji će se graditi, odnosno rekonstruisati i nadograđivati uz pomoć kredita Evropske investicione banke. Gradiće se: Druga Gimnazija, osnovne škole na Zabjelu, u City kvartu i Karabuškom polju, a rekonstruisati i nadograditi vrtići na Zabjelu i Momišićima.
Isti objekti, istim redosljedom, uz istog sufinansijera, navedeni su i u kapitalnom budžetu za 2023. Prije nego počnemo klicati hvala vladi i aplaudirati skorom završetku radova – nije škola autoput da se radi duže od tri godine – nekoliko bitnih informacija. Prema Izvještaju o reviziji Predloga zakona o završnom računu budžeta za 2023, koji je prošle godine uradila Državna revizorska institucije (DRI), procenat izvršenja planiranih radova na ovim školama i vrtićima iznosi – 0,00 odsto. U kapitalnom budžetu za prošlu godinu na istim objektima planirani su isti radovi, samo je njihova vrijednost podignuta sa nepune 3,5 na pet hiljade eura. I opet ništa.
Treća –sreća. Iste škole i vrtići na popisu, ista vrijednost planiranih radova (pet hiljada eura) i plan koji mora obradovati svakog dobronamjernog stanovnika Podgorice: od opredijeljenih pet hiljada eura, za konsultantske usluge, projekte i studije namijenjeno je, šest puta po 4.998 eura (tekući izdaci). Ostatak od dva eura ide na izdatke za kapitalne objekte.Do kraja godine valjda saznamo šta se to može sagraditi za dva eura. Ako se posao, ponovo, ne prenese u narednu godinu.
Za izgradnju i rekonstrukciju dječjih vrtića u Podgorici (četiri), Baru, Beranama, Bijelom Polju i Plavu u kapitalnom budžetu za ovu godinu umjesto nekadašnjih 3.451 euro sada je planirana investicija teška pet hiljada (kapitalni izdaci –dva eura). I tako sedam puta. Tu je i jedno iznenađenje: za izgradnju vrtića u City kvartu Vlada je u ovogodišnjem kapitalnom budžetu namijenila 105.002 eura. Na sto hiljada i jedan euro procijenjena je vrijednost neophodnih konsultantskih usluga, projekata i studija. Pet hiljada i jedan euro biće utrošeni pod stavkom izdaci za građevinske objekte. Eto, konačno, i jednog kamena temeljca. Ako opet ne iskrsne nešto preče.
I u zdravstvu ista priča. Planovi o izgradnji Univerzitetsko kliničkog centra u Podgorici i bolnice u Pljevljima našli su svoje mjesto još u kapitalnom budžetu za 2022, koji je u ime Vlade Zdravka Krivokapića, pripremio i u parlamentu branio tadašnji ministar finansija Milojko Spajić. Tender za izradu tehničke dokumentacije i izvođenje radova u Pljevljima raspisan je sredinom prošle godine. U ovogodišnjem kapitalnom budžetu za pljevaljsku bolnicu namijenjena su dva miliona. I jedan euro pride, valjda da ne zafali. Pošto je vrijednost radova za izgradnju i opremanje bolnice u Pljevljima procijenjena na 40 miliona, ovom dinamikom posao bi mogao biti završen za nekih 20 godina. Ako požure.
Podgorički Univerzitetsko klinički centar malo je komplikovanija priča. Procijenjena vrijednost 199 miliona, za ovu godinu opredijeljen milion. Namjena ista kao i prethodnih godina – konsultantske usluge, projekti, studije…
„Zakonom o budžetu Crne Gore za 2023. godinu planirani su radovi na ukupno 63 projekta“, navodi se u Izvještaju DRI o realizaciji budžeta za 2023, poslednjem koji imamo. „Bilo je ukupno 25 aktivnih projekata od kojih je 8 okončano, 17 su u toku, dok za 38 projekata za koje su planirani radovi nije bilo realizacije sredstava“. U međuvremenu, promijenili su se vlada i vladajuća većina, ali je praksa planiranja kapitalnog budžeta, izgleda, ista. Obećanja političara bila su i ostala jeftina roba.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
FOKUS
OPOZICIJA NA PAUZI, BUDŽET SE USVAJA, DPS SE VRATIO U BUDVU: Ljepota poroka

Objavljeno prije
2 sedmicena
7 Februara, 2025
Dok se u polupraznom državnom parlamentu bez opozicije usvaja budžet, u Budvi su otvorena vrata za aranžman DPS-a sa dijelom tamošnjeg bivšeg DF, koji su za novog predsjednika budvanskog parlamenta iz redova Evropskog saveza glasali sa tri prsta
Desilo se gotovo sinhronizovano. Odblokirani su procesi u državnom i budvanskom parlamentu, iako opozicija i vlast nijesu zvanično sjeli za sto i postigli dogovor o prevazilaženju političke krize.
Šef parlamenta Andrija Mandić u ponedjeljak je izrekao mjeru od 15 dana udaljavanja većini opozicionih poslanika, čime je otvoren put za usvajanje budžeta i deblokiran parlament, koji opozicija od penzionisanja Ustavnog suda Dragane Đuranović krajem prethodne godine drži kao taoca. Neki opozicioni poslanici znak protesta zatvorili su put poslaniku PES-a Vasiliju Čarapiću do svoje kancelarije iz koje je htio da pokupi stvari, ali na tome se završilo. Sjednica državnog paralemnta naknadno je zakazana, a usvajanje budžeta je u toku.
Istovremeno, u Budvi je u ponedeljak izabran Petar Odžić iz Evropskog saveza za predsjednika tamošnjeg parlamenta. Tako je otvoren put da se u tom gradu formira vlast Budva naš grad Nikole Jovanovića, Evropskog saveza i Građanskog pokreta URA, uz podršku Demokratske partije socijalista. Budvanska sjednica je prošla u međusobnim uvredama Jovanovićevog krila bivšeg DF, koje se vezuje za gradonačelnika Budve iz Spuža Mila Božovića, i onog koje predvodi Mladen Mikelji, čija je centrala i dalje blok Andrije Mandića. Ipak, na tome se stalo.
Rezultat: dok se u polupraznom državnom parlamentu pripremao teren za usvajanje budžeta, u Budvi su funkcioneri Jovanovićeve stranke za Odžića glasali sa tri prsta. Navodno, svi su i dalje ljuti protivnici jedni drugima. Iako su gdje treba svi sa svima. Ljepota poroka.
Iako su procesi u državnom i budvanskom parlamentu odblokirani, sudeći po saopštenjima i izjavama predstavnika vlasti i opozicije, politička kriza i dalje traje. Izostao je zvanično definisan i potpisan sporazum opozicije i vlasti, iako se krajem prethodne sedmice činilo da bi mogao biti usaglašen i potpisan.
Na sjednici Kolegijuma predsjednika Skupštine predstavnici vlasti iznijeli su u petak prošle sedmice opoziciji ponudu za prevazilaženje aktuelne političke krize. Ta sjednica je prekinuta, kada je opozicija napustila salu, pa je nastavljena u ponedeljak ujutru, nakon ponovnog sazivanja Kolegijuma od strane Mandića.
Parlamentarna većina je u petak prošle sedmice izašla sa dokumentom pod nazivom Sporazum parlamentarne većine o prevazilaženju blokade Skupštine. U tom dokumentu, između ostalog je stajalo da će Skupština “konsenzusom svih predsjednika poslaničkih klubova parlamentarne većine i parlamentarne opozicije podnijeti zvaničan zahtjev Venecijanskoj komisiji (VK) za mišljenje o odlukama Ustavnog odbora i konstataciji prestanka funkcije sutkinji Ustavnog suda Crne Gore, Dragani Đuranović”, te da će sadržinu zahtjeva koji se upućuje VK usaglasiti po jedan predstavnik parlamentarne većine i parlamentarne opozicije. Sporazum je predviđao i da je mišljenje VK obavezujuće za Skupštinu, te da će se implementirati sedam dana od dostavljanja mišljenja.
Opozicija je saopštila da taj Sporazum ne donosi nikakve novine u odnosu na njihovu raniju poziciju i da je za njih neprihvatljiv. “Njihova namjera nije dijalog i kompromis već uslovljavanje”, poručili su.
U petak i tokom vikenda, dešavalo se ,izgleda, nešto iza kulisa. “ Spajić je htio dogovor, ali da Mandić nije dozvolio”, kazali su u ponedjeljak predstavnici opozicije, nakon što je Andrija Mandić posle kratkog kolegijuma Skupštine, izrekao petnestodnevnu kaznu izgnanstva iz skupštinskih klupa opozcionim poslanicima zbog blokade parlamenta. Opozicija je navodno imala pripremljen novi dokument, kao odgovor koji im je vlast ponudila krajem sedmice, koji su trebali da u ponedjeljak prezentuju u Skupštini.
DPS je naknadno saopštio da je predlog opozicije za rješavanje krize imao šest tačaka. Prva tačka – zaustavljanje procedura izbora sudije Ustavnog suda, uz usaglašeno obraćanje vlasti i opozicije Venecijanskoj komisiji u cilju pribavljanja mišljenja u vezi odluke Ustavnog odbora od 17. decembra 2024. godine. Do dobijanja mišljenja VK , opozicija je tražila da se omogući rasprava o Predlogu zakona o budžetu i povezanim zakonima, ali da se osim toga parlament ne sastaje do izjašnjenja VK. Prema verziji opozicije, mišljenje VK bi se takođe implementiralo nakon sedam dana od dobijanja. Tražili su i potpisivanje političke platforme između vlasti i opozicije kojom se parlamentarne stranke obavezuju da, bez prethodno obezbijeđenog opšteg političkog konsenzusa, neće predlagati rješenja koja dijele javnost, uključujući izmjene Ustava i Zakona o crnogorskom državljanstvu.
Skupština je tokom sedmice krenula sa usvajanjem budžeta, a na dnevnom redu su i brojni drugi zakoni. Nakon što je poslanicima opozicije izrekao sankcije, Mandić je saopštio da “crnogorska javnost zna da parlamentarna većina nastupa jedinstveno prema opoziciji”, i da je toj većini “neprihvatljivo da neko iz opozicije pravi parcijalne dogovore s bilo kojim dijelom parlamentarne većine”, te da to moraju da znaju kolege iz DPSa. Tako je i šef parlamenta zvanično potvrdio da mu se nijesu dopali neki razgovori o rješavanju političke krize koji su se odigravali mimo njega.
On je kazao da je postojao, kako se izrazio, mali, lukavi, dječački plan opozicije. “Postojao je plan da će naći kolege iz PES-a, pa s njima napraviti poseban dogovor na štetu ostatka parlamentarne većine…Oni koji su to osmišljavali su mnogo naivni”, zaključio je.
Zvanično, PES tvrdi da opozicija nije htjela dogovor. “ PES je u petak ponudio konkretan sporazum opoziciji. Tada smo vidjeli možda i neke signale, da su oni možda raspoloženi da postignu sporazum. Međutim, juče (ponedeljak) smo bez ikakvog objašnjenja dobili informaciju da opoziciji nije prihvatljivo da idemo na Venecijansku komisiju…”, saopštio je poslanik PES-a Vasilije Čarapić. „U međuvremenu je Vlada kao znak dobre volje za dijalogom, a na prijedlog opozicije sa prethodnog Kolegijuma promijenila zaključak o održavanju sjednice Skupštine opštine Budva. Umjesto da to bude korak ka usaglašavanju stavova, dobili smo bez obrazloženja javno saopštenje parlamentarne opozicije da im je Sporazum parlamentarne većine neprihvatljiv” . Čarapić je pozvao opoziciju da se vrate za pregovarački sto, da nastave dijalog.
“Dijalog je da i jedna i druga strana imaju prijedlog, pa da se pokuša naći rješenje. Ja bih volio da ostanete pri onome što ste pričali u petak”, replicirao mu je lider Evropskog saveza Boris Mugoša. On je kazao da je „ovo bilo fingiranje dijaloga, scenario koji je pripremljen odavno”. Mugoša je kazao da je u petak, “kad je jedan subjekt vlasti davao naznake da je dogovor moguć, Mandić naprasno prekinuo kolegijum”.
Nastavljeno je ratovanje saopštenjima. IZ PES-a su pozvali opoziciju da se vrati konstruktivnom djelovanju. Saopštili su da je neprihvatljivo uslovljavanje iz predloženog Sporazuma opozicije, da se nakon više od mjesec dana blokade, dodatno uspori dinamika rada Skupštine.
“U potpunosti shvatamo žal Pokreta Evropa sad (PES) što im je vođa parlamentarne većine Andrija Mandić poražen u Budvi i što on i Vučić nijesu uspjeli da “reše” Budvu, kako je to Vučić obećavao svojim plaćenicima u Crnoj Gori. Prvi naredni grad u kojem će Mandić i Vučić doživjeti poraz je Nikšić, a onda ćemo vas ubrzo i na parlamentarnim izborima poslati u političku prošlost”, uzvratili su iz Demokratske partije socijalista.
Dok iz opozicije stižu sinhronizovani glasovi da je Mandić preuzeo kormilo nad parlamentarnom većinom, i to vide kao ključni problem u nemogućnosti rješavanja aktuelne političke krize, dio opozicije kao da ne vidi da kormilo onog praznog dijela parlamenta drži DPS, u koji se, kako je najavio lider te partije, kao počasni predsjednik uskoro vraća Milo Đukanović. Živković ne da nije napravio otklon od Đukanovićevog nasljeđa, nego mu odaje slavljeničku počast. Pod tim kormilom pokušava se blokirati Ustavni sud, koji da bi bio blokiran, naravno mora ostati partijski. Tako se blokira i evropski put.
Naravno i da je Mandićev dio parlamentarne većine koji na dnevni red uporno stavlja identitetske teme, odvlačeći Crnu Goru od evropskog puta. Rezolucija o Jasenovcu, koju su podržali i poslanici PES-a i Demokrata, već je Crnu Goru koštala dobrosusjedskih odnosa. Veze Vučića i njegovog krila u Crnoj Gori mogle bi je koštati još više. PES i Demokrate se pred Mandićevim naletima uglavnom povlače.
Ukoliko glas Đukanovića bude glas opozicije, a glas Mandića, glas vlasti, Crna Gora će biti daleko od Evrope. Zarobljena u bespuću svoje prošlosti.
Milena PEROVIĆ
Komentari
Kolumne

Novi broj


ODJECI SASTANKA TRAMPOVIH I PUTNOVIH TIMOVA O UKRAJINI: O diktatorima i ljudima

Odisej u Gazi

SLUČAJ SILOVANJA MALOLJETNICE U BIJELOM POLJU: Policija prećutala da se radi o povratniku
Izdvajamo
-
Izdvojeno4 sedmice
PROSTORNI PLAN: Podgorica dobija 18 novih vjerskih objekata
-
DRUŠTVO4 sedmice
IZMJENE ZAKONA O DRŽAVNOJ IMOVINI: Čiji su naši mrtvi
-
Izdvojeno4 sedmice
ZAPOČETA PRVA FAZA PRIMIRJA NA BLISKOM ISTOKU: Težina mira
-
Izdvojeno4 sedmice
DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje
-
FOKUS4 sedmice
BLOKADA PARLAMENTA I USTAVNI SUD: Čega se to plaši Đukanović?
-
Izdvojeno4 sedmice
BEZ POMIRENJA POLITIČKIH RIVALA U BUDVI: Je li na pomolu prinudna uprava
-
INTERVJU4 sedmice
DRAGOLJUB VUKOVIĆ, NOVINAR: Zakon interesa i vlastite čapre
-
INTERVJU4 sedmice
ANDRIJA RAŠOVIĆ, REDITELJ: U svaki segment predstave utkana je ljubav i iskrenost