FOKUS
TROŠENJE NOVCA ZA BORBU PROTIV KORONE: Donacije za DPS tajkune
Objavljeno prije
5 godinana
Objavio:
Monitor onlineVlast bez objašnjenja pare od donacija daje na raspolaganje sebi bliskim privilegovanim firmama, a Vlada traži od Skupštine dozvolu da dijeli novac kome želi, bez nadzora i jasnih kriterijuma. Očekuju da će građani povjerovati da oni nijesu oni isti iz vremena prije pandemije
Ušli smo u četvrtu nedjelju sa korona virusom za koju stručnjaci upozoravaju da je vrhunac epidemije. Od 140 uzoraka uzetih u srijedu samo je jedna osoba bila pozitivna na korona virus. Jutarnji i presjek u četvrtak je pokazao – od 107 testiranih troje je bilo pozitivno na virus. Blagi optimizam provijava iz najave pomoćnika direktora Kliničkog centra Crne Gore Nemanje Radojevića da bi ukoliko se nastavi trend malog broja novooboljelih moglo doći do obnavljanja operacionih zahvata kod pacijenata sa malignim oboljenjima. Ukoliko to ne zahtijeva respiratornu podršku.
Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT) u srijedu veče je objavilo nove mjere kojima se zabranjuje prisustvo i zadržavanje na svim javnim mjestima više od jedne osobe, a nedjeljnom se iz stana, kuće ne smije izaći od 11 do ponedjeljka u 5 ujutru. Razlog: ,,Značajno povećanje broja građana na ulicama i javnim površinama juče i danas. To predstavlja nedopustiv nivo kršenja naredbi i preporuka o potrebnoj fizičkoj distanci i ostanka u objektima stanovanja’’, navodi se u saopštenju NKT.
U NKT su zadovoljni odvijanjem situacije u Tuzima, u kojima je, 24. marta, oko 15.000 stanovnika stavljeno u karantin i gdje je nakon prvih dramatičnih vijesti zaustavljeno širenje virusa. ,,Tog dana otkriveno je 15-ak novoinficiranih, iz mjesta blizu Tuzi. Te noći zvaničnici djeluju panično. Potpredsjednik Vlade Milutin Simović kaže da počinje bitka za Tuzi, a samim tim i CG. Predsjednik Opštine Nik Đeljošaj, poziva stanovništvo da da besu kako će poštovati mjere po kojima se cjelokupno stanovništvo ovog područja, stavlja u potpunu izolaciju”, priča za Monitor istoričar i novinar Dževdet Pepić. Od tada, objašnjava on, u Tuzima ništa ne radi sem opštinskog Kriznog štaba, Komunalne policije, policije i onih koji nose najveći teret – 80 volontera.
Poštovanje mjera je urodilo plodom – rast broja oboljelih je zaustavljen u opštini koja je, par dana, bila prva u Crnoj Gori po broju oboljelih. ,,Prateći društvene mreže, a i neke lokalne političare, i govoreći o disciplinovanosti stanovništva, moglo se ‘nazrijeti’ da je za to glavnu ulogu imala ‘besa’.Ja mislim da je priličnu ulogu, odigrao i strah, a u rijetkim prilikama i policija”, kaže Pepić. „O tome da li je bilo potrebe za baš ovako rigoroznim mjerama, kako se snabdijevalo stanovništvo, o ‘hvalospjevima’ nekih lokalnih političara, imaćemo vremena da razgovaramo. Još je neizvjesno do kada će ove mjere važiti za Tuzi“.
Prvi slučaj infekcije korona virusom u naselju Vrela Ribnička u Podgorici potvrđen je 2. aprila. U ovom izbjegličkom romskom naselju virus je otkriven kod muškarca. Srećom njegovo 10 djece i supruga nijesu zaraženi.
U Vrelima Ribničkim je veliki epidemiološki rizik zbog guste naseljenosti i velikog broja kontakata, saopštili su iz Instituta za javno zdravlje (IJZ). NKT je 4. aprila stavilo u karantin stanovnike naselja na Vrelima Ribničkim koje obuhvata 23 zgrade.
Elvis Beriša iz Građanske inicijative UPRE za Monitor kaže ,,Procjene su da bi se virus mogao značajno proširiti unutar romske zajednice zbog načina života, velikog broja članova u domaćinstvu, prinuđenosti da žive u skučenim objektima jedni pored drugih”.
On uvažava mjere Vlade, ali smatra da se one, s obzirom na loše stanje u naseljima gdje živi romska i egipatska populacija, ne mogu sprovesti ako se ne preduzmu dodatne akcije.,,Neophodno je hitno obezbijediti medicinsku zaštitu (maske, rukavice, sredstva za dezinfekciju), a posebno prehrambene pakete. Ne možemo tražiti od ljudi koje je godinama prije zadesio virus siromaštva, da ostanu kući, ako znamo da nemaju nijedan obrok dnevno.
Beriša ukazuje kako je potrebno da Vlada i IJZ informacije o mjerama koje preduzimaju prevedu na romski jezik kako bi ti ljudi shvatili o čemu se radi. ,,Crveni krst je 8. aprila, na Svjetski dan Roma, dodijelio pakete hrane svim izolovanim porodicama na Vrelima Ribničkim. Međutim, preostaje da se porodicama koje nijesu izolovane, a koje jednako žive u lošim uslovima, bez ikakvih primanja, obezbijede paketi hrane i higijene. Ostaje i pitanje, šta će se desiti nakon deset dana, kada će ljudi biti opet bez hrane, a ne mogu da zarađuju za obrok”, upozorava Beriša.
Građani još ne mogu da u apotekama kupe maske, iako ih nadležni sve češće preporučuju kao obavezan vid zaštite. Od početka epidemije isti je zvanični odgovor – samo što nijesu stigle.
Nakon što je iz Kine, krajem protekle sedmice, stigao kontigent od 17 tona medicinske opreme riješen je problem zaštite za većinu medicinskih radnika. U samoizolaciji je 180 zdravstvenih radnika, a 20 ih je zaraženo virusom – šest ljekara, jedan stomatolog, deset medicinskih sestara i jedna radnica na higijeni. Jedan ljekar je u bolnici, njegovo stanje je stabilno.
Iz NKT tvrde da su svi medicinari zaraženi van radnog mjesta. Epidemiološkinja i predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović-Samardžić problematizuju tu tvrdnju iznoseći sumnju da je na to mogao uticati donedavni nedostatak zaštitne opreme.
Teško vrijeme pokrenulo je solidarnost. Na sajtu coronainfocg.me dnevno se može pratiti koliko građani uplaćuju za borbu protiv korona virusa. Ljudi pomažu, koliko mogu. Neko sa hiljadu i više eura, a neko simbolično dva ili pet.
Koordinaciono tijelo je razmotrilo Izvještaj o donacijama uplaćenim od otvaranja računa, 19. marta do 6. aprila u 9:00 sati. Navedeno je da uplate u izvještajnom periodu iznose 6.738.838,93 eura i 56.000,00 američkih dolara, a odliv sa računa 978.406,59 eura. Javnost je dugo mogla da prati samo priliv novca, ovog ponedjeljka na uvid je stavljeno i kako se pare od donacija troše, uz obećanje da će to biti praksa svakog ponedjeljka.
Ove nedjelje sva tri mobilna operatera otvorili su poseban broj na koji građani mogu uplatiti po jedan euro na račun Crvenog krsta. Crvenom krstu od novca koji je sakupilo NKT proslijeđeno je 65.000 eura za nabavku 1.500 paketa pomoći za penzinere i RE populaciju.
Privatnoj kompaniji Voli, Dragana Bokana, uplaćeno ukupno 98.109 eura za 3.500 paketa pomoći stanovnicima Tuzi i 30 paketa pomoći za stanovnike Andrijevice.
Najviše novca iz ovog fonda uplaćeno je firmi Glosarij, Branislava Martinovića – 537.837 eura. Privatna veledrogerija Glosarij koja je po prometu ljekova, medicinskih sredstava i potrošnog medicinskog materija, posljednjih godina u udjelu na tržištu pretekla državni Montefarm, taj novac je potrošila za kupovinu 28 respiratora. Iz ove firme su istakli da su respiratore isporučili crnogorskom zdravstvu po nabavnoj cijeni.
Glosariju je za 17 respiratora uplaćeno 320.824 eura, dok je druga nabavka od 11 respiratora koštala 217.013 eura. Na društvenim mrežama se postavlja pitanje kako to da je humanista Hajriz Brčak poklonio respiratore koji su prema fakturama koje je objavio javnosti koštali 4.700 i 5.000 dolara, dok je Glosarij respiratore kupovao za 19.000 eura. Ovo, kao i pitanje po kojem kriterijumu su baš ove dvije privatne kompanije, i pored velike konkurencije, uz postojanje državnog Montefarma, izabrane za ovaj posao, iz NKT još uvijek nijesu pojasnili.
Probuđena je sumnja da na ovaj način profit završava u džepovima DPS tajkuna.
Milutin Đukanović, šef poslaničkog kluba DF-a, za Monitor kaže da danima bezuspješno pokušavaju da od nadležnih saznaju ko su članovi Nacionalnog koordinacionog tijela: ,,Po našim saznanjima u njemu je šest članova Predsjedništva DPS-a – ministri Milutin Simović, Mevludin Nuhodžić i Predrag Bošković, direktor KCCG Jevto Eraković, gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković i predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović’’.
On ističe da je zabrinjavajuće što u vremenu krize Skupština ne postoji.
Premijer Duško Marković je krajem marta tražio od poslanika da se izjasne o izmjeni Zakona o finansiranju političkih subjekata i kampanja, te da se ukinu ograničenja finansiranja za vrijeme ugrožavanja javnog zdravlja. ,,Novca ima da se pomogne građanima koji traže finansijsku pomoć’’, izjavio je Marković.
Vlada je, 2. marta, utvrdila Predlog izmjena pomenutog zakona kojim se omogućava isplata socijalnih davanja u izbornoj godini u slučaju ratnog i vanrednog stanja, kao i u slučaju epidemije ili pandemije zaraznih bolesti.
Iz Instituta Alternativa su upozorili da je ovaj Predlog prva stvar koju će Vlada pitati Skupštinu – da joj dozvoli da dijeli novac pojedincima iz tekuće budžetske rezerve. Ističu: ,,Vlada traži dozvolu da dijeli novac kome želi, bez nadzora, bez kriterijuma, van sistema socijalne zaštite i daleko od očiju javnosti’’. Zvuči dobro poznato iz vremena, posebno predizbornih, prije pandemije.
,,Mi ovoj Vladi vjerujemo oko zloupotrebe budžetskih sredstava isto koliko i prije korona virusa – vrlo malo’’, zaključili su iz Instituta Alternativa.
Za povjerenje, kao i odbranu od virusa, nijesu dobri dvostuki aršini. Građane zbog prevoza više od dvije osobe u vozilu hapsi policija i uz krivičnu prijavu procesuira ih nadležnom tužilaštvu, uz do sada potvrđene zatvorske kazne od mjesec dana. NKT je ove nedjelje konstatovalo da pojedini privredni subjekti, a prije svih kompanije koje izvode građevinske radove, prevoze zaposlene u uslovima koji isključuju obaveznu fizičku distancu. Nikom ništa, nema kazne. Iz NKT im je sugerisano da upodobe prevoz zaposlenih i organizaciju rada naredbama i preporukama.
Ohrabrujuće je što vrhunac epidemije u Evropi postepeno jenjava. Najavljeno je da Austrija poslije Uskrsa labavi drastične mjere u borbi protiv korona virusa. Biće otvorene male radnje, dok bi od početka maja trebalo da se otvore sve prodavnice i frizerski saloni. Prvi slučajevi oboljelih od korona virusa u Austriji potvrđeni su 25. februara, 21 dan prije otkrivanja prvog slučaja u Crnoj Gori.
Iz Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) upozoravaju Evropu na oprez. Regionalni direktor SZO za Evropu dr Hans Kluge poručuje: ,,Opasno je da mislimo da smo došli do krajnje tačke. Virus nam ne ostavlja prostor ni za najmanju grešku. Svi se radujemo Uskrsu i ljepšem vremenu, ali to ne znači da je vrijeme da spustimo gard”.
Skandali
Nakon što je Vlada objavila spisak osoba u izolaciji, protekle nedjelje desio se još jedan skandal – na društvenim mrežama našao se spisak preko 60 oboljelih od korona virusa.
Iz Vlade su osudili objavljivanje spiska i istakli da se time urušava kredibilitet institucija i podrivaju napori koje sprovode. Brzo su zaboravili svoj spisak sa imenima ljudi u samoizolaciji sa pozivom građanima i komšijama da reaguju ukoliko primijete da neko krši mjeru samoizolacije.
Policija je u utorak uhapsila službenika IT sektora podgoričkog doma zdravlja M.R. koji se sumnjiči da je prošle sedmice spisak sa imenima zaraženih od korona virusa u Podgorici neovlašćeno proslijedio kolegama. Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata.
Mladen Tomović, advokat osumnjičenog, za Monitor kaže da je M.R. u svojoj odbrani izjavio da je postupao po nalozima pretpostavljenih te da nije bio na bilo koji način upoznat da se radi o povjerljivim podacima. Ističe i da ničim nije dokazano da je navedeno djelo učinjeno sa umišljajem.
,,U konkretnom slučaju ne postoji osnovana sumnja da je navedeno djelo učinjeno od strane osumnjičenog, jer je on navedeni spisak dobio od strane nadređenog, koji mu je spisak poslao takođe sa e-maila, a koji je proslijeđen sa mobilnog telefona, bez bilo kakvog upozorenja ili naznake da spisak sadrži lične podatke ili da se radi o podacima povjerljive prirode”, ističe Tomović.
Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević smatra da je objavljivanje spiska oboljelih neposredno inspirisala Vlada, objavljujući prezimena i adrese svih ljudi i djece u izolaciji, koji su bili pretpostavljeni oboljeli: ,,Vladinim geslom na Tviteru ‘Neka svako zna ko ga od komšija i sugrađana dovodi u opasnost’ otvorena je Pandorina kutija. Razlika između čina objave spiska pretpostavljenih oboljelih i objave spiska oboljelih je neznatna, pa i reakcija Vlade da je ovo sada drastično kršenje ljudskih prava za razliku od njihove prethodne odluke nije baš uvjerljiv”.
U reagovanju porodice osumnjičenog navodi se neprocesuiranje odgovornih za objavljivanje Vladinog spiska sa matičnim brojevima 22. marta uz konstataciju:,,Ne možemo da se otrgnemo osjećaju da se zbog javnosti moralo naći žrtveno jagnje, a naš M.R. je očigledno bio najjeftiniji za žrtvovanje’’.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
IZDVOJENO
-
Prva linija obmane
-
IZA MASKE: Suvišni ljudi
-
Svetlana Slapšak, profesorica Fakulteta za postdiplomski studij humanistike u Ljubljani: Najluđe zamisli nam se dešavaju pred očima
-
RADMILA STOJANOVIĆ, NOVINARKA I AKTIVISTKINJA, ZA MONITOR IZ LONDONA: Darvinistički pristup plaćamo životima
-
MONITOROVA ANKETA: Nepovjerenje u institucije i u krizi
-
KAKO MJERE NKT UTIČU NA LOVIŠTA I RIJEKE: Najteže ribočuvarima
FOKUS
ZORAN BEĆIROVIĆ, KONTINUITET NASILJA NAD NOVINARIMA I KRITIČARIMA: Do kada?
Objavljeno prije
3 danana
15 Novembra, 2024Napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića, nije incident. To je kontinuitet svestrane nasilničke prakse Zorana Ćoća Bećirovića. Pitanje je: hoće li država konačno stati na put tom nasilju? Ili će učinjenost i novac neformalnog gospodara Kolašina prevagnuti i kod sadašnjih vlasti
Novinari su ponovo bili meta kontroverznog biznismena i njegovih tjelohranitelja. Osnovni sud u Podgorici odredio je pritvor do 30 dana Zoranu Ćoću Bećiroviću, Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću, dok je Bećirovićev sin Luka nakon tužilačkog pritvora pušten na slobodu. Njih su četvorica osumnjičeni da su u nedjelju veče, verbalno a potom i fizički, napali novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića.
“Osnovano se sumnja da su osumnjičeni kritičnom prilikom u alkoholisanom stanju Ani Raičković uputili veći broj grubih uvreda i ozbiljnih prijetnji, prepoznajući je kao novinarku koja je u više navrata u svojim tekstovima u okviru crne hronike pisala o pojedinim osumnjičenim licima”, saopšteno je iz Osnovnog suda. “Osumnjičeni Bećirović i Mijatović su istu fizički napali na način što su je uhvatili rukama za kosu i vukli je, usljed čega je glavom udarala po unutrašnjosti svog vozila u kojem se nalazila, dok je osumnjičeni Mijatović istovremeno držao za vrat i stiskao, a nakon čega su polomili staklo na zadnjem vjetrobranskom staklu njenog vozila “, navodi se dalje.
U saopštenju u kom se obrazlaže odluka o određivanju sudskog pritvora, navedeno je da su osumnjičeni “fizički nasrnuli na Gagovića i Arapovića, isključivo iz razloga što su uvidjeli da se radi o osobama bliskim Raičković i to na način što su Gagoviću zadali više udaraca pesnicama i nogama u predjelu glave i tijela, dok su Arapovića pokušali nasilno izvući iz vozila, kada je imao namjeru da se udalji sa lica mjesta. Sva oštećena lica su zadobila povrede u predjelu glave i tijela.”
Napadanuta novinarka dala je detaljniji opis nasilja koji je pretrpjela, skupa sa svojim bližnjima. Izdvajamo dio koji opisuje šta se desilo kada je sjela u automobil i pokušala da ode sa mjesta gdje je napadnuta, ispred lokala brze hrane Gurman u Bloku V. On, možda, najpotpunije ilustruje bezobzirnost siledžija. “Tada je grupa napadača došla do mene, otvorili su vrata i Mijatović me stezao za vrat i govorio: Reci kako se zove momak (njen sin – prim. Monitora). Nijesam htjela, a on je ponavljao da kažem, jer će ga, prijetio je, svakako naći, a ako ne progovorim, mene ubiti”. Uporedo, svjedoči novinarka, dok je Mijatović držao za vrat, Bećirović je uhvatio za kosu i lupao joj glavu o vrata vozila. “Kad su me pustili, a ovaj (osumnjičeni Dukić) mi sugerisao da se udaljim, Bećirović je uzeo nešto, udario u auto i slomio mi zadnje staklo.”
Iako je opis događaja sličan onom u saopštenju Osnovnog suda, konačni zaključci čude: “Pritvor je određen zbog opasnosti od ponavljanja djela u odnosu na Mijatovića i Dukića, budući da su ranije osuđivani zbog krivičnih djela sa elementima nasilja, dok je u odnosu na Bećirovića pritvor određen zbog opasnosti da će učiniti krivično djelo kojim prijeti, imajući u vidu činjenicu da je osnovano sumnjiv da je kritičnom prilikom uputio prijetnje oštećenoj…”.
Ispada da je Bećirović osnovano sumnjiv ne zato što je fizički napao novinarku, već samo zato što je vrijađao i prijetio. To je u suprotnosti sa njenim tvrdnjama, ali i opisom događaja koji je tužilaštvo podnijelo uz zahtjev za određivanje pritvora, a sud prihvatio. Uz malu intervenciju koja bi u nastavku postupka mogla biti od velike koristi Bećiroviću.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
FOKUS
PODGORICA NA ČEKANJU: Između nove vlasti i novih izbora
Objavljeno prije
1 sedmicana
8 Novembra, 2024Iako su se u noći prebrojavanja glasova mnogi samoproglasili za izborne pobjednike, izgleda kako posao formiranja većine u Glavnom gradu neće biti ni brz ni lak. Ako, uopšte, do toga dođe
Mjesec nakon septembarskih izbora u Podgorici, proglašeni su i konačni rezultati. Potom su, od 30. oktobra, počeli da teku zvanični rokovi za konstituisanje novog parlamenta i formiranje lokalnih vlasti.
Prvi formalan korak povukli su iz DPS, prošlonedjeljnim pozivom na sastanak partijama koje nijesu dio vladajuće većine na državnom nivou. “Mi želimo dogovor”, poručio je nosilac DPS liste na septembarskim izborima Nermin Abdić. “Ne želimo da građani Podgorice budu taoci političkih potkusurivanja, već ćemo na najbolji mogući način ući u ove pregovore i iskreno reći šta je naš politički stav”.
Matematika je jasna. Sa osvojenih 19 mandata, da bi predvodili, ili postali dio buduće većine (30 + odbornika) DPS mora zavrijediti podršku skoro svih odbornika koji u opštinski parlament nijesu došli sa lista dvije koalicije koje su na vlasti na državnom nivou (PES-Demokrate i Za budućnost Podgorice). Pošto su iz pokreta Preokret ostali dosljedni predizbornom obećanju da neće pregovarati o ulasku u vlast, manevarski prostor DPS dodatno je sužen.
Njihovom pozivu odazvali su se predstavnici koalicije Evropski savez (SD-SDP-LP) i Stranke evropskog progresa Duška Markovića. Predstavnici koalicije Za bolju Podgoricu – Jakov Milatović nijesu došli na sastanak ali nijesu ni zatvorili vrata eventualne saradnje. “Partije koalicije Za bolju Podgoricu će u kratkom vremenskom periodu izaći sa Platformom koja će biti osnova toka pregovora. Prije toga nećemo započinjati bilo kakve pregovore”, poručeno je iz te koalicije kao odgovor na poziv DPS-a.
Kako vrijeme odmiče , počinje da djeluje kako u koaliciji Jakova Milatovića i Dritana Abazovića nijesu načisto ko su priželjkivani a ko neprihvatljivi partneri za formiranje podgoričkih vlasti.
Odnos Milatovića i Abazovića prema premijeru Milojko Spajiću i njegovoj Vladi danas nije bolji nego što je to bio prije podgoričkih izbora. To ne obećava uspješno partnerstvo. Paralelno, nesuglasice sa Andrijom Mandićem i koalicijom ZBCG koju predvode on i Milan Knežević dobijaju na intenzitetu.
Potencijalnoj saradnji u prilog ne idu ni zahtjevi koje doskorašnji lideri DF-a javnosti predstavljaju, u neobičnom zamahu, koji se tiču temeljnih promjena modela na kojima će se zasnivati crnogorsko društvo i država. (Vidi antrfile).
Ne ide im se sa radošću ni na drugu, DPS stranu. Makar ne Milatoviću. I makar ne još. Na to ukazuju spekulacije da je predsjednik države riješio da odgovornost za (ne)pravljenje odborničke većine u Podgorici prebaci na članove odborničkog kluba političke grupacije koja nastupa kao nukleus njegove buduće partije. Doda li se tome i zahtjev URA da budući gradonačelnik bude Luka Rakčević, nosilac zajedničke liste koalicije Za bolju Podgoricu, onda se sa sigurnošću može predvidjeti da će ishod pregovoa, ako do njih i dođe, biti krajnje neizvjestan.
Uglavnom, kod Abdića su se okupili predstavnici partija koje imaju (samo) 24 odbornička mandata, uz postignuti dogovor da se nađu na novom sastanku. Nakon što se ispune neki “preduslovi” koji nijesu samo formalne prirode.
Iz Markovićevog SEP-a su, pred sastanak, saopštenjem zatražili da se razgovori odlože dok se prepiremi platforma za razgovore i definišu “fundamentalni principi za konstituisanje vlasti u Glavnom gradu zasnovani prije svega na programskim i kadrovskim kompetencijama”. U Evropskom savezu bili su još konkretniji. Predstavili su svoju pregovaračku platformu zasnovanu na pet principa: građani u fokusu, dinamičan razvoj i unaprjeđenje infrastrukture, kadrovska politika zasnovana na kompetencijama, transparentnost i otvorenost u radu te odgovorno upravljanje javnim finansijama i resursima.
“Za nas je isključivo bitna postizborna programska koalicija a kadrovi su izvedena kategorija”, kaže za Monitor Budimir Mugoša (SDP) navodeći kako u Evropskom savezu vjeruju u mogućnost dogovora i ako se njihovi mandati ne podrazumijevaju u bilo kakvoj postizbornoj koaliciji bez preciznog prethodnog dogovora. “Podgorica je u institucionalnom i razvojnom haosu i imamo obavezu prema građanima da slušamo njihov glas, koji je na izborima bio veoma jasan. Nadam se da će stabilnu većinu napraviti stranke koje su napravile otklon od dosadašnje vlasti. Sve drugo bi bila prevara građana jer su jasne bile poruke svih u predizbornoj kampanji. Sada je na političarima da ispoštuju poruke građana sa izbora, i da vjerujemo da će doći do dogovora”, kazao nam je Mugoša.
Na drugoj strani, najupečatljiviji je gromoglasni muk koalicije PES-a i Demokrata. Nosilac njihove zajedničke liste, ministar energetike Saša Mujović djeluje kao čovjek potpuno posvećen svom sadašnjem poslu. To bi moglo da ukazuje kako se manje vidi kao potencijalni nosilac izvršne vlasti u Glavnom gradu. Ne treba zaboraviti, razmimoilaženja bivših kolega iz nekadašnjeg, jednistvenog, PES-a i uslovila su prijevremene izbore u Podgorici. Ti ožiljci se teško saniraju, i neće biti lako postići dogovor PES-a i koalicije koju je u Podgorici predvodio Milatović. Upućeni tvrde da su i lični odnosi Spajića i Milatovića, odnosno izostanak komunikacije između njih dvojice, sve veća prepreka ne samo dogovoru, veći i ozbiljnijim razgovorima o eventualnoj saradnji.
Problem je registrovao i Andrija Mandić pa je, neki dan, podsjetio kolege iz vladajuće koalicije na državnom nivou da bi, nakon proglašenja zvaničnih rezultata izbora, trebali da povuku neki potez u pravcu formiranja vlasti. “Ja mislim da poziv za okupljanje parlamentarne većine u Podgorici treba da potekne od onoga ko je osvojio najveći broj glasova, a to je koalicija PES – Demokrate”, kazao je on svjesno previđajući da je najveći broj glasova na septembarskim izborima osvojio DPS. I da toj partiji, dobrim dijelom zahvaljujući i njegovom angažmanu, koalicioni potencijal raste. Sa do skora nepostojećeg na sadašnji status sve je moguće.
Knežević je bio direktniji. Osvrćući se na ćutanje PES-a i Demokrata, poručio je kako “ni Spajić ni bilo ko drugi, nema pravo da ostavi ni minimum prostora za vraćanje DPS-a ne vlast”. U skladu sa tim stavom, predsjednik NDP je u ime ZBCG pozvao Milatovića na pregovore i razgovore, naglašavajući kako oni ne žele da se odreknu Jakova Milatovića, “koji je sastavni dio 30. avgusta 2020. godine”. Pride, valjda da ubaži nedavne (političke) prijetnje upućene na račun predsjednika države, ali i da odgovori na neke ideje koje moguće kolaju među zvaničnicima dvije provladine koalicije u Podgorici, Knežević poručuje: “Ne smatramo ni da ga treba neutralisati i izolovati, a praviti koalicije sa takozvanim satelitima DPS-a, koji nam možda žele i gore nego sama DPS”.
Nije, dakle, lako ni na toj strani.
Pokreta Preokret se unaprijed odrekao mogućnosti da sa dva odbornika uđe u vlast. To ne znači da do njih nijesu stizali zanimljivi prijedlozi. “Ponuda da promijenimo stav je bilo, dolazile su u uvijenim ili direktnim formatima, i svodile su se na to ne da se mijenja sistem, već da mi budemo dio dila na kraju kojeg bismo postali ekspozitura političkih korporacija”, kaže za Monitor Srđan Perić. “Da ne ostavim dilemu: tajnih pregovora nije bilo – sve što smo govorili javno saopštavali smo i onima koji su slali ponude. Svaki drugi odgovor osim odbijajućeg bio bi iznevjeravanje volje građana koji su dali podršku za glas protesta… I da naglasim: to nije pasivna već u datim okolnistima najaktivnija moguća pozicija. To je početak primjene sistema vlasti za koji se zalažemo. Počinjemo od lokalnog nivoa.”
Podgorica čeka. Novu vlast ili nove izbore.
Prerada Crne Gore
Andrija Mandić i Milan Knežević se nadmeću produžavajući listu identitetskih ultimatuma i zahtjeva: novi državni simboli, dvojno (crnogorsko) državljanstvo za državljane Srbije, srpski jezik kao službeni (uz crnogorski) umjesto sadašnje ustavne definicije “jezik u službenoj upotrebi”, proporcionalna zastupljenost građana srpske nacionalnosti u administraciji, policiji i vojsci, putinovski zakon o agentima stranog uticaja… Sve to je začinjeno idejom da se, ukoliko njihovi zahtjevi ne budu usvojeni “dogovorom” mimo poštovanja važeće ustavne procedure, oni organizuju novu podgoričku, pardon, ustavotvornu skupštinu. Onu što se, prema definiciji pojma, organizuje kada treba donijeti ustav novoformirane države, ili nakon što se u nekoj koja već ima svoj ustav, organizuje puč/revolucija s ciljem da se nasilno promijeni državno uređenje ili državni status zemlje.
Nagađanja šta se sve ovim zahtjevima želi postići razriješio je, dobrim dijelom, Zoran Čvorović, profesor Pravnog fakulteta u Kragujevcu i, jezikom koalicije ZBCG, afirmisani agent ruskog uticaja u Srbiji. A čini se i šire.
“Rešenjem ustavnog statusa srpskog jezika, automatski bi se otvorilo pitanje neodrživosti građanskog karaktera Crne Gore”, piše Čvorović u desničarskom Novom Standardu nakon saopštavanja identitetskih rezultata popisa u Crnoj Gori.
“Jer, država koja ima dva službena jezika, koji su izrazi dva različita nacionalna identiteta i od kojih ni jedan nema apsolutnu većinu, ne može biti građanska država…
Kada promena odredbe Ustava o službenom jeziku dovede u pitanje građanski karakter Crne Gore, onda će se neminovno otvoriti i pitanje neodrživosti postojećeg grba, zastave i himne Crne Gore.
Jer, Crna Gora kao država dve dominantne nacionalne zajednice sa dva službena jezika, mora imati takve državne simbole koji izražavaju dvonacionalni karakter države Crne Gore. I najzad, postojeći pleonastički i otuda besmislen st. 1. čl. 12. Ustava Crne Gore, po kome „u Crnoj Gori postoji crnogorsko državljanstvu“ trebalo bi brisati, jer je isključivo u službi asimilacije Srba, a protivan je dvonacionalnom karakteru Crne Gore, koji potvrđuju podaci najnovijeg popisa stanovništva.”
Na kraju svog teksta Čvorović iz teorije prelazi na praksu: “Za uspeh tog poduhvata nužan je kompromis među stranakama koje su srušile Đukanovićev režim, ali koje su u identitetskom smislu potpuno različite. Do kompromisa se može doći samo ako srpski narod u Crnoj Gori uspe u narednom periodu da jasno i odlučno formuliše stav da je alternativa kompromisu (=društvenom ugovoru) oko nove konstitucionalizacije Crne Gore raspad države, jer je njen sadašnji ustavni identitet oktroisan suprotno, ne samo istorijskom biću Crne Gore, već i postojećoj etničkoj i jezičkoj stvarnosti crnogorskog društva.”
To je uglavnom to. Da ne bude nismo znali.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
Tempo EU integracija nije onakav kakvom smo se nadali, program ES 2 uz povećanje plata i penzija nosi i brojne rizike. Ipak, najviše problema Milojko Spajić i njegova vlada imaju zbog unutrašnjih trvenja i očiglednog nauma dijela uticajnih političkih partnera da u fokus vrate tzv. identitetske teme, gazeći građansko ustrojstvo Ustava Crne Gore
Prije tačno godinu dana, na sjednici parlamenta na kojoj se glasalo o njegovom programu i personalnom sastavu predložene vlade, tadašnji mandatar Milojko Spajić odbio je da pročita svoj ekspoze. Da ne gubimo vrijeme, lakonski je preskočio eksplicitnu Ustavnu obavezu. (Mandatar iznosi u Skupštini svoj program i predlaže sastav Vlade, propisuje član 103). Bila je to naznaka da će odsustvo javnosti rada i neobavezujući odnos prema pravilima i zakonima biti jedno od najupečatljivijih obilježja njegovog kabineta.
Spajićeva Vlada ipak je izabrana. Već prvog dana mandata, donijela je odluku o odlaganju popisa i početku parlamentarnog dijaloga u potrazi za konsenzusom, kako bi se taj statistički posao vratio u regularne vode. Tako smo od prijetnji bojkotom i zahtjeva Monstata da nadležni izvrše procjenu bezbjednosti njihovih popisivača, stigli do popisnog procesa bez ozbiljnijih tenzija i, kanačno, rezultata kojima su manje-više svi zadovoljni. Makar javno. Samo rijetki su konstatovali kako popisni proces od usvajanja metodologije do objavljivanja prvih preliminarnih i konačnih rezultata nije prošao eksternu reviziju struke. To, kako bi se moglo pokazati, nije sasvim beznačajan (a možda ni slučajan) propust.
Uglavnom, Milojsko Spajić i njegova Vlada dobili su prvi veliki plus na javnoj sceni.
Drugi, veooma značajan i politički upotrebljiv uspjeh, stigao je krajem juna: Crna Gora je iz Brisela dobila Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24 koja se odnose na vladavinu prava (IBAR). Do tog istorijskog rezultata stigli smo dajući pregršt obećanja i usvajanjem niza Zakona koji su pripremljeni i usvojeni po hitnoj proceduri, bez javne rasprave i debate u parlamentu. Spajićevski.
Uočeni problemi biće rješavani u hodu, poručeno je. I zaboravljeno. Baš kao što su zaboravljena obećanja, evo treće vlada od smjene DPS-a 2020., da će Crna Gora konačno dobiti zakone o vladi i Skupštini kojima će se, na primjer, normirati broj ministarstava i propisati procedure u redovnim i posebnim okolnostima (tehnička vlada). Odnosno, urediti rad parlamenta. Da ne dolazimo u situaciju da predsjednik parlament , prvi među jednakima, po vlastitom nahođenju zakazuje i otkazuje sjednice, mijenja obilježja parlamenta, sklanja i postavlja zastave… Ili, čemu smo takođe imali priliku da svjedočimo, sam sa sobom održava sjednice Skupštine i donosi odluke lažirajući prisustvo kvoruma.
Vratimo se Vladinom jubileju. Skoro su se poklopili datumi obilježavanja prve godišnjice rada 44. Vlade i 100 dana od njene rekonstrukcije. Tada smo dobili izvršnu vlast koja, uz premijera, ima sedam potpredsjednika i 25 ministarstava. Njeni članovi dolaze iz redova PES-a, Demokrata, koalicije ZBCG, SNP-a, koalicije albanskih nacionalnih stranaka i Bošnjačke stranke. Rekonstrukciju su podržala 53 poslanika u parlamentu. S tim u vezi, test pitanje: znate li ko je Milan Butorović?
Najavljena još koalicionim sporazumom partija članica vladajuće kolacije, rekonstrukcija vlade koja je podrazumijevala imanovanje ministara i potpredsjednika iz partija koje predvode Andrija Mandić i Milan Knežević djelovala je kao prevelik izazov. Čak i za nepopravljivog optimistu, neopterećenog procedurama („tehnikalijama“) kao što je aktuelni premijer.
Mogućnost da će proruske i antiNATOvske snage dobiti prostor u izvršnoj vlasti dugo je i snažno problematizovana od strane naših, kako se to kaže, euroatlantskih partnera. Sve dok specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar, proljetos, nije poručio kako je „najvažniji zadatak za Crnu Goru da podrži sve što premijer radi“. Tada je postalo jasno da će teško započeto partnerstvo trajati duže nego što su priželjkivale njihove opozicione kolege. Kao uračunata protivteža, u vladu je ušla i Bošnjačka stranka sa većim brojem ministarskih mjesta.
Eskobarovu preporuku uslišila je većina aktera sa ovdašnje političke scene. Sa izuzetkom predsjednika Jakova Milatovića i bivšeg premijera Dritana Abazovića. “Danas je Crna Gora žrtva najprimitivnije političke trgovine i neodgovornosti koju premijer u kontinuitetu demonstrira prema vođenju države”, jedna je od ocjena Milatovića koja odslikava njegov stav prema nekadašnjem najbližem savezniku, sa kojim je formirao pokret Evropa sad.
Nakon popisa, IBAR-a i rekonstrukcije vlade, sledeći veliki izazov pred Vladom Milojka Spajića bilo je ispunjenje paketa predizbornih obećanja najavljenih pod sloganom Evropa sad 2. Ona su (djelimično) ispunjena, ali bi se moglo ispostaviti da su troškovi te finansijske kombinatorike značajno veći od koristi koju će imati zaposleni ili penzioneri sa prosječnim primanjima. Ako se obistine strahovi od novog talasa poskupljenja koja bi, dijelom, mogla biti posljedica i povišica bez ekonomskog pokrića, onda će gubitnici biti svi. Računajući tu i državu, odnosno njenu kasu.
Zanimljivo, Fiskalna strategija, u koju je inkorporiran program Evropa sad 2, još nije usvojena u Skupštini. Zato su usvojene izmjene paketa zakona koje su proizašle iz potrebe da se Startegija realizuje. Još jedan primjer nonšalantnog odnosa izvršne i zakonodavne vlasti prema propisima.
To nije tako mali problem. Među poglavljima koja su u ovonedjeljnom izvještaju EK dobila nižu ocjenu nego prošle godine nalaze se četiri koja bi mogli svrstati među obećane prioritete rada aktuelne Vlade. I nešto za šta je premijer zainteresovan i, valjda, upućen. Riječ je o jačanju ekonomskih aktivnosti i razvoju saobraćajne infrastrukture.
Ocjenu „bez napretka” dobile su aktivnosti u oblastima privredno pravo, konkurencija i transevropske mreže (poglavlja 6, 8 i 21) dok je kod saobraćajne politike (poglavlje 14) ocjena pala sa „dobrog“ na „ograničen“ napredak. To dovodi u pitanje realnost obećanja da će, u mandatu ove vlade, početi putno uvezivanje Crne Gore mrežom autoputeva i brzih cesti. I da će taj posao biti rađen promišljeno i planski.
Ipak, najviše problema Milojko Spajić i njegova vlada imaju zbog unutrašnjih trvenja i očiglednog nauma dijela uticajnih političkih partnera predvođenih koalicijom ZBCG da u fokus vrate tzv. identitetske teme. Na način koji podstiče postojeće i budi nove društvene podjele. Sa očiglednom željom da se, makar u ustavno-zakonodavnom smislu, započne sa izmjenom postavke o Crnoj Gori kao građanskoj državi.
Rezolucija o genocidu u logorima sistema Jasenovac, Dahau i Mathauzen poslužila je dijelu vladajuće koalicije kao protivteža Vladinom stavu prilikom usvajanju UN-ove Rezolucije o danu sjećanja na genocid u Srebrenici. Ali i za ciljno pozicioniranje tog dijela vlasti kao promotera i zaštitnika svesrpskih nacionalnih interesa u regionu. Po cijenu, ako ne i uz želju, kvarenja odnosa Crne Gore sa susjedima. Prije svega Hrvatskom a, u perspektivi, i sa Bosnom i Hercegovinom i Kosovom.
Na domaćem terenu, paralelno su tekle akcije najave pokretanja inicijative za izmjenu Ustava kako bi srpski jezik od jezika u službenoj upotrebi dobio status službenog jezika i zahtjevi za izmjenu zakona o državljanstvu. Prva od pomenutih inicijativa nije sporna iz perspektive legitimiteta ali jeste ono što se čita između redova – da će u tom zahtjevu ZBCG sa tihim partnerima pokušati da zaobiđe Ustavom propisane procedure.
Jedan od mogućih načina da se izvede taj „poduhvat“ je izmjena Zakona o državljanstvu, odnosno naum da se neznanom broju stanovnika susjednih država, prije svega Srbije, omogući status dvojnih državljana. Tako bi državljani Crne Gore sa stalnim prebivalištem u inostranstvu ( nerijetko, bez stvarnih veza sa Crnom Gorom) mogli postati dominantna, čak „kvalifikovana“ većina. Koju samo mali korak – priređivanje izbornog zakonodavstva koje pravo glasa daje svim državljanima, bez obzira na njihovo stalno mjesto boravka – dijeli od mogućnosti da odlučujuće utiče na budućnost građana Crne Gore. I bez toga, sa iskazanom nesposobnošću aktuelnih, kao i prethodnih, vlasti da urede evidencije boravka i birački spisak, mogućnost zloupotreba dvojnog državljanstva je očigledna.
Sve to je začinjeno aktivnostima na reviziji istorijskih činjenica iz bliže i dalje prošlosti. Relativizuju se zločini i veličaju zločinci iz nedavnih ratova na prostoru bivše SFR Jugoslavije (Slobodan Milošević, Ratko Mladić, Radovan Karadžić), najavljuju i traže odobrenja za podizanje spomenika akterima događaja koje bi se, najblaže, mogli označiti kao kontroverzni (Amfilohije Radović, Pavle Bulatović), promoviše narativ o dva antifašistička pokreta tokom Drugog svjetskog rata s namjerom da se abolira četnički pokret i opravdaju njihovi zločini.
Premijer i njegova većina u Vladi ne snalaze se najbolje sa tim narativima. Lutaju od pokušaja ignorisanja, povremenog odobravanja, do obećanja da se tektonske ustavne/društvene promjene neće realizovati bez „širokog konsenzusa“. Koliko će biti istrajni u tom naumu i šta su im eventualne alternative to će pokazati, vjerovatno, već druga godina mandata 44. Vlade. Biće tu posla za sve. Posebno za gospodina Butorovića (PES), ministra bez portfelja zaduženog za odnose Vlade sa Skupštinom Crne Gore.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
Kolumne
Novi broj
SA LJILJANOM TOMANOVIĆ PONOMAREV U OČEVOM ATELJEU: Kroz generacije
Iskorak
ZORAN BEĆIROVIĆ, KONTINUITET NASILJA NAD NOVINARIMA I KRITIČARIMA: Do kada?
Izdvajamo
-
Izdvojeno2 sedmice
OSUJEĆEN PLAN VLADE DA SA 6,3 MILIONA POMOGNE TOMISLAVA ČELEBIĆA I ĐUKANOVIĆEV UDG: Tajna poništenog tendera
-
INTERVJU3 sedmice
VESELIN RADULOVIĆ, ADVOKAT: Nema reforme dok se ne odstrane kadrovi pravosudnog kartela
-
INTERVJU3 sedmice
TAMARA SKROZZA, NOVINARKA I UREDNICA U AGENCIJI FONET, DOBITNICA NAGRADE „DUŠAN BOGAVAC-ZA ETIKU I HRABROST“: Danas trpimo „ pritisak bez otisaka prstiju “
-
DRUŠTVO3 sedmice
HAPŠENJE STRAHINJE KOPRIVICE, SINA DUGOGODIŠNJEG POLICIJSKOG FUNKCIONERA DUŠKA KOPRIVICE: Neobične veze
-
Izdvojeno3 sedmice
KORUPCIONAŠKA AFERA MOŽURA NA SUDU U ŠPANIJI: Fersa štiti Đukanovića
-
DRUŠTVO3 sedmice
SLUČAJ BATA CAREVIĆA: Sudstvo je golo
-
Izdvojeno3 sedmice
ODRŽAN TREĆI MUNDIJAL PRIJATELJSTVA: Ulcinj ponovo okupio legende sporta
-
FOKUS3 sedmice
NAŠ EVROPSKI PUT: Reformska agenda nereformska praksa