Povežite se sa nama

Izdvojeno

TRKA ZA ČELNIKA ODBORA ZA BEZBJEDNOST: Nema odmora dok traje obnova

Objavljeno prije

na

Unutar nove skupštinske većine traju pregovori oko nasljednika Milana Kneževića na mjestu predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu. DPS bi rado vidio bivšeg ministra odbrane Predraga Boškovića, dok koalicija Crno na bijelo i Socijalistička narodna partija (SNP) na to mjesto pokušavaju pogurati poslanika Dragana Ivanovića

 

Odbor za bezbjednost i odbranu, kojim je gotovo godinu i po predsjedavao lider Demokratskog fronta Milan Knežević, pamtićemo po čestim saslušavanjima čelnika bezbjednosnog sektora. Na saslušanja se nije odazivao jedino bivši premijer Zdravko Krivokapić, dok je najčešći „gost“ bio tadašnji vicepremijer, a današnji predsjednik Vlade Dritan Abazović.

Pamtićemo i to da je na čelo takvog Odbora izabran poslanik, koji je u tom trenutku bio prvostepeno osuđen za pokušaj terorizma. Kasnije je Apelacioni sud poništio presudu i vratio je Višem sudu na ponovno odlučivanje. Ipak nije baš uobičajeno: funkciju predsjedavajućeg odbora dobila je osoba osumnjičena za terorizam, a pritom je prošla bezbjednosne provjere za tu funkciju.

Riječ je o jednom od najvažnijih tijela u Skupštini. Razmatra predloge zakona, drugih propisa i opštih akata, strategiju i druga pitanja iz oblasti bezbjednosti i odbrane Crne Gore i njenih građana i vrši parlamentarnu kontrolu rada policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost i drugih bezbjednosnih organa i službi. Članovi odbora imaju pristup tajnim podacima iz sektora bezbjednosti, a predsjednik i zamjenik članovi su Vijeća za nacionalnu bezbjednost – krovnog tijela obavještajnog sektora. Odbor vrši nadzor nad Agencijom za nacinalnu bezbjednost, Ministarstvom odbrane, Ministarstvom unutrašnjih poslova i Upravom policije.

Zbog svega toga pripadnici nove većine žele da što prije preuzmu taj odbor. Problem je što koalicioni partneri na čelu tog skupštinskog tijela vide različite ljudi. Najbrojniji partner, Demokratska partija socijalista (DPS), za Kneževićevog zamjenika rado bi vidjela bivšeg ministra odbrane Predraga Boškovića, dok manji partneri Crno na bijelo i Socijalistička narodna partija (SNP) na to mjesto pokušavaju pogurati poslanika Dragana Ivanovića. Pregovori još traju.

Takvu informaciju iznio je in a TV Vijesti aktuelni predsjednik odbora Milan Knežević. On je rekao da je u toku „mrtva trka” da li će Bošković ili Ivanović biti imenovani za predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu.

„Zašto fino ne izađu kao ljudi, potpišu inicijativu za moju smjenu i smijene me, nego preko Administrativnog odbora žele da promijene čitav sastav Odbora za bezbjednost i odbranu i da kažu: ‘Evo, mi nismo smijenili Milana Kneževića’”, rekao je predsjednik Demokratske narodne partije.

On je optužio „kavački klan” da opstruira održavanje sjednice Odbora. Članovi tog odbora nedavno su trebali da saslušaju ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića, direktora Uprave policije Zorana Brđanina, vršioca dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Sava Kenteru, glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića i šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Bilo je predviđeno da u „gluvoj sobi” odgovaraju na poslanička pitanja o dokazima koje je Europol dostavio u julu prošle godine, a koji službenika ANB-a Petra Lazovića i policajca Ljuba Milovića povezuju sa kavačkim kriminalnim klanom. Sjednica nije održana jer na zasijedanje nijesu došli članovi iz redova Demokratske partije socijalista – Predrag Bošković i Branko Čavor, koji su još ranije saopštili da će uskratiti kvorum.

„Ne žele da dođu na ovu sjednicu, jer žele da dobiju na vremenu dok se desi moja smjena i kako bi neko drugi preuzeo odbor. Mene u ovom trenutku pokušava da smijeni kavački klan”, rekao je Knežević.

Poslanik DPS-a i bivši premijer Duško Marković odgovorio mu je u TV debati da to što sjednica nije održana, ne znači da se radi o velikoj zavjeri  koja dolazi iz partije ili od predsjednika Demokratske partije socijalista, sa ciljem destrukcije. Rekao je i da je normalno da nova vladajuća većina želi ključne odbore u Skupštini.

Poslanica SNP-a Milosava Paunović potvrdila je da je Dragan  Ivanović kandidat za nasljednika Kneževića. Ona smatra da bi Ivanović ispunjava profesionalne kriterijume za tu dužnost. „Riječ je o čovjeku koji je dugo godina bio na važnim mjestima u sistemu bezbjednosti, pa stoga smatramo da ga to kvalifikuje da preuzme tu funkciju, koju mora obavljati profesionalac”, istakla je Paunović.

Dragan Ivanović je, na predlog bivšeg premijera Zdravka Krivokapića, vodio Komisiju za analizu rezultata operativnog usklađivanja organa obavještajno-bezbjednosnog sektora u vezi sa događajima na Cetinju, koja je bila formirana pri Birou za operativnu koordinaciju bezbjednosnih službi. U njegovoj biografiji piše da je završio Pravni fakultet. Iako je poznato da je radio u policiji, drugi detalji nijesu poznati.

Predrag  Bošković je član Predsjedništva DPS-a, po profesiji je diplomirani ekonomista. Četiri puta je bio ministar, poslanik u više mandata, a sada je član Odbora za bezbjednost. Posljednja njegova pozicija bila je na čelu Ministarstva odbrane, odakle ga je ispratila afera političkog pritiska na kandidate za kadete Vojske Crne Gore. Nepravosnažno je osuđena aktivistkinja te partije Dušica Vulić koja je pred parlamentarne izbore 2020. u ime DPS-a obećavala kandidatima za Vojsku Crne Gore da će dobiti posao u zamjenu za glasanje za tu stranku. Podgoričko tužilaštvo u tom postupku nije proširilo istragu iako je bilo indicija i izjava o umiješanosti drugih osoba visokopozicioniranih u MO.

U trenutnom sastavu Odbora za bezbjednost su, pored Boškovića i Ivanovića i poslanici Mevludin Nuhodžić (DPS), Vladan Raičević (PzP), Dragan Krapović (Demokrate), Boris Bogdanović (Demokrate), Miloš Konatar (URA), Branko Čavor (DPS) i Ivan Brajović (SD).

 

Ponovno suđenje tek u septembru

Početak suđenja za slučaj „terorizam“ odložen je za 5. septembar zbog zahtjeva za izuzeće specijalnog tužioca Saše Čađenovića. Zahtjev su podnijeli branioci Andrije Mandića i Milana Kneževića – advokati Dušan Radosavljević i Miroje Jovanović. Advokati se pozvali na izjavu advokata Tobi Kedmana iz Londona koji je zastupao Džozefa Asada, na kojeg je na sastanku sa Čađenovićem, Katnićem i tadašnjim potpredsjednikom Vlade Zoranom Pažinom vršen pritisak.

„Dali su mu spisak pitanja i moguće odgovore kako treba da odgovori Asada, i da optuži Kneževića i Mandića“, rekao je Radosavljević.

U javnom suđenju pred Višim sudom, koje se prenosilo na gotovo svim lokalnim televizijama, a pomno su pratili i komentarisali domaći i inostrani zvaničnici, optuženi u ovom predmetu osuđeni su 2019. godine na skoro 70 godina zatvora. Apelacioni sud 2021. Ukinuo je prvostepenu presudu kojom su osuđeni Mandić i Knežević, te dvojica ruskih državljana i bivši komandant srpske žandarmerije Bratislav Dikić, jer su u presudi počinjene bitne povrede odredaba krivičnog postupka.

 

ANB prisluškuje lidere Demorkatskog fronta?

Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) bez naloga Vrhovnog suda nadzire trojicu lidera Demokratskog fronta – Milana Kneževića, Andriju Mandića i Nebojšu Medojevića. To je saopštio Milan Knežević nakon odložene sjednice Odbora.

„Ponovo smo stavljeni na mjere tajnog nadzora, bez odluke Vrhovnog suda i sumnjamo za potrebe upravo kavačkog klana, koji smo najviše mi prozivali prethodnih godina i ukazivali na njihovu spregu sa policijom, tužilaštvom i vrhom države. Zato pozivam Vrhovni sud i Sudski savjet da se izjasne da li postoji zakonita odluka na osnovu koje smo ponovo stavljeni na mjere tajnog nadzora”, rekao je Knežević.

Tvrdi da ANB prisluškuje njihove mobilne i fiksne telefone, telefone u stranačkim prostorijama i nadzire im elektronsku poštu

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

ZORAN BEĆIROVIĆ, KONTINUITET NASILJA NAD NOVINARIMA I KRITIČARIMA: Do kada?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića, nije incident. To je kontinuitet svestrane nasilničke prakse Zorana Ćoća Bećirovića. Pitanje je: hoće li država konačno stati na put tom nasilju? Ili će učinjenost i novac neforomalnog gospodara Kolašina prevagnuti i kod sadašnjih vlasti

 

 

Novinari su ponovo bili meta kontroverznog biznismena i njegovih tjelohranitelja. Osnovni sud u Podgorici odredio je pritvor do 30 dana Zoranu Ćoću Bećiroviću, Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću, dok je Bećirovićev sin Luka nakon tužilačkog pritvora pušten na slobodu. Njih su četvorica osumnjičeni da su u nedjelju veče, verbalno a potom i fizički, napali novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića.

“Osnovano se sumnja da su osumnjičeni kritičnom prilikom u alkoholisanom stanju Ani Raičković uputili veći broj grubih uvreda i ozbiljnih prijetnji, prepoznajući je kao novinarku koja je u više navrata u svojim tekstovima u okviru crne hronike pisala o pojedinim osumnjičenim licima”, saopšteno je iz Osnovnog suda. “Osumnjičeni Bećirović i Mijatović su istu fizički napali na način što su je uhvatili rukama za kosu i vukli je, usljed čega je glavom udarala po unutrašnjosti svog vozila u kojem se nalazila, dok  je osumnjičeni Mijatović istovremeno držao za vrat i stiskao, a nakon čega su polomili staklo na zadnjem vjetrobranskom staklu njenog vozila “, navodi se dalje.

U saopštenju u kom se obrazlaže odluka o određivanju sudskog pritvora, navedeno je da su osumnjičeni “fizički nasrnuli na Gagovića i Arapovića, isključivo iz razloga što su uvidjeli da se radi o osobama bliskim Raičković i to na način što su Gagoviću zadali više udaraca pesnicama i nogama u predjelu glave i tijela, dok su Arapovića pokušali nasilno izvući iz vozila, kada je imao namjeru da se udalji sa lica mjesta. Sva oštećena lica su zadobila povrede u predjelu glave i tijela.”

Napadanuta novinarka dala je detaljniji opis nasilja koji je pretrpjela, skupa sa svojim bližnjima. Izdvajamo dio koji opisuje šta se desilo kada je sjela u automobil i  pokušala da ode sa mjesta gdje je napadnuta, ispred lokala brze hrane Gurman u Bloku V.  On, možda, najpotpunije  ilustruje bezobzirnost siledžija. “Tada je grupa napadača došla do mene, otvorili su vrata i Mijatović me stezao za vrat i govorio: Reci kako se zove momak (njen sin – prim. Monitora). Nijesam htjela, a on je ponavljao da kažem, jer će ga, prijetio je, svakako naći, a ako ne progovorim, mene ubiti”. Uporedo, svjedoči novinarka, dok je Mijatović držao za vrat, Bećirović je uhvatio za kosu i lupao joj glavu o vrata vozila. “Kad su me pustili, a ovaj (osumnjičeni Dukić) mi sugerisao da se udaljim, Bećirović je uzeo nešto, udario u auto i slomio mi zadnje staklo.”

Iako je opis događaja sličan onom u saopštenju Osnovnog suda, konačni zaključci čude: “Pritvor je određen zbog opasnosti od ponavljanja djela u odnosu na Mijatovića i Dukića, budući da su ranije osuđivani zbog krivičnih djela sa elementima nasilja, dok je u odnosu na Bećirovića pritvor određen zbog opasnosti da će učiniti krivično djelo kojim prijeti, imajući u vidu činjenicu da je osnovano sumnjiv da je kritičnom prilikom uputio prijetnje oštećenoj…”.

Ispada da je Bećirović osnovano sumnjiv ne zato što je fizički napao novinarku, već samo zato što je vrijađao i prijetio. To je u suprotnosti sa njenim tvrdnjama, ali i opisom događaja koji je tužilaštvo podnijelo uz zahtjev za određivanje pritvora, a sud prihvatio. Uz malu intervenciju koja bi u nastavku postupka mogla biti od velike koristi Bećiroviću.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVEMBAR PUN SLUŽBENIH PUTOVANJA U VLADINOM OFISU: Skupo, a ne vrijedi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim što je pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice, još neobičnije su  međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nisu u njihovoj naležnosti. I od kojih zemlja baš i nema neku korist, a košta nas papreno.  Doduše i kod kuće nas koštaju

 

 

Ko je ovih dana zalutao na sajt Vlade Milojka Spajića, imao je razloga da se makar blago začudi.  U odjeljku Kalendar aktivnosti,  u kojoj Vlada najavljuje događaje za ovu i narednu sedmicu,  mahom su službena putovanja ministara/ki i njihovih delegacija.  Doduše, u Kalendaru se našla i rijetka unutrašnja aktivnost izvršne vlasti – ministar poljoprivrede Vladimir Joković uručio je 11. novembra 11 snjegočistača za sjever Crne Gore.  Bar je neko u zemlji.Ne samo zbog vremenskih nepogoda, nego i zbog predstojećih izbora u Budvi.

Jasno, premijer, potpredsjednici i ministri moraju da putuju i vode međunarodne aktivnosti.No, pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice. Još neobičnije su međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nijesu u njihovoj naležnosti. Iod kojih zemlja baši nema neku korist, a košta nas papreno. Doduše i kod kuće nas koštaju, a korist za zemlju je počesto upitna.

Prema kalendaru aktivnosti, ministar za urbanizam i prostorno planiranje Slaven Radunović će u novembru biti odsutan iz zemlje deset dana, od 14. do 24. novembra.  Iz Ženeve, u kojoj će biti dva dana, odletjet će  u Baku. Na sedam dana.

Radunović će u Ženevi već biti kada ovaj broj Monitora bude u štampi. Odlazi na Forum Kran Montana, koji je ove godine posvećen temi globalne bezbjednosti. Šta će minnistar urbanizma na konferenciji o bezbjednosti i je li to bio baš naš najbolji odabir, nije obrazloženo u Predlogu platforme koju je Radunović priložio kad se kandidovao za put. U vrlo oskudnom obrazloženju navodi se  tema Foruma, a ne i svrha Radunovićevog prisustva.

“Teme koje će se na ovom skupu obrađivati pokrivaju oblasti geostrategije, upravljanja međunarodnim poslovima u cilju borbe protiv terorizma, bezbjednosni problemi koji vrše uticaj na javni prostor, pomorski aspekti globalne bezbjednosti, finansije/bankarstvo i sajber bezbjednost, energetska sigurnost, zdravstvena bezbjednost, bezbjednost životne sredine, bezbjednost hrane, rudarstvo kao komponenta ekonomske sigurnosti, bezbjednost kritične infrastrukture…”,, stoji u Predlogu.  Teško da će Radunović imati šta da kaže na temu recimo sajber bezbjednosti, obzirom da u Ministartsvu imaju tehničkih problema čak i sa faksom,  kad treba odgovoriti na pitanja javnosti. Možda ovo “bezbjednost kritične infrastrukture”.

U Ženevi je sa ministrom Radunovićem i Andrej Orlandić, v.d. generalnog direktora Direktorata za strateške odnose i komunikacije.  “Troškovi članova delegacije procjenjuju se na 5.867,50EUR”, navodi se u Predlogu. I padaju na račun Ministarstva, odnosno građana.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RASTU RAČUNI ZA STRUJU, VODU…: Disanje je džabe, ali nije zdravo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Struja možda neće poskupjeti ali će računi za struju biti veći. Ovo možda tu je zbog činjenice da EPCG još nije odlučila da li će, prvi put u ovoj deceniji, povećati cijenu kilovata koje isporučuje domaćim potrošačima. Pretpostavlja se da će, nakon poruka vladinih čelnika, pokušati da odlože neminovno poskupljenje

Ono što je, zapošljenima, Vlada dodala na platu programom Evropa sad 2, počeće već od januara da se vraća u državni trezor, preko prihoda državnih (sistem EPCG) i lokalnih komunalnih preduzeća. Nova godina donijeće nove, veće, račune za struju, vodu i kanalizaciju, odvoz i deponovanje smeća… Neka će poskupljenja biti manja, druga veća, ali će se svako od njih osjetiti u troškovniku crnogorskih domaćinstava.

Ipak, premijer Milojko Spajić ne da se lošim vijestima. “Zbog Evrope sad 2 neće biti nikakvih povećanja nigdje”, obećao je prošle nedjelje prkoseći činjenicama. “Neće biti povećanja cijena struje od januara 2025. godine”, pridodao je predsjednik Vlade, naglasivši kako pokret Evropa sad (PES), u opštinama gdje je dio lokalnih vlasti, “neće dozvoliti povećanje cijena vode”.

Prvi dio iznijetih tvrdnji, koji se tiče cijena električne energije, pojasnio je, već sjutradan, ministar energetike Saša Mujović. Manje naklonjeni premijeru Spajiću rekli bi kako ga je ministar Mujović – demantovao.

Odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini CG, Mujović je saopštio kako 1. januara neće doći do povećanja cijene aktivne električne energije (to je cijena po kojoj nam EPCG prodaje svoje kilovate, bez dodatnih troškova), ali bi moglo doći do uvećanja računa za struju. Otprilike, izračunao je ministar, jedan euro na prosječni mjesečni račun od 30 eura. “Postoji jedna stavka na računima nad kojom ni ministarstvo ni premijer nemaju ingerencije”, edukovao je ministar poslanike i ovdašnju javnost. “Zove se troškovi korišćenja prenosnog i distibutivnog sistema tzv. regulatorno dozvoljeni prihod koji reguliše Regulatorna agencija. Ako se desi, a sjednica će biti 18. novembra, da Agencija odobri veći prihod za CEDIS i CGES, neminovno je da od 1. januara, računi budu uvećani za tu stavku.“

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo