Impresivna je bila izdavačka djelatnost Poslovne zajednice profesionalnih pozorišta Bosne i Hercegovine. Ratna dešavanja ugasila su ovu, nekada u Jugoslaviji, respektabilnu teatarsku instituciju
Najprije surađujući, a potom rukovodeći negdanjom Poslovnom zajednicom profesionalnih pozorišta Bosne i Hercegovine utemeljio sam izdavačku djelatnost ove, nekada u Jugoslaviji, respektabilne teatarske institucije. Ta grana djelatnosti zajednice realizirana je kroz tri biblioteke: Rukopisi, Prva izvođenja i Teatrorama. Svaki dramski autor koji je tada živio i djelovao na teritoriji Bosne i Hercegovine mogao je donijeti u zajednicu novi napisan dramski tekst i bio bi umnožen u onoliko primjeraka koliko je tada bilo profesionalnih teatarskih kuća, bosanskohercegovačkih. Službe zajednice bi potom distribuirale tekstove svim teatarskim kućama. To je bila i te kakva pomoć dramatičarima, a dramaturzi i umjetnička vođstva kuća bila su iz prve ruke upoznavana sa recentnom dramatičarskom produkcijom.
Druga, pak, biblioteka nosila je naziv Prva izvođenja i podrazumjevala je izdavanje svakog dramskog teksta koji je izveden na nekoj od profesionalnih pozornica u BiH, u obliku knjige. Zahvaljujući ovoj biblioteci uratci bh dramatičara stizali su do brojnih jugoslavenskih teatarskih kuća, a grafički iznimno dobro opremljene knjige iz ove edicije punile su biblioteke i strasnika književnosti koji nisu bili striktno vezani za teatar.
Treća, pak, blioteka Teatrorama donosila je kroz svoja izdanja, najznačajnije kritičke i teatrologijske radove. Knjiga Sanjina Jukića Arhitektura u teatru Robert Wilson, do današnjih dana, a publicirana je 1991. godine, ostala je neprevaziđeno teatrologijsko ostvarenje u bh teatrologiji, pa i šire u europskim razmjerama.
U drugom kolu Teatrorame objavljena je i knjiga eseja Darka Lukića Misliti igru, a u ovoj biblioteci objavljena je i vrijedna studija dr Josipa Lešića Jedan vijek bh drame, kao i zbirka teatarskih kritika i teatrologijskih promišljanja Jovana Ćirilova pod naslovom Pozorištarije.
Da ratna dešavanja nisu ugasila rad Poslovne zajednice profesionalnih pozorišta BiH, pa i izdavačke djelatnosti, bilo je planirano da se u ovoj teatrologijskoj biblioteci pojavi i knjiga pokojne Gordane Muzaferije Narodna pjesma kao dramska inspiracija.
Naravno, bilo je i drugih iznimno ambicioznih planova, no bez obzira na sve, treba potcrtati da su u izdavaštvu Poslovne zajednice profesionalnih pozorišta BiH svoje knjige dobili dramski pisci Miodrag Žalica, Derviš Sušić, Mirosav Jančić, Uroš Kovačević, Radovan Marušić, Drago Mažar, Irfan Horozović, Nasiha Kapidžić Hadžić, Duško Anđić.
Kao što je nastala golema i nenadoknadiva praznina u teatarskom životu BiH, posebice glede organizacije festivalske infrastrukture (Jajce, Bugojno, Brčko…) tako je i gašenje izdavačke djelatnosti u ovoj insituciji uskratilo generacijama pisaca i teatrologa mogućnost izdanja, koja su u jugoslavenskim kazališnim relacijama stvarali jednu stanovitu dinamiku, a bh teatru, u mnogo čemu davala primat u odnosu na druge teatarske sredine.
Sve tri biblioteke duguju i konkretnim snažnim autorskim personalnostima Radoslavu Zoranoviću, Nedi Pozderac, Safetu Plakalu, pa na kraju i mojoj malenkosti…
Uz književnu produkciju, s golemim razlozima bilježim i uzorne biltene Pozorišnih igara BiH u Jajcu, Susreta profesionalnih pozorišta BiH sa domaćim dramskim stvaralaštvom u Brčkom, susreta Pozorišta lutaka BiH u Bugojnu i Bijenala jugoslovenskog lutkarstva, takođe u Bugojnu.
Sve je to činilo izdavaštvo za nezaborav!
Gradimir GOJER