Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Tramvaj zvani želja

Objavljeno prije

na

Ko preživi recesiju, voziće se tramvajem u Crnoj Gori. Obećao je predsjednik kolašinske Opštine Mileta Bulatović. Ideju o tome on je iznio na javnoj raspravi o nacrtu prostornog plana posebne namjene Bjelasice i Komova. „Pet gradova, Kolašin, Mojkovac, Bijelo Polje, Berane i Andrijevica imaju nove turističke kapacitete, između njih su Bjelasica i Komovi, a gradovi se mogu povezati tramvajskom linijom. Takvi primjeri postoje u Evropi”, rekao je Bulatović.

Iako je od te izjave prošlo više od mjesec, postavljanje šina još nije počelo. Plan je u nacrtu. Ipak, nije teško zamisliti navalicu na početnoj stanici tramvaja petice u Kolašinu. Odatle će se preko Mateševa, pa tunelom ispod Trešnjevika, stizati u Andrijevicu. Zatim do Berana, pa opet dolinom Lima prema Bijelom Polju. Tu je dilema da li ulaziti u grad ili da Bjelopoljci dolaze na stanicu Ribarevine, zbog uštede u šinama. Onda slijedi zaokret prema Mojkovcu, sa tunelom ispod Krstaca, i opet u Kolašin.

Tramvaji moderni, vožnja udobna i brza. Polasci svakih deset minuta. Karte jeftine, bez potrebe za švercovanjem. Popust i preplata za studente, jer će do tada, kako je krenulo, svih pomenutih pet gradova biti univerzitetski centri.

U nacrtu prostornog plana posebne namjene Bjelasice i Komova i javnoj raspravi otišlo se daleko još u mnogo čemu. Osim sadašnjeg ski centra Kolašin, u krugu tramvaja petice biće izgrađeno još osam planinskih centara, uključujući i eco-adventure park Komovi. Izgradiće se i novi grad Žarski, s pet-šest hiljada stanovnika, na najvećoj nadmorskoj visini u državi, od oko 1700 metara. Na toj visini su do sada i međedi bili rijetki. Jedino nije objašnjeno kako do njega stizati zimi, kada zapišti mećava. Helikopterima valjda, ili – ko se zadesi, zadesio se. Ljeti nije problem, tada će se igrati i golf na Jelovici, gdje će biti najmodernije golf naselje.

Biće, čulo se u raspravama, izgrađena i pruga od Bijelog Polja do Berana, i dalje tunelom ispod Čakora do Peći. Iz dobrosusjedskih i širih regionalnih i integracionih razloga neđe bi vjerovatno trebalo da se veže i na prugu Brčko – Banovići.

Izradu prostornog plana Bjelasice i Komova naručilo je Ministartvo uređenja prostora i zaštite životne sredine. Na tom poslu je putem međunarodnog tendera angažovan konzorcijum koji čine Republički zavod za urbanizam i planiranje iz Podgorice, Horvat i Horvat iz Zagreba i Ecosign Mountain Resort Planners Ltd iz Kanade.

Prostor obuhvaćen planom površine je oko hiljadu kvadratnih kilometara i teritorijalno pripada opštinama Andrijevica, Berane, Bijelo Polje, Kolašin, Mojkovac i Podgorica. U tom prostoru nalaze se Nacionalni park Bigradska gora, spomenik prirode zajednica bora krivulja na Bjelasici i basen rijeke Tare. Planinski masiv Komova uvršten je u potencijalna IPA područja.

Ne treba čitati internet forume na ovu temu da bi shvatili da su lijepe želje i fantazmagoričnost jedno a ralnost i mogućnosti drugo. Na to je ukazano jednim dijelom u dosadašnjim javnim raspravama. Profesor Vojo Tomić u ime Opštine Mojkovac primijetio je da će to sa novim gradom Žarski, na 1700 metara, biti „malo” problematično i iz, banalnih, infarastrukturnih razloga, kao što su vodovod i kanalizacija.

„Objekti i kompleksi ispod Mučnice i parking prostor na tom prevoju, na 1720 metara nadmorske visine, gdje su udari vjetra, brisan i zavijan prostor, nije dobro i izvodljivo u smislu zimske funkcionalnosti. Smatramo da u Žarskom treba zadržati samo minimum sadržaja i omogućiti izgradnju dnevnih potreba, restorana, garderoba, ski servisa”, konstatuje Tomić.

On zaključuje da pojedina predložena rješenja iz plana ne mogu naći investitore „jer su nerealna”.

Potpredsjednik Opštine Berane Radivoje Merdović (SDP) slaže se da su pojedina rješenja iz ovog plana veoma daleko od realnosti.

„Kada je Berane u pitanju, ne uzimaju se specifičnosti našeg područja, prave se golf tereni. Pri tome se ne uočava da su nam sela opustjela, da je starosni prosjek 60 do 70 godina. Ko će sa takvom starosnom strukturom da zadovolji, recimo, potrebe golfera. Tom projektu su previše stranci dali pečat. Pojedinim rješenjima kao da im se povlađuje, a pri tome se ne uzimaju činjenice sa terena. Stranci ne dolaze da razvijaju Crnu Goru, nego da izvlače profit”, ističe za Monitor Merdović.

On kaže da „ovaj plan otkriva da mi kao mala i siromašna država nemamo strategiju ukupnog nacionalnog razvoja”.

Predsjednik Opštine Andrijevica Veselin Bakić nije previše strog u pogledu plana posebne namjene za Bjelasicu i Komove. Po njemu, dobro je što obrađivači čitav prostor nijesu tretirali u okviru administrativnih granica, nego kao zajednički, gdje će na osnovu donesenog plana moći da se izdaju građevinske dozvole i stvaraju urbanistički uslovi investitorima da ulažu svoj kapital. Bakić se nada da bi kapitalni investicioni projekti na sjeveru spriječili dalja negativna migraciona kretanja i vratili nadu u nove razvojne perspektive. On je, u jednoj izjavi naglasio kako „nije baš neki igrač golfa, ali da bi volio da dočeka da vidi druge kako igraju”.

Da se obrađivači nijesu šalili kada su nam projektovali budućnost, nove gradove, golfska naselja i slično, govori i rok za realizaciju od dvadeset godina, planirana ulaganja od milijardu i po eura, desetine hiljada ležajeva i 14 hiljada novih radnih mjesta. Crna Gora bi, kažu planeri, za dvije decenije mogla dostići nivo Tirola, Kanade, Novog Zelanda i Australije. Fantastici kraja nema. Biće toliko dobro da će Evropska unija priložiti aplikaciju da se nama pridruži, a mi ćemo postavljati uslove i davati statuse kandidata. Svima pojedinačno. Zajedno sa SAD. I uvešćemo vize, jer će biti velika navalica ljubitelja zimskih sportova. Nećemo pustati svakoga da nam dolazi u goste. Probiraćemo najbolje. I najpodobnije turiste. Po mjeri DPS-a, čija će pobjednička frakcija biti i dalje na vlasti. Tada će stranci imati pravo da se učlanjuju u crnogorske pobjedničke partije, za pola miliona eura. To će se zvati partijsko državljanstvo. Trak pare, trak partijska knjižica.

Prostorni plan posebne namjene Bjelacica i Komovi radio je vrlo širok tim koji su činili preko pedeset stručnjaka, stranih i domaćih, iz svih životnih oblasti. Negdje je saopšteno kako je izrada koštala milion i pedeset hiljada eura.

Odavno je uočeno – jeste skupo raditi nacrte projekata, ali je mnogo skuplje ih pretakati u stvarnost. A, i to je uočeno, na ovim prostorima nema potrebe i obećati i uraditi. Ako bude kakvih izbora oko 2020. godine, plan posebne namjene Bjelasica i Komovi i velika maketa biće izvađeni iz birokratskih ormara i očišćeni od prašine. U krugu tramvaja petice pobjednik će se odmah znati.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo