Crnogorska Uprava za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma (USPNFT ) nije blokirala brojne transakcije lica i kompanija koja se dovode u vezu sa Darkom Šarićem, pljevaljskim narko bosom koji se skriva. Transakcije su se preko Hypo Alpe Adria banke (HAAB) u Podgorici odvijale intezivno lani, a bujica novca tekla je i nakon raspisivanja međunarodne potjernice za Šarićem, u decembru 2009. i prvim mjesecima ove godine. Srpsko pravosuđe podiglo je ove sedmice optužnicu protiv Darka Šarića i još 19 osoba zbog sumnji da su organizovali krijumčarenje preko dvije tone kokaina iz Latinske Amerike. Klan ovog Pljevljaka, sa srpskim državljanstvom, smatra se jednom od najjačih narko grupa u Evropi. Navodi se da je taj klan prihodovao više milijardi eura u ilegalnoj trgovini opijatima.
Srpski istražni organi tvrde da je najveći dio narko novca opran u Srbiji i Crnoj Gori kroz kupovinu nekretnina, ulaganje u preduzeća, privatizacije i bankarske transakcije. Dok je imovina Draka Šarića i lica povezanih sa njim privremeno konfiskovana u Srbiji, a novčane transakcije blokirane, u Crnoj Gori, i nakon akcije Balkanski ratnik, sve ide kao da su momci trgovali brašnom, a ne kokainom.
Monitor je u jednom od prošlih brojeve objavio da su lica i kompanije povezane sa Darkom Šarićem preko HAAB obavljali milionske transakcije, dobijali kredite i podizali keš. U razgovoru sa direktorima HAAB, rečeno nam je da je sve rađeno po zakonu. Krediti su odobravani u skladu sa procedurama, a sve gotovinske transakcije veće od 15.000 eura uredno su prijavljene nadležnim organima. Nijedna od transakcija nije zaustavljena. Oni, međutim, pozivajući se na bankarsku tajnu, nijesu htjeli da govore o konkretnim finansijskim operacijama (vidi boks).
RASPODJELA DOBITI: Samo u decembru, lica poslovno povezana sa osumnjičenim Šarićem, podigla su više miliona gotovine sa računa HAAB. Evo nekih transakcija:
16.decembra 2009. godine Dragan Dudić podigao je sa svog računa 649.945 eura;
30.decembra 2009. godine Damjan Dudić podigao je sa računa svog oca Dragana 649.975 eura;
13. januara 2010. Dragan Dudić podigao je 599.976 eura.
Ovaj novac podignut je na osnovu odluka o raspodjeli dobiti of-šor preduzeća Maximus Shipping i Secondo Porto Shipping, oba registrovana na Maršalskim ostrvima i oba u vlasništvu Dragana Dudića, kotorskog biznismena koga su srpski istražitelji i crnogorska Uprava policije doveli u vezu sa Darkom Šarićem preko kotorske diskoteke Maximus.
Skupština preduzeća Maxsimus Shipping donijela je u dva dana prošle godine dvije odluke da se Draganu Dudiću, kao osnivaču firme, isplati ostvarena dobit od ukupno 1,8 miliona eura i da se taj novac prenese na njegov privatni račun u HAAB. U isto vrijeme, i Skupština preduzeća Secondo Porto Shipping donosi dvije odluke – prva da se Draganu Dudiću isplati 200 hiljada eura i druga da mu se isplati 890 hiljada eura, na ime ostvarene dobiti. Te odluke trebalo je da pokriju porijeklo novca koji je podignut u decembru.
Pitali smo nadležne: znaju li čime se bave ove of-šor kompanije, na osnovu kojih djelatnosti ostvaruju milionsku dobit i podižu je u Crnoj Gori i da li je bilo osnova da se blokiraju njihove transakcije?
„Vezano za Vaša pitanja, USPNFT nema komentar,” saopštio je direktor Predrag Mitrović. On je pojasnio da ne može govoriti o pojedinačnim slučajevima, jer predstavljaju službenu tajnu.
Zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma sadrži klauzulu o tajnom praćenju tokova novca. I pored toga nije došlo do blokade finansijskih transakcija povezanih sa Šarićem, iako je Mitrović prije dvije nedjelje Monitoru potvrdio da neke od tih transakcija preko HAAB imaju status sumnjivih.
DEVIZNI PRILIVI: Podizanje keša bila je samo jedna od aktivnosti kako se istraga u Srbiji, Italiji i Latinskoj Americi zahuktavala. Preduzeća povezana sa ovim klanom primila su milionske prilive iz inostranstva na račune HAAB. Prilivi su stizali sa računa Bank of Cyprus.
Preduzeću Flipside Trading Company (vlasništvo kotorskog studenta Damjana Dudića, registrovano na Maršalskim ostrvima) stigla je iz kiparske banke 30. decembra 2009. na račun u HAAB, doznaka od 1.839.976.02 eura. Nakon 30-tak dana, 4. februara, sa iste adrese stiže novih 799.976,00 eura.
Preduzeću Montflowery (isti vlasnik, ista lokacija) 16. decembra prošle godine stiže, sa računa Bank of Cyprus, u HAAB doznaka od 4.340.948 eura, a dan kasnije još 242.976. Ali, to nije sve.
Samo u prošloj godini preduzeće Mat Company iz Pljevalja, čiji je osnivač Darkov brat Duško Šarić, povuklo je oko 20 miliona eura od firme Matenico, vlasništvo Pljevljaka Jovice Lončara i Mira Mrdaka, a registrovane u državi Delaver. Lončar je Šarićev zet.
Mat je od Matenica, prema dokumentima, novac povlačio sukcesivno, često u dnevnim iznosima od po 200 hiljada eura. Te transakcije odvijaju se, nesmetano, i posljednjih nedjelja. I MAT-u je na račun HAAB od Matenica stizao novac preko Bank of Cyprus.
KREDITI: Monitor je ranije objavio da su firme sa egzotičnih adresa svojim depozitima garantovale za kredite koje je povlačila Mat Company, a da je HAAB služila kao posrednik za uplate sa računa više of-šor kompanija koji su stizali iz kiparske banke.
Krediti i lizing koji su prošle godine odobreni kompanijama koje se dovode u vezu sa Šarićem iznosili su desetine miliona eura. Samo je kompanija Maestral turs, budvanskog biznismena Blaža Dedića, povukla više kredita od kojih su neki prelazili pet miliona eura. Krediti nijesu odobravani samo u podgoričkoj HAAB, već i u centrali ove banke u Klagenfurtu.
Poslovne aktivnosti Blaža Dedića pod posebnom su pažnjom srpskih istražnih organa. Slobodan Homen, državni sekretar u Ministarstvu pravde Srbije, izjavio je sredinom sedmice da očekuje da će istraga u preduzeću Maestral turs otkriti veze Darka Šarića sa pojedinim državnim funkcionerima i direktorima javnih preduzeća. Ostalo je nejasno da li se to odnosi samo na Srbiju, ili su u tu priču uvezani i finkcioneri iz Crne Gore.
Nadležni u Srbiji privremeno su blokirali Dedićevu imovinu u toj državi. Sumnja se da je on kupovao hotele po Vojvodini Šarićevim novcem. Dedić je više puta demantovao tu vezu, kao što je osporio i da je hotel Mediteran u Bečićima kupljen sredstvima pljevaljskog narko bosa.
Specijalno tužilaštvo za borbu protiv organizovanog kriminala i policija provjeravaju sumnjive milionske transakcije lanca firmi i osoba, koje se dovode u vezu sa Darkom Šarićem. To je prošle sedmice Vijestima saopštila Đorđina-Nina Ivanović, specijalna tužiteljica za borbu protiv organizovanog kriminala. Ona je, odgovarajući na pitanje da li je tužilaštvo pokrenulo istragu o sumnjivim novčanim transakcijama, kazala da je pokrenut pretkrivični postupak. ,,U toku su provjere koje se sprovode u saradnji sa drugim nadležnim organima. Više detalja o tom slučaju ne mogu saopštiti, jer je postupak tajan”, kazala je Ivanović.
Gdje će i do koga odvesti, i da li će ikada biti procesuirane te tajne, ostaje da se vidi.
Sumnjivi novac, za sada, slobodno teče.
Kiparska veza
Bank of Cyprus povezuje se sa transakcijama koje je vršio kontroverzni srpski biznismen Stanko Subotić Cane, osumnjičen za šverc cigareta u Beogradu i Bariju. Subotića i Šarića neki srpski mediji dovodili su u vezu. Navodno su zajedno poslovali. Stanko Subotić Cane je u intervjuu, koji je objavila In televizija, potvrdio da poznaje Šarića, ali nije govorio o zajedničkim poslovima. U Srbiji teče istraga protiv 12 lica koja su bila umiješana u pranje novca Šarićevog klana. Međutim, njihova imena nijesu saopštena.
U italijanskoj istrazi, u kojoj je jedno vrijeme na vrhu piramide osumnjičenih bio i crnogorski premijer Milo Đukanović, Bank of Cyprus pominje se kao jedno od mjesta u koja su se iz Crne Gore slivali novci stečeni švercom.
Italijanski tužioci uključeni u istragu šverca kokaina tvrdili su da je kokainska grupa koristila infrastrukturu izgrađenu tokom šverca cigareta devedesetih. Preuzete su luke, bankarski računi, povjerljivi ljudi i mreže.
Sve po zakonu
Pitanja koja je Monitor uputio na adresu direktora HAAB u Podgorici: Da li ste upoznati da su Dragan i Damjan Dudić iz Kotora iz Hypo Alpe Adria banke podigli milionske iznose u kešu koncem prošle i početkom ove godine? Da li ste upoznati da je porijeklo ovog novca pokriveno Odlukama o raspodjeli dobiti firmi Secondo Porto Shipping i Maximus Shipping sa Maršalskih ostrva, u ukupnom iznosu od oko 3.000.000? Da li ste upoznati sa djelatnostima tih kompanija sa Maršalskih ostrva? Da li ste upoznati da je kompanija Matenico registrovana u državi Delaver prenijela samo u prošloj godini oko 20.000.000 Mat Company iz Pljevalja i da su transakcije obavljene preko Hypo Alpe Adria banke pod povlašćenim provizijama? Da li znate na šta je Mat koristila ovako velika sredstva? Ako su ove transakcije izvršene, da li ste upoznali sa tim Upravu za sprječavanje pranja novca i, ako jeste, kakav je bio njihov odgovor? Iz tužilastva su obavijestili javnost da je zbog spornih kreditnih plasmana HAAB sa firmama povezanim sa Darkom Šarićem pokrenut pretkrivični postupak. Kakav je Vaš komentar?
Odgovor Tarika Telećavića, izvršnog direktora HAAB u Podgorici:
Hvala Vam na Vašem interesovanju! Ne možemo, međutim, odgovarati na pitanja, koja na bilo koji način mogu prekršiti zakonske odredbe, koje se tiču bankarske tajne. Ali, možemo Vam saopštiti, da u skladu sa zakonskom regulativom Crne Gore, naravno, ispunjavamo sve obaveze, na način što redovno izvještavamo organe koji su nadležni za finansijski sistem (uključujući Upravu za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma) o svim transakcijama koje se realizuju preko računa HAAB.
Naravno, uvijek radimo u skladu sa zakonom, i poštujemo sve zakonske odredbe i zahtjeve nadležnih institucija (kako u smislu izvještavanja, tako i svakom drugom).
Ipak, možemo Vam reći da nijesmo imali nikakve kontrole niti istrage koje navodite u jednom od pitanja. Imali smo redovne kontrole Centralne banke, koje potvrđuju da je sve što radimo u skladu za zakonima (podvukao T. T.).
No, zbog učestalih, a netačnih interpretacija našeg poslovanja, moraćemo da preispitamo i našu pravnu poziciju, jer je Banka sigurno pretrpjela štetu tim povodom, i jer se ta šteta može i izmjeriti.
Iz vlade (resornog Ministarstva) brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice
Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.
Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.
Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.
Zoran RADULOVIĆ Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net
Kumovi, ujaci, partijski drugovi, supruge, politički dogovori, prate imenovnja u bezbjednosnom sektoru. Prema dobro obaviještenim izvorima Monitora odlučujući uticaj na izbor Ivice Janovića na čelo ANB imao je Janovićev kum Branko Krvavac, šef kabineta premijera
Zaspali smo s jednim, probudili se s drugim šefom ANB-a. Na telefonskoj sjednici, u sitnim večernjim satima, Vlada je krajem prošle sedmice na brzinu izabrala vršioca dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbijednost, Ivicu Janovića. Prethodni šef ANB, Boris Milić je „iz ličnih razloga“ podnio ostavku. Lični razlozi pojavili su se nakon razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem. Ne smetaju da ostane u Agenciji.
Janović je četvrti direktor ANB u protekle četiri godine. Njegov izbor nijesu podržali samo potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović i ministarka saobraćaja Maja Vukićević, oboje iz redova Demokratske narodne partije. Sudeći po naknadnim i rijetkim pojašnjenjima mnistara koji su glasali Janovića, svi ga mahom površno poznaju. Preporuka mu je, kako je to objasnio ministar pravde Bojan Božović – premijerovo povjerenje. “Za mene je najveća preporuka Spajićeva odluka. Spajić ima veliko povjerenje u njega”, objasnio je Božović.
Da se premijer oko izbora novog šefa ANB nije konsultovao sa partnerima u vladi, tvrdi lider DNP Milan Knežević. “Spajić nikoga nije upoznao sa radnom biografijom novoimenovanog šefa ANB-a”, kazao je.
Novog direktora ANB ne poznaju ni u bezbjednosnom sektoru.. Prosto, ne dolazi iz tog resora. Privatni je preduzetnik, a prema registru Privrednog suda među osnivačima je dvije kompanije – La Bottega Company i Gvardija. Bio je oficir Plovidbene straže na Italijanskoj kompaniji MSC. Od 2018. godine se bavi turizmom, vlasnik je Vile L Palace u Budvi.
Janovića dobro poznaju u vrhu Pokreta Evropa sad (PES). Mediji su već objavili, on je rođak poslanika te partije Tonćija Janovića, suprug predsjednice Upravnog odbora Morskog dobraZvezdane Janović, imenovane na tu funkciju u aprilu ove godine. Novi šef ANB je i kum Spajićevog šefa kabineta Branka Krvavca.
Milena PEROVIĆ Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net
Svaka od zarada sa popisa 2.000 najvećih, isplaćenih iz budžeta za mjesec oktobar, podigla je do državnog prosjeka između pet i 15 osoba koje su tog mjeseca primile minimalnu zaradu. Sve skupa, to je između 20-25 hiljada zapošljenih koji postanu statistički prosjek dok u stvarnosti jedva sastavljaju kraj s krajem
Ovih dana bili smo, ne bez razloga, zatrpani zanimljivim statističkim podacima serviranim iz državnih službi koji se tiču najvećih, najmanjih, prosječnih zarada u Crnoj Gori.
Od Poreske uprave saznali smo da je najveća obračunata i isplaćena zarada u ovoj godini iznosila 187.308,22 eura bruto (oko 140.000 eura neto). Srećni dobitnik bio je državljanin Crne Gore zaposlen u sektoru koji se vodi pod šifrom djelatnosti “nespecijalizovana trgovina na veliko“. Koji dan ranije, iz Ministarstva finansija stigao nam je, nakon višemjesečnog zatišja, popis 2.000 najvećih zarada isplaćenih iz državnog budžeta za mjesec oktobar. Prethodno se oglasio i Monstat, saopštavajući da je prosječna oktobarska neto zarada iznosila 944 eura neto (1.137 eura bruto).
“Prosječna zarada u statističkom istraživanju za mjesec oktobar ne odnosi se na sve oktobarske zarade koje veliki broj izvještajnih jedinica isplaćuje u novembru, već će one biti sastavni dio istraživanja za novembar koje će biti objavljeno 30. decembra”, napominje se u saopštenju kojim se objašnjava da su u njihovu računicu ušle samo isplaćene oktobarske zarade. Zato, zaključili su u Monstatu, “efekti Vladinog programa Evropa sad 2 nisu u potpunosti sastavni dio ovog saopštenja, već će biti potpuno obuhvaćeni narednim”.
Ovaj dodatak saopštenju kupuje vrijeme premijeru Milojku Spajiću koji je, ne jednom, obećao kako će podnijeti ostavku ukoliko, sa isplaćenom oktobarskom zaradom, prosječna (neto) plata u državi ne bude 1.000 a minimalna 700 eura. U skladu sa predizbornim obećanjima Pokreta Evropa sad iz proljeća prošle godine. Ne bi trebalo da začudi ukoliko Monstat objavi kako je novembarska, a možda i korigovana oktobarska prosječna zarada, bliža zacrtanom cilju od sada nedostajućih 56 eura. Ako, i ne dosegne obećanu hiljadarku. U prosjeku.
To će pokazati da je premijer bio u pravu, uz malo finansijske gimnastike kojom smo dobili dva minimalca (u zavisnosti od školske spreme ali i od sistematizacije radnih mjesta). Ali neće utješiti mnogobrojne na ovdašnjem tržištu rada koji su se nadali da će, dolaskom na vlast Milojka Spajića i njegovog PES-a, minimalac koji primaju porasti na 700 eura. A on je 600, ili 16 posto manji. Tako će, za 12 mjeseci, zapošljeni koji primaju minimalnu zagarantovanu zaradu biti uskraćeni tačno za dvije plate.
Drugi problem uočljiv iz prilično šture statistike pokazuje da su minimalna i prosječna zarada sve bliže jedna drugoj. Što znači da je sve više zapošljenih u Crnoj Gori čija se zarada kreće u rasponu od stvarne minimalne (600 eura) do iznosa koji je od minimalca veći do 50 odsto. Ili tek nešto preko toga (prosječna zarada je oko 57 odsto veća od minimalne). Zvanično nemamo te podatke, ali je osnovano predpostaviti da je riječ o ubjedljivoj većini onih koji imaju zvaničan posao i primaju legalno obračunatu zaradu.
Za primjer: onaj Crnogorac što je jednog mjeseca u ovoj godini primio 140.000 eura (država se tu ovajdila za skoro 50 hiljada eura) tada je, statistički, 407 isplaćenih minimalnih zarada pogurao do državnog prosjeka. Iako su ti ljudi kući ipak donijeli samo 600 eura. Jasno nam je da to nije redovna plata, jer da jeste primao bi istu ili sličnu svakog mjeseca, ali sistem je tako prepoznaje.
Može i ovako: svaka od zarada sa popisa 2.000 najvećih isplaćenih iz budžeta za mjesec oktobar, podigla je do državnog prosjeka između pet i 15 osoba koje su tog mjeseca primile minimalnu zaradu. Sve skupa, to je između 20-25 hiljada zapošljenih koji postanu statistički prosjek dok u stvarnosti sastavljaju kraj s krajem. Ni onima koji stvarno primaju zarade u visini državnog prosjeka nije mnogo lakše.
Da se razumijemo, nije problem što jedan mali dio zapošljenih ima plate koje liče na evropske, ili su u rangu sa njima. Problem je što velika većina preostalih nije u sličnom položaju, uprkos svom znanju i trudu.
Kada bi se Monstat, Poreska uprava, Fond PIO, ili svi skupa, potrudili da izračunaju medijalnu zaradu – to je iznos u odnosu na koji tačno polovina zapošljenih prima veću, a druga polovina manju platu – dobili bi mnogo realniju sliku o stvarnom standardu zapošljenih, ali i o tome šta i u kojoj mjeri utiče na raspon zarada u Crnoj Gori (obrazovanje, zvanje, politička podobnost, državi/privatni poslodavac, sektor u kome se zarađuje…).
Možda je to i razlog što ne znamo medijalu. Bez nje, možemo pratiti samo podatke po sektorima, onako kako ih selektuje i prezentuje Monstat. Ti podaci kažu da zapošljeni u državnoj upravi i odbrani (23 hiljade zapošljenih, 996 eura prosječna oktobarska plata) zarađuju, u prosjeku, 13 eura više od 15 hiljada zapošljenih u zdravstvu i 41 euro više od prosječne zarade u obrazovanju (18 hiljada zapošljenih). Istovremeno, u prerađivačkoj industriji prosječna plata je skoro 250 eura (ili 25 odsto) manja nego u državnoj upravi. Za sada.
Vlada je pripremila Nacrt izmjena i dopuna Zakona o zaradama u javnom sektoru, javna rasprava je završena 8. decembra i sada čekamo da prema Skupštini krene prijedlog novog Zakona. Jedna od novina koja je izazvala najveću pozornost javnosti jeste naum da se plate javnim funkcionerima, izmjenom koeficijenata, povećaju za 30 odsto.
Vlastima nije pomoglo ni objašnjenje da javni funkcioneri nijesu samo političari (poslanici, ministri, predsjednici Skupštine, Vlade i države) već i rukovodeći ljudi sudske vlasti, VDT, glavni i ostali tužioci Specijalnog državnog tužilaštva, lokalni funkcioneri, članovi Senata Državne revizorske institucije, ombudsman, predsjednik Državne izborne komisije…
Sada pojedini službenici u sistemu imaju veću platu od nadređenih rukovodilaca, pokušao je opravdati taj naum ministar finansija Novica Vuković. Ni to se objašnjenje u javnosti nije primilo kako treba. Jedni su insistirali da je političarima i sadašnja plata prevelika u odnosu na učinak, drugi nabrajali privilegije: od službenih automobila i telefona, preko zapošljavanja savjetnika, službenih putovanja i dnevnica, naknada za članstvo u raznoraznim komisijama i plaćanje “dodatnih” angažmana koji, često, podrazumijevaju isti posao za koji su i redovno plaćeni.
Zato su u Ministarstvu finansija odlučili da obnove praksu objavljivanja 2.000 najvećih plata isplaćenih iz budžeta. Ne bi li javnost uvjerili kako, za razliku od ljekara-specijalista, univerzitetskih profesora, sudija i tužilaca sa vrha hijerarhije pravosudog i tužilačkog sistema, po kojeg policajca… političari ne stoje baš najbolje sa zaradama.
Tu je praksu ministar Vuković uveo na početku svog mandata, ali su brojne falinke u evidenciji dobar naum učinili krajnje upitnim. Pokazalo se da Ministarstvo finansija ne razlikuje zaradu i naknade, redovne ili vanredne, koje se periodično isplaćuju (godišnje, polugodišnje…). Pa sabira babe i žabe. Istovremeno, Vlada nije javnostii ponudila podatke o zaradama političara koji platu zarađuju upravljajući državnim, lokalnim i javnim preduzećima. Po dubini. Iako dobar dio njih nije plaćen ništa manje od onih koje su se našli na vrhu objavljenih lista. Dok je dio njih od javnosti skrivao svoju zaradu. Tako podaci NVO Institut alternativa pokazuju da trećina izvršnih direktora i više od polovine članova odbora direktora crnogorskih državnih preduzeća nije prijavilo zaradu.
Uglavnom, na listi 2.000 najvećih ni jednom nijesmo imali dva puta istu osobu na njenom vrhu. Tako je ovomjesečni pobjednik – direktor Instituta za biologiju mora (oktobarska zarada 5,56 hiljada eura) na prethodno objavljenoj listi imao zaradu nešto veću od dvije hiljade eura, što ga je pozicioniralo na 1.177 mjesto. Valjda jedina korist od ovih nepotpunih i ponekad netačnih podataka bilo je što je direktor RTCG Boris Raonić odlučio da sebi smanji platu nakon što je u februaru zasjeo na čelo liste. Sada je 39. sa platom od skoro 3,4 hiljade eura.
Da država, i kada su plate u pitanju, može biti i majka i maćeha pokazuje i podatak o prosječnoj zaradi u zdravstvu. Koja je jedva desetak eura iznad državnog prosjeka, i ako vidimo da na listi 2.000 ljekara ne fali. Ali ih zato nema dovoljno u državnim bolnicama. Pošto su negdje drugo spremni da ih plate više, uz manje rada. Kao što ni mladih sudija i tužilaca nema u sudnicama, uprkos stalno otvorenim konkursima. Dok Vlada istrajava na stavu da se trogodišnji pripravnički staž u pravosuđu odrađuje za minimalac od 600 eura. Baš toliko će, otprilike, porasti plata ovdašnjim političarima kada izglasaju već pripremljeni zakon.
Stav4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
FELJTON3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
OKO NAS3 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
FOKUS4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice