Povežite se sa nama

Izdvojeno

TRAGOM PISANJA MONITORA O NOVOM STUDENTSKOM DOMU: Vladino čišćenje  

Objavljeno prije

na

,,Govorili ste o tome da je kupljeno nešto? Nije, mi taj objekat nismo kupili. Ni jedan euro iz državnog budžeta nije otišao za kupovinu bilo kog objekta”, odgovorio je premijer na poslaničko pitanje o detaljima sumnjivog posla kupovine novog studentskog doma od Tomislava Čelebića. Monitor otkriva kako su nadležni „čistili“ urađeno nakon poništenja spornog ugovora

 

 

Krajem protekle sedmice u Skupštini se, na premijerskom satu, raspravljalo i o Studentskom domu u Donjoj Gorici. Poslanica Posebnog kluba Radinka Ćinćur uputila je premijeru Milojku Spajiću pitanja: ,,Objasnite javnosti situaciju oko kupovine hotela u Donjoj Gorici, od firme Čelebić, kako bi se preuredio u Studentski dom. Da li su postojale analize o potrebama studenata, zašto je odabrana ova lokacija koja je daleko od našeg najvećeg univerziteta, državnog, te koiiko je studenata iskazalo zainteresovanost za dom na ovom mjestu? Da li je predviđena izgradnja menze u ovom domu za koji bi država trebala da izdvoji 6,4 miliona eura i koliko bi to koštalo?”

Premijer Spajić je odgovorio i naveo ono o čemu je Monitor već pisao –  da je u julu raspisan tender na koji se javila samo jedna firma Čelebić City i da je prihvaćena njena ponuda od 6,3 miliona eura. Naveo je i da je 21. oktobra ministarka prosvjete Anđela Jakšić-Stojanović potpisala ugovor o kupovini objekta. Nedelju dana nakon potpisivanja ugovora dobijaju negativno mišljenje Zaštitnice imovinsko-pravnih interesa o ovom poslu, a ministarka 5. oktobra raskida ugovor.

Premijer nije rekao da je postupak nezakont te da je mimo zakonske procedure Ministarstvo prosvjete uz saglasnost Vlade prihvatilo duplo veću cijenu koju je ponudila kompanije Čelebić City od one propisane tenderom koja je iznosila 2,9 miliona. Kao i da je sami objekat opterećen brojnim hipotekama.

Novi studentski dom je otvoren prije potpisivanja ugovora – 13. oktobra presječena je vrpca i izvršena primopredaja objekta od strane ministarke Jakšić Stojanović i Tomislava Čelebića. Postavljena je i tabla sa natpisom Studentski dom Donja Gorica. Monitor je već pisao da se dio hotelaVerde, koji je planiran za budući studentski dom nalazi  neposredno pored Univerziteta Donja Gorica, dok je od državnih univerziteta udaljen pet kilometara. Tako se obezbjeđuje smještaj za studente privatnog univerziteta, čiji su vlasnici Čelebić, Milo ĐukanovićDragan K. Vukčević i Veselin Vukotić, a na kojem je ministarka prosvjete vandredna profesorica, dekanka jednog od fakulteta i direktorica studijskog programa.

Objasnio je premijer i da je Vlada zakupila ovaj objekat na period od dva mjeseca, te da  u njemu boravi 120 studenta a da će se ove sedmice useliti još njih 20.

,,Govorili ste o tome da je kupljeno nešto? Nije kupljeno, mi taj objekat nismo kupili. Ni jedan euro iz državnog budžeta nije otišao za kupovinu bilo kog objekta”, zaključio je Spajić i napustio salu nakon čega je uslijedila pauza.

Da bi izbjegli eventualne krivične prijave iz Vlade su se nakon raskida ugovora trudili da, za sada, ne isplate ni jedan cent za ovaj posao. Sem naknadnog dvomjesečnog zakupa doma od Čelebića za 61.000 eura.

Nakon pisanja Monitora inženjer građevinarstva Aleksandar Rakočević koji je izvršio procjenu ovog objekta na 6,3 miliona eura piše službeniku za javne nabavke u Ministarstvu prosvjete Spasoju Ostojiću, koji je i kao član tenderskih komisija vodio ovaj posao. Rakočević obavještava Ostojića da odustaje od naknade od 5.400 eura za procjenu objekta – daje odobrenje da se storniraju troškovi a da se u slučaju da se ponovo aktivira ovaj posao tek onda plati procjena.

Ugovorom koji su 21. oktobra potpisale ministarka Anđela Jakšić-Stojanović i izvršna direktorica Čelebić City Milena Brajović bilo je predviđeno da notarske troškove od šest hiljada eura plati Ministarstvo prosvjete. Početkom ovog mjeseca notar Vladan Bekan sastavlja zapis o ispravljanju greške na notarskom zapisu pomenutog ugovora, pa sastavlja novi u kome je predviđeno da troškove plati Čelebić.

U međuvremenu, porastao je trošak koji će država morati da plati. Objekat je izgrađen 2020. i ima hotelsku kuhinju. Komisija, na čijem čelu je bio Ostojić, inače predsjednik opštinskog odbora Socijaldemokrata Žabljak,  procijenila je da je potrebno dodatno ulaganje za rekonstrukciju kuhinje za potrebe studentske menze. Procjena tokom tendera se kretala na 100.000 eura, da bi sada porasla na 160 hiljada.

Zbogu sumnje u korupciju, lider PzP-a Nebojša Medojević pokrenuo je  inicijativu kod Specijalnog državnog tužilaštva, pozivajući se između ostalog i na raniji tekst Monitora. Za Monitor kaže da ga za sada niko nije kontaktirao iz tužilaštva.

,,Nadam se da će Vlada kupiti ovaj ili neki drugi objekat, zaista ne znam, ali definitivno za tim potreba postoji”, izjavio je nedavno Luka Ilić, direktor Doma učenika i studenata Podgorica.

Za ovi sedmicu  najavljeno je da će Uprava za državnu imovinu raspisati javni poziv za odabir objekta studentskog doma. Vlada je već donijela odluku koja omogućuva da se studentski dom finansira iz ovogodišnjih budžetskih rezervi sa 3,6 miliona eura, ,,dok je sredstva za narednu godinu potrebno obezbijediti budžetima za narednu godinu”. Sve istovjetno kao u poništenom ugovoru koji je sa Čelebić City potpisala ministarka Jakšić-Stojanović. Ukupan iznos sa PDV-om od 7,5 miliona eura trebalo je u roku od sedam dana platiti sa 3,6 miliona eura, dok bi ostatak novca  od 3,9 miliona kompanija dobila najkasnije do kraja januara 2025.

Zanimljivo je da se u Reformskoj agendi Crne Gore do 2027. navodi da će u sljedeće tri godine biti izgrađen veliki broj novih vrtića i škola. Većina  njih je znatno jeftinija od novca koji se planira za kupovinu studentskog doma. Izgradnja osnovne škole u naselju Karabuško polje, u Podgorici, koštaće 5,5 miliona. Ista suma novca izdvojiće se i za izgradnju novog vrtića u naselju City kvart, a cijene izgradnje novih vrtića širom Crne Gore kretaće se od 1,5 miliona u Plavu, 2,3 miliona u podgoričkim naseljima Zlatici i Starom Aerodromu,  do 4,3 miliona eura za vrtić u Tivtu.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

BUDŽETSKE I DRUGE IGRE: Privremeno, do daljnjeg

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako je parlament, kao što sada izgleda, otišao na raspust onda ćemo u novu godinu ući uz privremeno budžetsko finansiranje. Redovni rashodi poput penzija, plata, socijalnih davanja i stalnih troškova budžetskih jedinica ne bi trebalo da se dovode u pitanje. Obećane povišice su neizvjesne. Ili nemoguće do usvajanja planiranog budžeta

 

 

Kako sada stvari stoje, Crna Gora će u 2025. godinu ući bez usvojenog Zakona o budžetu.

Formalno: zbog najavljene odlučnosti opozicije da spriječi rad parlamenta, sve dok se vladajuća većina predvođena premijerom „ne urazumi“ i povuče odluku o prestanku mandata sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović. Ustavni puč, kako kažu. Suštinski, vlast i opozicija i na ovaj način žele sebi dati na značaju u očima javnosti. Da je drugačije, već bi našli način da se dogovore ili, iz perspektive većine, spriječe opoziciju da provodi, aktuelnim jezikom ovdašnje politike, parlamentarni puč.

A možda i neće, pošto je i poslanicima u parlamentu ostalo nejasno da li je predsjednik Skupštine Andrija Mandić zaključio, ili samo prekinuo, sjednicu na kojoj je trebalo glasati o predloženom budžetu.

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša tvrdi da je dogovor većine bio da sjednica, nakon njihovog protesta, prekine tako što će se dati pauza. „Ipak, vođa većine (Andrija Mandić – prim. Monitora) je odlučio da je zaključi što implicira da budžet neće biti usvojen. Međutim, ako vođa odluči može da zakaže sjednicu i narednih dana“.

Što bi rekli, može da bude ali ne mora da znači. Razmotrimo,  mogućnost da će država do daljnjeg funkcionisati po modelu privremenog finansiranja. Njega smo prvi put isprobali u prvom kvartalu 2021., nakon što Vlada Zdravka Krivokapića zbog kasnog formiranja i potrebe da ovlada materijom nakon decenijske vladavine DPS, nije pripremila prijedlog zakona o budžetu u propisanom roku (15. novembar). A onda nijesu baš ni žurili sa tim poslom.  Sada znamo da to znači da će budžetski potrošači svakog mjeseca dobijati „do 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini“. Što i jeste i nije problem.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

CRNA GORA I NJENI SUSJEDI NA KRAJU 2024. GODINE: Uzor i podrška ili noga za spoticanje 

Objavljeno prije

na

Objavio:

AktueLni  protesti studenata, poljoprivrednika i intelektualaca u Beogradu šalju sliku da postoji i druga Srbija koja je okrenuta budućnosti. Rasplet u Srbiji će biti od strateškog značaja za Crnu Goru i njenu budućnost

 

 

Ove godine Crna Gora se konačno može pohvaliti da je napravila, kako se žargonski kaže, korak od jedne milje. Krajem juna je Evropska komisija (uz neophodnu saglasnost svih članica EU) dala prelazne ocjene za IBAR (Interim Benchmark Assessment Report) što prevedeno znači da je kao kandidat ispunila privremena mjerila u poglavljima 23 – Pravosuđe i temeljna prava i 24 – Pravda sloboda i bezbjednost.

Nakon IBAR-a je krenula druga faza – dobijena su završna mjerila za konačno zatvaranje poglavlja, na šta Crna Gora čeka, ili se pravila da čeka (pod režimom Đukanovićevog DPS-a), još od 2012. godine. Iako je Vlada Milojka Spajića imala ambiciozni plan zatvoriti čak 10 pregovaračkih poglavlja do kraja ove godine, ipak je Evropska komisija (EK) ocijenila da su moguća samo četiri. U završnici je Hrvatska  blokirala zatvaranje jednog poglavlja (31 – vanjska, sigurnosna i odbrambena politika).

Premijer Andrej Plenković je rekao da je to njegova vlada “dala do znanja i partnerima unutar EU i Crnoj Gori”. Razlozi su brojni po hrvatskom premijeru, a “osobito događaji koji su se dogodili ovog ljeta“.   Tu se prvenstveno cilja na politikantsku Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu koju je donijela  skupštinska većina na inicijativu srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, preko bloka stranaka (NSD-DNP-SNP), pod kontrolom njegovih službi. Oni su uslovili dalju podršku Vladi Milojka Spajića usvajanjem te rezolucije. Njen formalni inicijator  je bio predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo