Povežite se sa nama

OKO NAS

TRAGOM NESTALIH UMJETNINA IZ HTP BERANE: Za Beograd, na poklon

Objavljeno prije

na

Nakon pljačkaške privatizacije HTP Berane 2003. godine, nestale su sve vrijedne umjetnine koje su krasile mnogobrojne objekte ovog ugostiteljskog preduzeća, a  taj „lopovski talas“ preživjela je samo slika Milića od Mačve, rađena za hotel Komovi u Andrijevici. Prije nego je i onapreseljena za Beograd

 

Slika Milića od Mačve koja je rađena specijalno za hotel Komovi u Andrijevici u vrijeme njegove izgradnje, završila je kod jednog biznismena proijeklom iz ovog grada u njegovoj privatnoj umjetničkoj kolekciji u Beogradu.

Monitoru je to potvrdio stanovnik Andrijevice koji veoma dobro poznaje prilike u ovoj sredini i dešavanja u vezi sa tom umjetničkom slikom. „Slika se preselila iz hotela Komovi u stan biznismena Baća Bojovića u Beogradu. To je sasvim sigurno i pouzdano. Ne znam da li bi se moglo reći da je otuđena, jer je tom biznismenu data na poklon“, kazao je naš sagovornik.

Prema njegovim riječima, vlasnik hotela, Slobo Guberinić, dobijao je godinama unazad od braće Bojović, koji su u svom rodnom gradu imali fabriku za preradu drveta, otpadno drvo koje je koristio za centralno grijanje u hotelu, a onda je odlučio da im za uzvrat pokloni sliku Milića od Mačve. On je dodao da ne može da shvati da niko iz ovog grada nije reagovao na iznošenje te slike iz Andrijevice, iako to, kako je rekao, „zna čitava varoš“.

„Ne mogu da vjeruje da nije bilo onih koji su znali koliko ta umjetnička slika vrijedi. To je najvrjednije umjetničko djelo koje je bilo u Andrijevici. Prosto je nevjerovatno da niko nije reagovao nakon što je slika tako lako i jednostavno otišla iz ovog grada. Ni jedan intelektualac, svi su ćutali. I dalje ćute“, kaže sagovornik Monitora.

Da sliku treba vratiti on nema dilemu, ali nije siguran da li je i na koji način to moguće sada izvesti. „Slika je bila vlasništvo hotela Komovi, i ne znam da li ima osnova da se potražuje i vrati nazad u Crnu Goru, kao umjetiničko blago naše države.“ Monitor je pisao o nestalim umjetninama iz nekadašnjeg hotelsko turističkog preduzeća Berane, kojem je pripadao i hotel u Andrijevici, a ta tema je aktuelizovana početkom maja kada je poslije više od dvije decenije pronađena skulptura Kupačica, koja je restaurirana i ponovo krasi terasu hotela Berane, nad Limom.

Skulptura je na čudan način odjednom „isplivala“ iz tame, a novi vlasnik, kada mu je navodno dojavljeno da je Kupačica ostavljena na nekoj livadi pored rijek, odmah je otišao i preuzeo je. Prije će istini odgovarati verzija da su nepoznata lica pokušala da reketiraju vlasnika Nebojšu Đekovića, ali da im to nije pošlo za rukom, pa su uplašeni da mogu biti otkriveni, skulpturu jednostavno ostavili.

Đeković je potom angažovao akademskog umjetnika, profesora Miška Babovića, koji je radio na restauraciji, i iznalaženju novog rješenja za njeno postolje, budući da više nema fontane u kojoj je nekada stajala. Tako „okupana“ i blistava, kupačica ponovo plijeni svojom ljepotom i oplemenjuje prostor ovog hotela.

Nakon pljačkaške privatizacije HTP Berane 2003. godine, nestale su sve vrijedne umjetnine koje su krasile mnogobrojne objekte ovog ugostiteljskog preduzeća, a  taj „lopovski talas“ preživjela je samo slika Milića od Mačve, rađena za hotel Komovi u Andrijevici. Sa motivima ove varoši i znamenitog spomen parka Knjaževac, karakterističnim lebdećim balvanima, po kojim se već na prvi pogled prepoznavalo svako djelo ovog velikana, krasila je restoran, na zidu iznad kamina. Prije nego je preseljena za Beograd.

Iz HTP Berane, odnosno istoimenog hotela, ranije je nestao triptih Uroša Toškovića. Ta slika kupljena je svojevremeno u Beogradu, kada je veliki crtač tamo živio i bio član umjetničke grupe Mediala. Sasvim je sigurno da  je samo taj triptih vrijedio mnogo više nego što su berzanski mešetari platili većinski paket akcija hotela.

Ulje na platnu Aleksandara Aca Prijića veličine četiri puta tri metra pod nazivom“Morske dubine“  rađeno je specijalno za ovaj hotel, i stajalo je na čeonom zidu u restoranskom dijelu. To djelo je katalogizirano, ali je od svega ostala samo fotografija male rezolucije. I njegova vrijednost je neprocjenjiva.

Nestala je i specijalno za ovaj hotel rađena tapiserija u dužini od šesnaest metara sa motivima crnogorskog narodnog kola, kao i veliki broj bakroreza beogradskog umjetnika Lazara Vozarevića.

Prema nekim informacijama sa crnog tržišta umjetnina, cijena jednog od tih bakroreza, kojih je u hotelu bilo više i činili su jedinstvenu umjetničku cjelinu sa tapiserijom, danas se kreće od 15 do 25 hiljada eura.

Teško je procijeniti koliko vrijedi umjetnička slika Milića od Mačve koja je odnesena iz Andrijevice za Beograd.

Prema saznanjima našeg nedjeljnika u potragu za umjetninama iz HTP „Berane“ ranije se uključilo specijelno policijsko odjeljenje iz Podgorice, koje se bavi nestalim ili ukradenim umjetničkim djelima koja su odnesena iz Crne Gore.

Nije poznato kakav tretman ima umjetnička slika Milića od Mačve i da li može biti predmet potrage i zahtjeva da bude vraćena u Andrijevicu, gdje joj je i jedino mjesto još od vremena kada je sa karakterističnim motivima ovog grada veliki umjetnik izrađivao specijalno za hotel „Komovi“.

Postavlja se, međutim, pitanje kako je slika iznesena iz Crne Gore? Kako je prenesena preko granice? Zar se ne radi o umjetničkom blagu države? Koliko god da je slika pripadala hotelu „Komovi“, ona je prije svega bila prestavljala umjetničko blago države, i pitanje je da li je vlasnik hotela imao pravo da bude baš toliki laf da nekom pokloni vrijedan rad Milića od Mačve.

                                                                                             Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo