Povežite se sa nama

INTERVJU

TONINO PICULA, POSLANIK  U EVROPSKOM PARLAMENTU, IZVJESTILAC EVROPSKOG PARLAMENTA ZA CRNU GORU: EU nije pred raspadom

Objavljeno prije

5 godina

na

Torino PICULA in front of the EP in Brussels

Volio bih da Gora, kao zemlja koja je najdalje otišla u procesu pregovaranja, uđe u EU do 2024

 

MONITOR: Koliko politika proširenje EU doprinosi jačanju demokratije, mira i napretka širom Evrope? 

PICULA: Povijest EU je povijest njenog širenja. Kako se širio njezin geopolitički obuhvat i utjecaj, obuhvaćenim je zemljama donosila stabilnost i robustan gospodarski rast. Nema sumnje da je politika proširenja najsnažniji vanjskopolitički alat EU. Jasna perspektiva članstva i njegovih dobrobiti uvjerljiv je poticaj potencijalnim članicama da na sebe preuzmu obaveze provedbe političkih i ekonomskih reformi koje su ulaznica u Europsku uniju.

MONITOR: Šta ukratko znači ideja za novu nadograđenu metodologiju proširenja EU?

PICULA: Nova metodologija sastoji se od šest klastera ili skupova, s tim da se klaster vladavine prava prvi otvara i zadnji zatvara. Također, nova Komisija inzistira na reverzibilnosti, tj. mogućnošću da pregovori mogu nazadovati ako nema napretka. Naglasak jena tome da proces proširenja mora promovirati fundamentalne vrijednosti Unije i rezultirati održivom demokratskom i ekonomskom tranzicijom, kao i ekonomskom konvergencijom, a mora teći paralelno s internom reformom Unije. Nužno je da Unija pruži jasne i konzistentne pokazatelje napretka i kontinuiranu podršku tijekom procesa, da poboljša mjerila napretka i osigura da se svaku zemlju pojedinačno ocjenjuje temeljem vlastitih zasluga. Da se ojača mehanizam uvjetovanja i reverzibilnosti procesa kroz primjenu objektivnih kriterija pri odlučivanju o suspenziji pregovora, što je mehanizam koji zaista jasno signalizira da institucionalni razvoj i reforma ne smiju biti odglumljeni.  Reforme koje se provode moraju biti nepovratno ugrađene u sustav.

Ideja o klasterizaciji, grupiranju pregovaračkih poglavlja je načelno dobra i ja sam je podržao u Preporukama koje sam kao izvjestitelj predstavio u ime Europskog parlamenta. Međutim, želio bih da ubuduće ne dolazi do klasterizacije članica u Vijeću prema politici proširenja. Treba u tom pogledu smanjiti mogućnost nekih novih strateških iznenađenja.

MONITOR: Kako komentarišete izjavu predsjednika Francuske Emanuela Makrona da nema  proširenja dok se EU ne konsoliduje?

PICULA: Makron je na nedavnoj sigurnosnoj konferenciji u Münchenu, ipak, iskazao puno otvoreniji stav prema otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Svakako da su u novoj metodologiji Komisije uvaženi i neki francuski prijedlozi iz njihovog non-papera. Više puta sam naglasio kako je tu prevladala francuska unutarnjopolitička situacija umjesto zajedničkog EU interesa. Pitanje proširenja je desetljećima nepopularno u Francuskoj. Bez obzira na umjereni optimizam, mislim da još nismo dospjeli izvan zone ‘povijesne greške’ učinjene na Europskom vijeću prošlog listopada.

MONITOR: Mnogi tvrde da je EU poslije Brexita pred raspadom…

PICULA: Nikako se ne slažem s takvom ocjenom. Mislim da je snaga EU  uvjerljivo dokazana zadržanim jedinstvom u kompliciranim pregovorima o Brexitu. Taj je proces pokazao i kako je razdruživanje s EU težak proces u kojem su gubici daleko veći za zemlju koja odlazi. Mnogi euroskeptici su utihnuli tijekom proteklih godinu dana. EU nije pred raspadom, ali se mijenja. Birači su nam poslali jasnu poruku na prošlogodišnjim europskim izborima da očekuju od nas  odgovore na mnoge izazove današnjice, poput klimatske krize, ekonomske nejednakosti i nesigurnosti.

MONITOR:Je li Zapadni Balkan prioritet spoljne politike EU?

PICULA: U svojim su nastupnim govorima nova predsjednica Europske komisije Ursula v.d. Leyen i visoki povjerenik za vanjsku politiku Josep Borrell naglasili politiku proširenja kao prioritet mandata. Novu su komisiju nazvali geopolitičkom, a najbolji dokaz tome bit će djelovanje EU u najbližem susjedstvu, odnosno na Zapadnom Balkanu. Vjerujem da je jugoistok Europe racionalni prioritet nove Komisije, koja želi biti geopolitička, ali je potrebno takve ambicije ostvariti najprije u svom neposrednom susjedstvu.

MONITOR: Kakve promjene očekujete u Hrvatskoj poslije izbora za predsjednika Zorana Milanovića?

PICULA: Hrvatska je dobro upoznata s kohabitacijom, kada predsjednik dolazi iz jedne stranke, a premijer iz druge. To u demokratskom smislu jača državu. Po pitanju vanjske politike, očekujem da ostvari najave iz kampanje, radi na rješavanju neriješenih pitanja sa susjedima i da iskaže snažnu podršku euro integraciji jugoistoka Europe.

MONTOR: Vi ste izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru. Da li pored vlasti odgovornost za učlanjenje Crne Gore u EU imaju i opozicija i drugi subjekti?

PICULA: S dvostrukim iskustvom zastupnika u nacionalnom i europskom parlamentu, uvijek naglašavam važnost parlamentarne dimenzije politike u demokratskom društvu. Svakako je uloga vlasti primarna, ali težinu ima i uloga opozicije, kao konstruktivnog korektiva vlasti. Reformske procese u smislu jačanja vladavine prava, učinkovite trodiobe vlasti, osiguravanja nezavisnog sudstva i medija ne može se voditi isključivo po principu odozgo prema dolje, već kontinuirani pritisak prema institucijama da budu transparentne i učinkovite mora dolaziti i od građana. U tom procesu svi snose svoju odgovornost.

MONITOR:  Jeste li zadovoljni saradnjom sa akterima na crnogorskoj političkoj sceni?

PICULA: Tijekom nedavnog posjeta Podgorici stekao sam dojam kako su gotovo svi ključni politički akteri u Crnoj Gori usmjereni na postizanje cilja članstva u EU, ali pravi ću sud moći donesti tek nakon šest mjeseci do godine. Do tada ćemo moći vidjeti i kako se razvija dinamika unutarnjih odnosa, odnosno kako će teći pregovaranje i zatvaranje pojedinih poglavlja. Otvoren sam za sva pitanja, jer želim dati doprinos što skorijem crnogorskom članstvu u Uniji.

MONITOR: Je li realno da Crna Gora uđe u EU 2025.

PICULA:Godina 2025. je od strane prijašnje Komisije bila naznačena kao indikativna, ukoliko se ispune uvjeti. Novi povjerenik Varhelyi je u nastupnom govoru u Europskom parlamentu istaknuo da mu je cilj da sa barem jednom državom završi pregovore u ovom mandatu, dakle do 2024. Osobno bih volio da se to i ostvari, te da Crna Gora, kao zemlja koja je najdalje otišla u procesu pregovaranja, taj posao i završi i uđe u EU.

MONITOR:  Ministarstvo kulture Crne Gore je, prosljeđujući medijima analizu Evropske službe za vanjske poslove„Dezinformacija zaoštrava tenzije između Srbije i Crne Gore“ , navelo da je “EU prepoznala i osudila kampanju dezinformacija i lažnih vijesti kojom se pokušavaju izazvati podjele u Crnoj Gori”. Međutim, pojedini crnogorski mediji tvrde da nije tačno da je to stav EU.

PICULA: Na stranicama EUvsDisinfo, čiji je izdavač EEAS, diplomatska služba Europske unije, stoji kako su izvori lažnih vijesti bili „bazirani u Srbiji (od kojih su neki u državnom vlasništvu),  neki u ruskom vlasništvu na srpskom jeziku (Sputnik), a neki su crnogorski news portali. Također su distribuirali nepotvrđen manipulativni sadržaj kojeg su kreirali korisnici društvenih mreža, kao i izjave ruskih, crnogorskih i srpskih političara i predstavnika klera“. Diplomatska služba EU takve ocjene ne daje olako.

MONITOR: Koliko je ruska propaganda opasna po Crnu Goru?

PICULA: U EU godinama svjedočimo pokušajima destabilizacije unutarnjepolitičke situacije u članicama za koje Moskva smatra da spadaju u rusku zonu utjecaja. Ruska propaganda ima, naravno, i veće ambicije. Najveći ruski uspjeh ipak je do sada bio u tome što su se uspjeli prikazati daleko moćnijima nego što je njihova realna težina, ekonomski i geopolitički.

MONITOR: Vi ste uz otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom tražili liberalizaciju viznog sistema za građane Kosova i da se od zapadnobalkanskih zemalja zatraži jačanje napora u procesuiranju ratnih zločina i rješavanju pitanja nestalih osoba? 

PICULA: Liberalizaciju viznog režima tražio sam zbog toga što je Kosovo  ispunilo uvjete koje je EU pred njih postavila. Potrebno je da EU ispoštuje svoja obećanja i vjerodostojno se odnosi prema svojim susjedima. Što se tiče ratnih zločina i nestalih, trajni mir između zemalja iza kojih je nedavno iskustvo rata i tolikih ljudskih tragedija realno je moguć kada žrtve dobiju  imena, a njihove sudbine budu poznate njihovima najbližima. Zajednička je zadaća surađivati na rješavanju sudbine nestalih, a obveza procesuirati odgovorne za zločine.

 

Tramp ugrozio partnerstvo

MONITOR: Koliki je uticaj EU na globalnom  nivou?

PICULA: U najgrubljim crtama: s jedne strane, Kina i Rusija, koje su iznimno važni europski vanjskotrgovinski partneri, imaju vanjskopolitičke agende koje dobrano podsjećaju na imperijalne ambicije prve polovice 20. stoljeća. Nadalje, već trideset godina službeno ne postoji ideološka blokovska podjela, no imali smo čvrsto savezništvo Europske unije i Sjedinjenih Država, kao i savezništvo unutar NATO–a, koje je osim ekonomskim interesima bilo vezano konsenzusom oko obrane vrijednosti demokracije, vladavine prava i zaštite ljudskih prava. Dolaskom na vlast Donalda Trumpa,  taj konsenzus i ideja partnerstva su ugroženi kao nikada ranije. EU  se nije do kraja interno konsolidirala nakon Velike recesije 2008.-2009., u čemu je i korijen slabosti Unije u cijelosti i njezinih članica da se ulove u koštac s vanjskim uplitanjima i nastavi širiti svoj stabilizacijski utjecaj na najbliže susjedstvo. Nakon svega, utjecaj i snaga EU mjerit će se time koliko će biti u mogućnosti ne samo kao ‘soft’ nego puno više ‘smart power’ krstariti kroz sve te probleme, u isto vrijeme osiguravajući mir i prosperitet svojim građanima.

 

Pozivam na smirivanje tenzija

MONITOR: Koji su najveći problemi u Crnoj Gori kad je riječ o njenom pristupanju EU?

PICULA: Crna Gora je država kandidat punih 10 godina, a pregovori o članstvu traju osam godina. Ostalo je doduše samo jedno poglavlje koje treba otvoriti, ali veći izazov predstavlja kako početi zatvarati već otvorena poglavlja. Područje vladavine prava, neovisnosti pravosuđa, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, sloboda medija i pravo novinara za siguran rad ostaju pod pojačanim interesom EU.

MONITOR: Koliko Vi možete uticati na to da se neki od tih problema u Crnoj Gori riješe na pravi način?

PICULA: Parlamentarni izbori trebali bi biti održani do listopada, a mi ćemo pažljivo pratiti zbivanja, jer bi daljnje zaoštravanje odnosa u Crnoj Gori, ali i prema Crnoj Gori ugrozilo regionalni mir i suradnju. Kao izvjestitelj EP-a za Crnu Goru, ponovno pozivam na smirivanje tenzija. Stabilnost na Zapadnom Balkanu, pa tako i u Crnoj Gori ovisi o rješavanju otvorenih pitanja između država i  saniranju podjela unutar pojedinih država. U najnovijem pokušaju destabilizacije Crne Gore događa se upravo kombinacija tih napetosti. Konstruktivnim i racionalnim dijalogom, međusobnim uvažavanjem i suradnjom države Zapadnog Balkana mogu napredovati prema željenom članstvu u EU, dok ih suprotno udaljava od EU.

Veseljko KOPRIVCA

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

INTERVJU

MARKO SOŠIĆ, INSTITUT ALTERNATIVA: Potraga za zagubljenim reformama

Objavljeno prije

4 dana

na

21 Februara, 2025

Objavio:

Stalno odlaganje reformskih koraka i moguće “bolnih” odluka nije dobro. Ako zaista želi da promijeni zatečeno stanje, predsjednik vlade se nekome mora i zamjeriti

 

 

MONITOR: Hrana je skupa pa, na poziv vaših imenjaka (Alternativa), neki građani bojkotuju supermarkete. Da li je država skupa i kako bi se građani trebali odnositi prema toj skupoći?

SOŠIĆ: Država je skupa, iz godine u godinu nas košta sve više, a pritisak da smanji nepotrebne troškove, da se bori sa gubicima i uzaludnim trošenjem, opada. Fokus je, možda s pravom, bio na prihodnoj strani, na razmišljanje što će nadoknaditi doprinose kojih se država odriče i koje sve nove izvore prihoda možemo pronaći i produbiti.

Valjalo bi da ova bude godina rezova i pripremnih radnji koje će učiniti da u budžetu za 2026. godinu imamo veći prostor za ulaganja u infrastrukturu, odnosno, ciljane programe socijalne podrške na račun ostvarenih ušteda u tekućem budžetu.

Kod situacije sa bojkotom, sve sličnosti prestaju sa nazivom. U svakoj vijesti o bojkoti, bilo bi ispravno reći da je organizator na parlamentarnim izborima 2023. godine bio na listi PES-a. Novinari su dužni da tu činjenicu pomenu kada izvještavaju o njihovim aktivnostima, kako bi građani dobili punu informaciju. Inače, ne mislim ništa dobro o takvom načinu djelovanja, previše je populističko u metodama i sadržaju, a to uključuje i ovu posljednju akciju. Više me brine pažnja koju im poklanjaju svi mediji – to je zabrinjavajući pokazatelj koliko je i u tom sektoru situacija loša.

MONITOR: Da ostavimo to za neku drugu priču. Državna administracija raste do mjere da, kako smo vidjeli i čuli, to ni premijer više ne može da isprati. Šta dobijamo za uzvrat?

SOŠIĆ: Predsjednik Vlade je rekao da je centralna vlast smanjila broj zaposlenih u odnosu na novembar 2023. godine za 400 zaposlenih. A, prema podacima Ministarstva finansija i Ministarstva javne uprave, broj zaposlenih u tom periodu povećan je za 617.

Spajić je, takođe, najavio tri reformske mjere: smanjenje ugovora o djelu za 20 odsto, smanjenje broja zaposlenih na centralnom nivou za 20 odsto i zamrzavanje novih zapošljavanja u upravi. Mi smo u Institutu alternativa bili iznenađeni tim najavama, jer par mjeseci ranije, kada smo slične akcije sa sistemskim obrazloženjem predlagali za Fiskalnu strategiju, Vlada je iste odbila.

Iako broj zaposlenih u javnom sektoru stalno raste, Ministarstvo javne uprave uspijeva da to prikaže kao pozitivan indikator u svojoj refomi. Trik je sledeći: MJU mjeri procentualno učešće zaposlenih u upravi na centralnom i lokalnom nivou u ukupnom broju zaposlenih u Crnoj Gori. To znači da ako ukupna zaposlenost  raste, a raste zbog raznih faktora, onda će njihov indikator biti pozitivan i pored novih zapošljavanja,  pošto će pomenuti odnos, procentualno, biti u padu. Na sličan način su vlade DPS-a pokušavale da manipulišu, prikazujuću broj zaposlenih kroz udio troškova za plate u BDP-u.

U stvarnosti: prema mjerenju primjene principa javne uprave OECD SIGMA za potrebe Evropske komisije (januar 2025.), Crna Gora je u oblasti “upravljanje ljudskim resursima” najgora u regionu. Najgore su ocijenjeni zapošljavanje, tranparentnost postupka, kao i stručno usavršavanje i učinak državnih službenika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DUŠAN DRAKIĆ, V.D. DIREKTORA AGENCIJE ZA SPREČAVANJE KORUPCIJE: Odlučni smo da ASK postane referentna antikorupcijska institucija

Objavljeno prije

4 dana

na

21 Februara, 2025

Objavio:

ASK je naslijedio preko 250 predmeta koji se odnose na javne funkcionere i političke subjekte. Pored tih predmeta i onih koji su sada aktuelni, prioritet u rješavanju imaju predmeti koji su vraćeni od strane Upravnog suda na ponovno postupanje. Ukupno smo u periodu od šest mjeseci donijeli odluke u 142 predmeta

MONITOR: Nakon šest godina ASK je utvrdio da je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović prekršio Zakon o sprečavanju korupcije. Zbog neprijavljivanja duga od 16.741,24 eura na VIP rivolving kartici uputili ste ovaj predmet Specijalnom državnom tužilaštvu. Đukanović tvrdi da ste prekršili zakon i najavio je tužbu Upravnom sudu. Šta očekujete od prijave SDT-u i najavljene tužbe?

DRAKIĆ:Postupajući u okviru svojih nadležnosti, u skladu sa utvrđenim činjenicama i okolnostima, donijeli smo odluku u ovom postupku. Nažalost, u ovom periodu od šest godina, ovoj našoj odluci prethodile su dvije odluke ASK i dvije presude Upravnog suda koje su vratile na ponovno odlučivanje. Ukoliko dođe do tužbe javnog funkcionera, Upravni sud će se odnijeti i prema ovoj odluci. Bitna činjenica je da je ispoštovan upravni postupak, da je odluka donijeta u skladu sa utvrđenim činjenicama u postupku, te da je ASK pokrenula dalje postupke usled činjenica utvrđenih ovom odlukom ali i da smo kompletne spise predmeta proslijedili nadležnim institucijama na dalje razmatranje i postupanje.

MONITOR: Da li ima još predmeta koji čekaju izjašnjenje u vezi Đukanovića, kao na primjer ,,satovi”, ili nekih drugih bivših i sadašnjih najvećih funkcionera?

DRAKIĆ:ASK je naslijedio preko 250 predmeta koje se odnose na javne funkcionere i političke subjekte. Pored tih predmeta i onih koji su sada aktuelni, prioritet u rješavanju imaju predmeti koji su vraćeni od strane Upravnog suda na ponovno postupanje. Ukupno smo u periodu od šest mjeseci donijeli odluke u 142 predmeta.

O kojem obimu posla je riječ pokazuju i to da smo, kad je samo ova godina u pitanju, dobili sedam presuda kojima su poništene odluke ASK iz 2018, 2019. i 2022.g. a koje se odnose na više javnih funkcionera (B.Gvozdenović, D.Abazović, M.Radulović, G.Rakočević) i jednog medija. Po službenoj dužnosti ili po prijavama ove godine smo otvorili 24 predmeta.

Svi ovi predmeti moraju dobiti institucionalni odgovor, moraju biti riješeni u odgovarajućem postupku, neselektivno, profesionalno i stručno.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ALEKSANDAR POPOV, DIREKTOR CENTRA ZA REGIONALIZAM I KOPREDSJEDNIK IGMANSKE INICIJATIVE, NOVI SAD: Predsjedniku Srbije ne smeta mapa Velike Mađarske na šalu oko vrata Viktora Orbana

Objavljeno prije

4 dana

na

21 Februara, 2025

Objavio:

Priče o vojvođanskom separatizmu su najobičnije podvale i-kao što neko reče, ovdje su glavni separatisti zapravo Vučić, premijer u ostavci Vučević i Ana Brnabić, jer jedino oni prizivaju vojvođanski sepratizam kojeg nema

 

 

MONITOR: Na mitingu SNS u Sremskoj Mitrovici aklamacijom dvadesetak hiljada pristalica stranke, usvojena je Narodna deklaracija o Vojvodini. Predsjednik Srbije je najavio i njeno usvajanje u Narodnoj skupštini Srbije. Kako  razumijete ovu „ideju“?

POPOV: SNS-ovci nemaju mašte pa sada pokušavaju da imitiraju svoje trenutno najjače političke protivnike a to su studenti. Kada to kažem onda mislim na način usvajanja Deklaracije aklamacijom, što bi trebalo da bude adekvatno studentskim plenumima na kojima se donose odluke. Međutim, to je bila samo karikatura od toga. A i sve drugo je bio bledi pokušaj imitacije veličanstvenih studentskih okupljanja – u tom slučaju istog dana u Kragujevcu. Da parafraziram Balaševića – bio je miting i šta da se priča, parada obmane i kiča… A što se tiče same njegove ideje, to je po onoj narodnoj “držte lopova”, pokušaj da se borbom protiv navodnog vojvođanskog separatizma skrene pažnja sa studentskih protesta koji su najozbiljnije do sada uzdrmali korumpiran i kriminalan režim SNS i njegovih satelita.

MONITOR: Povod Deklaraciji, Aleksandar Vučić vidi u porastu vojvođanskog separatizma i postojanju organizacija koje koriste tragediju Nadstrešnice za forsiranje odvajanja Vojvodine od Srbije. Deklaracija se bazira na pet tačaka, pominje se i namjera da se formira vojvođanska nacija, standardizuje poseban jezik i osnuje pravoslavna crkva. Kakvo može biti pravno dejstvo ove Deklaracije?

POPOV: Priče o vojvođanskom separatizmu su najobičnije podvale i-kao što neko reče, ovde su glavni separatisti zapravo Vučić, premijer u ostavci Vučević i Ana Brnabić, jer jedino oni prizivaju vojvođanski sepratizam kojeg nema. Oni postave tezu, polemišu sa tom izmišljenom tezom o separatizmu i oponente režimu iz Vojvodine optuže da su glavni separatisti. Tako je Ana Brnabić, predsednica Narodne skupštine, nedavno izjavila: “Ti ljudi su separatisti, da li vi razumete? Ja kao predsednica Skupštine pozivam institucije da rade svoj posao. Čekaj bre, jel’ Pućdemon u Španiji može tako separatistički da se šeta i priča? Ne, nego će biti uhapšen, pa će biti u egzilu“, kazala je Brnabić. Dakle ona je od izmišljene teze o separatističkim namerama dvojice trenutno najčešće spominjanih političkih protivnika-Dinka Gruhonjića i Gorana Ješića, došla do toga da su oni već postali vlast u Vojvodini-kao svojevremeno Pućdemon u Kataloniji, i već sproveli referendum o izdvajanju i zato kao sepratisti i izdajnici treba da sede u zatvoru. Jeste da je ovo van svake pameti, ali i veoma opasna teza jer pokazuje da bi ona i cela vladajuća garnitura, najradije svoje političke protivnike videla u zatvoru, pa makar i pod iskonstruisanim optužbama. Podseća li vas ovo na neka druga vremena i neke druge države gde se to zaistinski dešavalo?

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo