Povežite se sa nama

INTERVJU

TONINO PICULA, POSLANIK  U EVROPSKOM PARLAMENTU, IZVJESTILAC EVROPSKOG PARLAMENTA ZA CRNU GORU: EU nije pred raspadom

Objavljeno prije

5 godina

na

Torino PICULA in front of the EP in Brussels

Volio bih da Gora, kao zemlja koja je najdalje otišla u procesu pregovaranja, uđe u EU do 2024

 

MONITOR: Koliko politika proširenje EU doprinosi jačanju demokratije, mira i napretka širom Evrope? 

PICULA: Povijest EU je povijest njenog širenja. Kako se širio njezin geopolitički obuhvat i utjecaj, obuhvaćenim je zemljama donosila stabilnost i robustan gospodarski rast. Nema sumnje da je politika proširenja najsnažniji vanjskopolitički alat EU. Jasna perspektiva članstva i njegovih dobrobiti uvjerljiv je poticaj potencijalnim članicama da na sebe preuzmu obaveze provedbe političkih i ekonomskih reformi koje su ulaznica u Europsku uniju.

MONITOR: Šta ukratko znači ideja za novu nadograđenu metodologiju proširenja EU?

PICULA: Nova metodologija sastoji se od šest klastera ili skupova, s tim da se klaster vladavine prava prvi otvara i zadnji zatvara. Također, nova Komisija inzistira na reverzibilnosti, tj. mogućnošću da pregovori mogu nazadovati ako nema napretka. Naglasak jena tome da proces proširenja mora promovirati fundamentalne vrijednosti Unije i rezultirati održivom demokratskom i ekonomskom tranzicijom, kao i ekonomskom konvergencijom, a mora teći paralelno s internom reformom Unije. Nužno je da Unija pruži jasne i konzistentne pokazatelje napretka i kontinuiranu podršku tijekom procesa, da poboljša mjerila napretka i osigura da se svaku zemlju pojedinačno ocjenjuje temeljem vlastitih zasluga. Da se ojača mehanizam uvjetovanja i reverzibilnosti procesa kroz primjenu objektivnih kriterija pri odlučivanju o suspenziji pregovora, što je mehanizam koji zaista jasno signalizira da institucionalni razvoj i reforma ne smiju biti odglumljeni.  Reforme koje se provode moraju biti nepovratno ugrađene u sustav.

Ideja o klasterizaciji, grupiranju pregovaračkih poglavlja je načelno dobra i ja sam je podržao u Preporukama koje sam kao izvjestitelj predstavio u ime Europskog parlamenta. Međutim, želio bih da ubuduće ne dolazi do klasterizacije članica u Vijeću prema politici proširenja. Treba u tom pogledu smanjiti mogućnost nekih novih strateških iznenađenja.

MONITOR: Kako komentarišete izjavu predsjednika Francuske Emanuela Makrona da nema  proširenja dok se EU ne konsoliduje?

PICULA: Makron je na nedavnoj sigurnosnoj konferenciji u Münchenu, ipak, iskazao puno otvoreniji stav prema otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Svakako da su u novoj metodologiji Komisije uvaženi i neki francuski prijedlozi iz njihovog non-papera. Više puta sam naglasio kako je tu prevladala francuska unutarnjopolitička situacija umjesto zajedničkog EU interesa. Pitanje proširenja je desetljećima nepopularno u Francuskoj. Bez obzira na umjereni optimizam, mislim da još nismo dospjeli izvan zone ‘povijesne greške’ učinjene na Europskom vijeću prošlog listopada.

MONITOR: Mnogi tvrde da je EU poslije Brexita pred raspadom…

PICULA: Nikako se ne slažem s takvom ocjenom. Mislim da je snaga EU  uvjerljivo dokazana zadržanim jedinstvom u kompliciranim pregovorima o Brexitu. Taj je proces pokazao i kako je razdruživanje s EU težak proces u kojem su gubici daleko veći za zemlju koja odlazi. Mnogi euroskeptici su utihnuli tijekom proteklih godinu dana. EU nije pred raspadom, ali se mijenja. Birači su nam poslali jasnu poruku na prošlogodišnjim europskim izborima da očekuju od nas  odgovore na mnoge izazove današnjice, poput klimatske krize, ekonomske nejednakosti i nesigurnosti.

MONITOR:Je li Zapadni Balkan prioritet spoljne politike EU?

PICULA: U svojim su nastupnim govorima nova predsjednica Europske komisije Ursula v.d. Leyen i visoki povjerenik za vanjsku politiku Josep Borrell naglasili politiku proširenja kao prioritet mandata. Novu su komisiju nazvali geopolitičkom, a najbolji dokaz tome bit će djelovanje EU u najbližem susjedstvu, odnosno na Zapadnom Balkanu. Vjerujem da je jugoistok Europe racionalni prioritet nove Komisije, koja želi biti geopolitička, ali je potrebno takve ambicije ostvariti najprije u svom neposrednom susjedstvu.

MONITOR: Kakve promjene očekujete u Hrvatskoj poslije izbora za predsjednika Zorana Milanovića?

PICULA: Hrvatska je dobro upoznata s kohabitacijom, kada predsjednik dolazi iz jedne stranke, a premijer iz druge. To u demokratskom smislu jača državu. Po pitanju vanjske politike, očekujem da ostvari najave iz kampanje, radi na rješavanju neriješenih pitanja sa susjedima i da iskaže snažnu podršku euro integraciji jugoistoka Europe.

MONTOR: Vi ste izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru. Da li pored vlasti odgovornost za učlanjenje Crne Gore u EU imaju i opozicija i drugi subjekti?

PICULA: S dvostrukim iskustvom zastupnika u nacionalnom i europskom parlamentu, uvijek naglašavam važnost parlamentarne dimenzije politike u demokratskom društvu. Svakako je uloga vlasti primarna, ali težinu ima i uloga opozicije, kao konstruktivnog korektiva vlasti. Reformske procese u smislu jačanja vladavine prava, učinkovite trodiobe vlasti, osiguravanja nezavisnog sudstva i medija ne može se voditi isključivo po principu odozgo prema dolje, već kontinuirani pritisak prema institucijama da budu transparentne i učinkovite mora dolaziti i od građana. U tom procesu svi snose svoju odgovornost.

MONITOR:  Jeste li zadovoljni saradnjom sa akterima na crnogorskoj političkoj sceni?

PICULA: Tijekom nedavnog posjeta Podgorici stekao sam dojam kako su gotovo svi ključni politički akteri u Crnoj Gori usmjereni na postizanje cilja članstva u EU, ali pravi ću sud moći donesti tek nakon šest mjeseci do godine. Do tada ćemo moći vidjeti i kako se razvija dinamika unutarnjih odnosa, odnosno kako će teći pregovaranje i zatvaranje pojedinih poglavlja. Otvoren sam za sva pitanja, jer želim dati doprinos što skorijem crnogorskom članstvu u Uniji.

MONITOR: Je li realno da Crna Gora uđe u EU 2025.

PICULA:Godina 2025. je od strane prijašnje Komisije bila naznačena kao indikativna, ukoliko se ispune uvjeti. Novi povjerenik Varhelyi je u nastupnom govoru u Europskom parlamentu istaknuo da mu je cilj da sa barem jednom državom završi pregovore u ovom mandatu, dakle do 2024. Osobno bih volio da se to i ostvari, te da Crna Gora, kao zemlja koja je najdalje otišla u procesu pregovaranja, taj posao i završi i uđe u EU.

MONITOR:  Ministarstvo kulture Crne Gore je, prosljeđujući medijima analizu Evropske službe za vanjske poslove„Dezinformacija zaoštrava tenzije između Srbije i Crne Gore“ , navelo da je “EU prepoznala i osudila kampanju dezinformacija i lažnih vijesti kojom se pokušavaju izazvati podjele u Crnoj Gori”. Međutim, pojedini crnogorski mediji tvrde da nije tačno da je to stav EU.

PICULA: Na stranicama EUvsDisinfo, čiji je izdavač EEAS, diplomatska služba Europske unije, stoji kako su izvori lažnih vijesti bili „bazirani u Srbiji (od kojih su neki u državnom vlasništvu),  neki u ruskom vlasništvu na srpskom jeziku (Sputnik), a neki su crnogorski news portali. Također su distribuirali nepotvrđen manipulativni sadržaj kojeg su kreirali korisnici društvenih mreža, kao i izjave ruskih, crnogorskih i srpskih političara i predstavnika klera“. Diplomatska služba EU takve ocjene ne daje olako.

MONITOR: Koliko je ruska propaganda opasna po Crnu Goru?

PICULA: U EU godinama svjedočimo pokušajima destabilizacije unutarnjepolitičke situacije u članicama za koje Moskva smatra da spadaju u rusku zonu utjecaja. Ruska propaganda ima, naravno, i veće ambicije. Najveći ruski uspjeh ipak je do sada bio u tome što su se uspjeli prikazati daleko moćnijima nego što je njihova realna težina, ekonomski i geopolitički.

MONITOR: Vi ste uz otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom tražili liberalizaciju viznog sistema za građane Kosova i da se od zapadnobalkanskih zemalja zatraži jačanje napora u procesuiranju ratnih zločina i rješavanju pitanja nestalih osoba? 

PICULA: Liberalizaciju viznog režima tražio sam zbog toga što je Kosovo  ispunilo uvjete koje je EU pred njih postavila. Potrebno je da EU ispoštuje svoja obećanja i vjerodostojno se odnosi prema svojim susjedima. Što se tiče ratnih zločina i nestalih, trajni mir između zemalja iza kojih je nedavno iskustvo rata i tolikih ljudskih tragedija realno je moguć kada žrtve dobiju  imena, a njihove sudbine budu poznate njihovima najbližima. Zajednička je zadaća surađivati na rješavanju sudbine nestalih, a obveza procesuirati odgovorne za zločine.

 

Tramp ugrozio partnerstvo

MONITOR: Koliki je uticaj EU na globalnom  nivou?

PICULA: U najgrubljim crtama: s jedne strane, Kina i Rusija, koje su iznimno važni europski vanjskotrgovinski partneri, imaju vanjskopolitičke agende koje dobrano podsjećaju na imperijalne ambicije prve polovice 20. stoljeća. Nadalje, već trideset godina službeno ne postoji ideološka blokovska podjela, no imali smo čvrsto savezništvo Europske unije i Sjedinjenih Država, kao i savezništvo unutar NATO–a, koje je osim ekonomskim interesima bilo vezano konsenzusom oko obrane vrijednosti demokracije, vladavine prava i zaštite ljudskih prava. Dolaskom na vlast Donalda Trumpa,  taj konsenzus i ideja partnerstva su ugroženi kao nikada ranije. EU  se nije do kraja interno konsolidirala nakon Velike recesije 2008.-2009., u čemu je i korijen slabosti Unije u cijelosti i njezinih članica da se ulove u koštac s vanjskim uplitanjima i nastavi širiti svoj stabilizacijski utjecaj na najbliže susjedstvo. Nakon svega, utjecaj i snaga EU mjerit će se time koliko će biti u mogućnosti ne samo kao ‘soft’ nego puno više ‘smart power’ krstariti kroz sve te probleme, u isto vrijeme osiguravajući mir i prosperitet svojim građanima.

 

Pozivam na smirivanje tenzija

MONITOR: Koji su najveći problemi u Crnoj Gori kad je riječ o njenom pristupanju EU?

PICULA: Crna Gora je država kandidat punih 10 godina, a pregovori o članstvu traju osam godina. Ostalo je doduše samo jedno poglavlje koje treba otvoriti, ali veći izazov predstavlja kako početi zatvarati već otvorena poglavlja. Područje vladavine prava, neovisnosti pravosuđa, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, sloboda medija i pravo novinara za siguran rad ostaju pod pojačanim interesom EU.

MONITOR: Koliko Vi možete uticati na to da se neki od tih problema u Crnoj Gori riješe na pravi način?

PICULA: Parlamentarni izbori trebali bi biti održani do listopada, a mi ćemo pažljivo pratiti zbivanja, jer bi daljnje zaoštravanje odnosa u Crnoj Gori, ali i prema Crnoj Gori ugrozilo regionalni mir i suradnju. Kao izvjestitelj EP-a za Crnu Goru, ponovno pozivam na smirivanje tenzija. Stabilnost na Zapadnom Balkanu, pa tako i u Crnoj Gori ovisi o rješavanju otvorenih pitanja između država i  saniranju podjela unutar pojedinih država. U najnovijem pokušaju destabilizacije Crne Gore događa se upravo kombinacija tih napetosti. Konstruktivnim i racionalnim dijalogom, međusobnim uvažavanjem i suradnjom države Zapadnog Balkana mogu napredovati prema željenom članstvu u EU, dok ih suprotno udaljava od EU.

Veseljko KOPRIVCA

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

INTERVJU

TEA GORJANC-PRELEVIĆ, IZVRŠNA DIREKTORICA AKCIJE ZA LJUDSKA PRAVA: Nedodgovorno se zapostavlja značaj pomirenja u regionu

Objavljeno prije

3 dana

na

15 Novembra, 2024

Objavio:

Politika da se namjerno nanosi šteta Crnoj Gori na njenom putu ka EU je očigledna. Svi pomagači takve politike su protivnici članstva Crne Gore u EU, kako god da se zvanično predstavljaju

 

 

TXT: MONITOR: HRA i Centar za ženska prava osudili su napad Zorana Ćoća Bećirovića na novinarku Pobjede Anu Raičković, kao apsolutno neprihvatljiv čin nasilja.  Kako vidite dosadašnje reakcije nadležnih i šta bi država morala da učini? 

GORJANC-PRELEVIĆ:Reagovanje nadležnih je onakvo kakvo treba da bude. Državni vrh je jednoglasno osudio napad, policija je u saopštenju posebno naglasila da želi da unaprijedi bezbjednost novinara, osumnjičeni su odmah privedeni, zadržani i određen im je pritvor zbog opasnosti od ponavljanja djela, jer su izrečene ozbiljne prijetnje novinarki i njenom sinu, i mogućeg uticaja na svjedoke. Sada je važno da procesuiranje bude efikasno, da se postupak ne razvodnjava godinama kao što se dešava. Krivični zakonik od 2021. propisuje strožije kazne za napade na novinare, ali je važno i da se vidi da pravni sistem funkcioniše i da se postupci vode u razumnom roku. Zabrinjava što je ovo sudeći po Sindikatu medija već 18. incident na štetu novinara ove godine.

Reakcije na ovaj događaj, koji nije smio da se desi, pokazuju i dvije karakteristične pojave. Prvo, u javnosti su prisutne naglašene osude napada na novinarku od strane muškog dijela društva, posebno zbog toga što je sve počelo intenzivnim dobacivanjem uvreda ženi iz mraka od strane trojice muškaraca. Važna je ta osuda, jer se naši dječaci moraju učiti novim i mnogo boljim obrascima ponašanja. U tom smislu je ohrabrujuće i svjedočenje novinarke Raičković da sin Bećirovića ni na koji način nije učestvovao u napadu ili vrijeđanju. Druga, razočaravajuća pojava, je to što iako je bilo očevidaca, niko nije pokušao da se umiješa, zaštiti novinarku i spriječi napad, niti je iko drugi, osim nje, pozvao policiju, a to je najmanje što je moglo da se uradi, makar anonimno.


MONITOR: Promocija mržnje, zajedno s mizoginijom i religijskim fanatizmom, sve je prisutnija u crnogorskom društvu, upozorili ste na Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma. Šta to govori o ovom društvu, njegovim vlastima i institucijama? 

GORJANC-PRELEVIĆ:Uvijek su državni zvaničnici i političari ti koji kreiraju atmosferu, kako mirnodopsku, tako i ratničku. Ova sad nažalost više vuče na ovu drugu. Mislim da se veoma neodgovorno zapostavlja značaj pomirenja u regionu i za crnogorsko društvo i za odnose sa susjedima, a i za učlanjenje Crne Gore u Evropsku uniju. Odnosi sa Hrvatskom su bez ikakve potrebe na najnižem nivou od devedesetih, samo zato što je to odgovaralo vlastima u Srbiji. Sad se ponovo zloupotrebljava slučaj zločinca Balijagića, koji je u bjekstvu, za potpirivanje međuvjerskih i međuetničkih sukoba na sjeveru Crne Gore. Politika da se namjerno nanosi šteta Crnoj Gori na njenom putu ka EU je očigledna. Svi pomagači takve politike su protivnici članstva Crne Gore u EU, kako god da se zvanično predstavljaju. Zanimljivo je i da aktivno bježe od optužbi nadležnih za govor mržnje, bilo tako što se kriju iza imuniteta, kao Marko Kovačević, ili tako što se ne registruju kao mediji u Crnoj Gori, kao portali koji slede politiku srpskih i ruskih vlasti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR DUŠKO LOPANDIĆ, PROFESOR EVROPSKOG PRAVA I PREDSJEDNIK FORUMA ZA MEĐUNARODNE ODNOSE IZ BEOGRADA: Jedino predvidivo u Trampovoj budućoj politici je da je ona nepredvidiva

Objavljeno prije

3 dana

na

15 Novembra, 2024

Objavio:

Trampov pristup će ohrabriti „orbanovsku desnicu“ u Evropi- i možda pojačati neslogu. S druge strane, njegov negativni odnos odnosno ignorisanje EU, možda može da proizvede i efekat veće kohezije država članica- kako se to, na primjer, desilo u slučaju „bregzita“

 

 

MONITOR: Nakon pogibije 14-oro ljudi na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, organizovani su protesti na koje je vlast reagovala privođenjima i hapšenjima. Mnogima je sve to izgledalo kao repriza događaja iz decembra 2023. Hoće li se, i ovog puta, pokazati da vlast ima uspješan način da suzbije nezadovoljstvo i revolt građanstva?

LOPANDIĆ: Radi se verovatno najvećoj nesreći ovog tipa koja se pamti u Srbiji. Nesreća se desila nakon velike rekonstrukcije stanične zgrade, koju su vlasti dva puta svečano otvarale. Ovo je skandaloznan slučaj, gde se mešaju različiti nivoi odgovornosti javnih vlasti i privatnih firmi uz učešće stranaca, veliki novac i korupcija, kao i drastična nekompetentnost i neodgovornost. Gotovo rendgen slika načina na koji SNS vlada Srbijom. Malo – malo, pa nam se nešto sruši na glavu – bilo fizički ili simbolično. Od nesreće prošlo je već dosta dugo a da još niko od odgovornih investitora, izvođača ili nadležnih za nadzor nije čak ni pritvoren – sa izuzetkom aktivista koji su učestvovali u protestima zbog nesreće. Građani su s razlogom besni, a vlasti su odgovorile uobičajenim manipulacijama i odugovlačenjem. SNS je ubacio svoje ekipe da tokom velikog protesta u Novom Sadu prave štetu, kako bi za to optužili organizatore. Već viđen scenario. Nezadovoljstvo i revolt građana neće stati jer ni vlast neće prestati da proizvodi nepočinstva i skandale u serijama.

MONITOR: U izvještaju EK o napretku Srbije, nije primijećen značajan pomak. Ministarka Tanja Miščević očekuje otvaranje novog klastera do kraja godine, mada je to sasvim neizvjesno…Nakon toga, Aleksandar Vučić u obraćanju na samitu Evropske političke zajednice, više  puta je insistirao na strateškom pristupu u politici proširenja, u kontekstu globalnih promjena. Kako vidite dinamiku Srbija-EU i politiku proširenja?

LOPANDIĆ: Vučićeva politika je -u strateškim pitanjima, Srbiju dovela od parole „i Kosovo i EU“ do rezultata „ni Kosovo, ni EU“. Srbija se od 2021. godine nije pomerila u pregovorima sa EU. Ipak, zapazivši sa kašnjenjem da se geopolitička situacija u Evropi i svetu menja-a da je politika proširenja EU oživela, uključujući vesti o napretku Crne Gore i Albanije, Vučić obnavlja priču o ulasku Srbije u Uniju (ranije je samo ponavljao da smo „na evropskom putu“). Osim toga, već neko vreme je primetno tzv. puzajuće okretanje režima ka „političkom zapadu“, što se objašnjava nastojanjem vlasti u Beogradu da očuvaju zapadnu naklonost popuštanjem u nekim bitnim pitanjima (poput odnosa prema Kosovu u „dijalogu“ Beograd- Priština), kao i angažovanjem ili rasprodajom nacionalnih resursa (koncesija za kopanje litijuma, nabavke vojnih aviona u Francuskoj) i drugim merama, poput pomoći i prodaje oružja Ukrajini, jačanja saradnje sa Izraelom… Najnoviji izveštaj Evropske komisije potvrđuje utisak da u Srbiji nema bitnijeg napretka, što znamo. Geopolitika je bitna ali bitne su i reforme u suštinskim pitanjima demokratije, vladavine prava, slobode medija i sl., a u tome režim neće popustiti osim kada na to bude prisiljen. Sa Planom rasta za Zapadni Balkan EU je uvela jedan novi sistem „štapa i šargarepe“ u vidu direktne veze između obećanih koraka u reformama i isplate finansijske podrške. Videćemo kako će to funkcionisati u praksi.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DRAGAN JOVIĆEVIĆ, REDITELJ I TEORETIČAR FILMA: Topli film

Objavljeno prije

3 dana

na

15 Novembra, 2024

Objavio:

Topli film je nastao iz ogromne istorijske građe koju sam već posjedovao, i nakon fantastike i žanrova, kvir je bio nekako logičan slijed. Pitao sam se u koliko filmova se prepoznaju kvir osobe, osobine ili ponašanja, koliko se filmova tematski može povesti pod termin kvir

 

Hibridni dokumentarac Topli film Dragana Jovićevića bavi se kvir fenomenom kroz čak 38 naslova iz jugoslovenske i srpske kinematografije. Topli film imao je premijeru u Solunu, a prikazan je na mnogim festivalima – u Splitu, Paliću, Novom Sadu, Bangkoku, Pekingu, Berlinu, Londonu, Tel Avivu, Ljubljani, Sarajevu, Hagu… Podgorička publika mogla je da ga pogleda na UnderhillFestu i na Nedjelji prajda.

Dragan Jovićević je doktorirao na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu iz oblasti teorije filma, a osnovne studije završio i na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu. Autor je kratkih filmova, video radova i instalacija. Osnivač je nezavisne produkcijske kuće Greifer. Objavio je nekoliko filmskih knjiga, jedan roman, brojne kratke priče, pripovijetke, naučne studije i eseje. Urednik je rubrike Kultura u nedeljniku Radar. Ranije je istu funkciju obavljao u NIN-u, Danasu, a bio je i urednik dokumentarnog programa na TV Avala. Takođe je filmski kritičar Radio televizije Srbije.

MONITOR: U istoriji jugoslovenske i srpske kinematografije pronašli ste 65 filmova sa kvir tematikom. Zanimljiv je podatak, koji je na samom početku „Toplog filma“, da postoji scena poljupca dvojice muškaraca u filmu  Čiča Ilije Stanojevića iz 1911. godine. Šta Vas je inspirisalo da se bavite kvir odnosima kroz istoriju kinematografije?

JOVIĆEVIĆ: Više toga. Prvo, Topli film je logičan produžetak mojih ranijih teorijskih radova u kojima sam se bavio reistorizacijom jugoslovenske i kasnije srpske kinematografije, iz različitih perspektiva. Tako sam 2014. napisao knjigu Izgubljeni svetovi srpskog filma fantastike s Jovanom Ristićem u kojoj smo tražili sve momente gde je fantastika ušla u ovdašnje filmove i otkrili još impozantniji broj od gotovo 250 filmova, što dugih što kratkih. Odmah zatim, doktorirao sam na Fakultetu dramskih umetnosti sa tezom o žanrovima u srpskoj kinematografiji, što je objavljeno i kao knjiga nekoliko godina kasnije. Topli film je nastao iz ogromne istorijske građe koju sam već posedovao, i nakon fantastike i žanrova, kvir je bio nekako logičan sled. Pitao sam se u koliko filmova se prepoznaju kvir osobe, osobine ili ponašanja, koliko se filmova tematski može povesti pod termin kvir. I naravno, sasvim mi je jasno da će to biti film a ne knjiga ili naučna publikacija, jer  su kvir likovi prosto filmičniji. S druge strane, često čujemo priču o cenzuri nekog filmskog sadržaja zbog gej likova, da je neki glumac odbio da igra gej osobu ili da mlade reditelje te tematike, koje su goruće u svetskoj kinematografiji, uopšte ne interesuju. Ili ih interesuju, ali ne dobijaju finansijsku podršku za njihovo nastajanje. To je sve otvorilo pitanje homofobije, kojim sam na drugom planu hteo da se ovim filmom bavim.

Miroslav MINIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo