Povežite se sa nama

MONITORING

Tjerajući rode

Objavljeno prije

12 godina

na

zena

,,Deset mjeseci tražim posao. Konkurisala sam tačno 54 puta i isto toliko puta bila odbijena s obrazloženjem da sam majka dvoje djece i da nijesam mlada “, priča za Monitor četrdesetogodišnja Podgoričanka, samohrana majka dvoje djece sa bogatim iskustvom menadžerke. ,,Radila sam u više kompanija, na važnim poslovima. Kada sam osnovala porodicu, posvetila sam joj se, i konačno ostala bez posla. Na kraju se i razvela. Iako imam puno radnog iskustva, to što sam razvedena, imam djecu i imam 40 godina razlozi su koje mi poslodavci otvoreno predočavaju što me odbijaju za posao”, priča naša sagovornica.

,,Nedavno sam primila pismo poslodavca u kom piše da ispunjavam sve uslove, ali da imam 40 godina i da u tim godinama ne bi trebalo da se bavim takvim stresnim poslom koji zahtijeva pun angažman. Pismo je bilo tako sročeno da sam na trenutak pomislila da bi možda trebalo da pozovem tu kompaniju i da im se izvinim što sam uopšte pomislila da se javim za posao”, smije se s pomalo gorčine samohrana majka.

,,Jednom mi je žena koja radi na ljudskim resursima u kompaniji gdje sam konkurisala objašnjavala preko telefona kako imam dvoje djece i da bi trebalo da im se posvetim, a ne da radim. Ja joj kažem, ženo Božja, ali meni treba posao da tu djecu prehranim. Ona će: ‘Pa onda se zaposlite u državnoj firmi da možete da izađete s posla kad hoćete'”, nastavlja kroz smijeh naša sagovornica. ,,Aha, samo što za posao u državnoj firmi ima jedan maleni problem – nije bitno jesi li žena, nego jesi li njihova i ko stoji iza tebe”.

Bogata su iskustva naše sagovornice sa diskriminacijom pri zapošljavanju. Ima tu svega. Od toga da su joj savjetovali da iz radne biografije izbriše bračni status i djecu i ,,malo slaže za godine, bar na 33″, do primijedbi da je prekvalifikovana za radno mjesto za koje je konkurisala. Ona kaže da su joj nerijetko u zvaničnim objašnjenjima navodili da je za to radno mjesto potrebno da ima 27 godina, te da se i u samim oglasima često otvoreno diskriminiše i traži osoba muškog pola, ili osoba sa određenim brojem godina, najčešće 27.

No, ako si majka, ne pomaže ni kad imaš 33. ,,Poslodavci mi nijesu nikada zamjerali na godinama, možda i zato što izgledam mlađe, ali to što imam dvoje djece bio je razlog da me odbiju za posao”, kaže za Monitor tridesettrogodišnja grafička dizajnerka bez posla, majka dvoje djece školskog uzrasta. ,,Posljedni put kada sam se javila na konkurs odbijena sam samo zbog toga što imam djecu. Kako su mi objasnili, potreban im je neko ko će u bilo koje doba moći da se javi na poziv i bude na usluzi. Citiram: ‘Zahvaljujemo se, ali vi imate previše privatnih obaveza, da biste se mogli skoncentrisati na posao”

Maja Raičević, dirketorica Centra za ženske studije za Monitor objašnjava da su žene u Crnoj Gori često žrtve dikriminacije na tržistu rada i da se radi o ozbiljnom problemu. ,,Nije tajna da se, iako to zakon zabranjuje, mnogi poslodavci ne libe da prilikom zapošljavanja žena pitaju o njihovim planovima kada je u pitanju materinstvo, kao i da nerado zapošljavaju mlade žene koje su u dobi kada se očekuje da zasnuju porodicu”.

Nekada se poslodavci ni ne trude da budu domišljati. Mlada majka koja je donedavno radila na benzinskoj pumpi morala je svaka tri mjeseca pred poslodavcem da radi test na trudnoću. Test su zaposlene kupovale od svog novca. ,,Sve zaposlene žene moraju da donesu i urade test na poslu, i onda pokažu rezultat poslodavcu”, objašnjava naša sagovornica. ,,Žene na tržištu rada nijesu poželjne ni stare, ni mlade, ni s djecom, ni dok ih čekaju”. Nerijetko se, objašnjavaju naše sagovornice, dešava da žene izgube posao jer su ostale trudne iako to zakonodavac izričito zabranjuje.

,,Država nije obezbijedila adekvatne mehanizme za zaštitu od ove vrste diskriminacije , ali ni za zaštitu onih osoba koje prijave diskriminaciju na radu i pored solidnih zakonskih normi koje regulišu ovu oblast. Postojeći podaci o ovoj pojavi su oskudni, a broj prijava mali i ne oslikava stvarno stanje, jer se diskriminisane osobe ne usuđuju da prijave, ili govore o tome, u strahu od gubitka posla i nedovoljnog povjerenja u rad institucija koje bi trebale da im obezbijede zaštitu”, objašnjava Maja Raičević.

Prema istraživanju UNDP koje je urađeno 2010. godine, u Crnoj Gori je evidentna niža stopa zaposlenosti i aktivnosti žena u odnosu na muškarce. Prema tim podacima stopa zaposlenosti u 2008. godini iznosila je 36.1 odsto za žene a 50, 8 odsto za muškarce. Podaci koje je 2011. prikupio Crnogorski ženski lobi pokazali su da su najčešći oblici diskriminacije žena na tržištu rada to što će poslodavac prije uposliti muškarca nego ženu, što će žena sporije napredovati u karijeri i plata će joj biti niža, i to što je starosna dob limitirajući faktor kod žena više nego kod muškaraca.

,,Čak 49 posto ispitanica navelo je da im je na razgovoru za posao bilo postavljeno pitanje o bračnom statusu i broju djece, a 35 posto je potencijalnom poslodavcu moralo da odgovori da li namjerava da rađa djecu i kada planira porodicu. Jer u slučaju da to planira prije nego poslodavac planira svoje poslove ona će naravno dobiti otkaz, iako to nigdje ne piše ni u zakonu, ni u bilo kakvom ugovoru”, objasnila je rezultate ankete Aida Petrović iz Crnogorskog ženskog lobija.

I iz Unije samostalnih sindikata upozorili su tada da na njihovu adresu češće nego ranije pristižu prijave žena koje su diskriminisane prilikom zapošljavanja. Aida Perović-Ivanović iz NVO Prima saopštila je da njihovo iskustvo pokazuje da se žene pri zapošljavanju sve češće diskriminišu ne samo u privatnom sektoru, već i u državnim preduzećima.

Prema izvještaju ombudsmana za 2012. godinu od ukupno 617 pritužbi žene su toj instituciji podnijele 145 pritužbi. Pritužbe su se u najvećem broju odnosile na zabranu diskiriminacije, prava na rad i prava iz radnog odnosa. U izvještaju ombudsmana navodi se da se toj instituciji građani nerijetko obraćaju jer čekaju na zaposlenje preko 10 godina do 20 godina.

Sve naše sagovornice kažu da ne žele da im se objavi identitet jer bi tako po njihovom uvjerenju smanjile ionako male šanse da se zaposle. Ne vjeruju u pomoć i zaštitu institucija sistema. ,,Kakvu zaštitu? Svi znamo u kakvoj državi živimo, a zaštita ne postoji ni u onom dijelu gdje se najviše očekuje. Ako ne mogu da me zaštite kao samohranu majku, kao kategoriju kojoj treba posebna pažnja nego me po tom osnovu diskriminišu, šta dalje da očekujem”, pita se naša sagovornica.

Umjesto mjera kojima bi se zaštitile i ojačale najranjivije kategorije u društvu, Vlada je nedavno planirala da budžet popuni zakidajući na trudnicama i budućim pokoljenjima, otvarajući dodatni prostor poslodavcima za diskriminaciju žena. Vlada blagonaklonost pokazuje prema tajkunima i sumnjivim investitorima. Od beba se, valjda, ne pune privatni džepovi.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

2 dana

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

2 dana

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

1 sedmica

na

24 Januara, 2025

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo